Karikature koje su razgnevile Muslimane

Danski političar, Naser Kader, nalazi se na odmoru u Egiptu. Uprkos tome, zna šta se događa u Danskoj – da su pre neki dan uhapšena trojica muškaraca pod sumnjom da su planirali atentat na autora karikature proroka Muhameda, karikaturistu novina Jilands posten. To se oglašava na sva zvona i na Al Džaziri.

Prema navodima Jilands postena, najnovije događaje iz te male zemlje na severu, arapska televizija uvrstila je u najvažnije vesti – dok kod danskih političara raste zabrinutost oko nove krizne situacije izazvane karikaturama.

U saopštenju danskog ministarstva inostranih poslova kaže se da će se novi razvoj situacije posmatrati sa velikom pažnjom. U onlajn izdanju, danske novine Jilands posten daju sledeći naslov: “Raste strah od nove muhamedijanske krize”.

Prošle su dve i po godine otkako su te novine štampale dvanaest karikatura sa prorokom Muhamedom u glavnoj ulozi. A ono što se odigralo nakon toga, Danci su jako dobro zapamtili – goreli su danski konzulati po arapskim zemljama. U nasilnim protestima poginulo je oko 150 ljudi. Zemlja je potresena do temelja.

„Svakako da postoji strah od nove krize, islamisti su nepredvidivi. A i u pojedinim muslimanskim zemljama ljudi nisu zaboravili karikature Proroka“, kaže u telefonskom razgovoru za Spiegel političar Naser Kader iz novoosnovane partije centra „Nova alijansa“.

Istovremeno, velika većina danskih političara stoji rame uz rame, kaže on. I to je velika razlika u odnosu na 2006. godinu.

Danske novine ponovo štampaju karikature

Kader, političar sirijskog porekla, imao je veoma važnu ulogu u spornoj debati oko karikatura. Stao je pred kamere i bio veoma otvoren u svojim izjavama. Radikalni danski imami su ga okrivili za namerno potpirivanje vatre. Oni su pred kamerama arapskih televizija huškali protiv Danske, dok se Kader savetovao sa Vladom Andersa Foga Rasmusena. Taj četrdeset četvorogodišnji političar osnovao je mrežu umerenih Muslimana.

Dve godine potom, čini se da se u Danskoj odista nešto promenilo – samo dan nakon hapšenja osumnjičenih, ova zemlja zbija redove. Medijska konkurencija Jilands postena ispoljava solidarnost. Tuce danskih novina je ponovo štampalo sporne karikature – pojedine ih čak objavljuju prvi put.

Danskim čitaocima danas će teško poći za rukom da otvore novine a da pritom ne vide karikaturu proroka Muhameda sa bombom u turbanu, kaže se u jednoj vesti danske novinske agencije Ricau. Autor karikature sa turban-bombom je Kurt Vestergard, karikaturista kojeg su, navodno, hteli da ubiju muslimanski ekstremisti.

„Pravo na bezuslovnu solidarnost“

U uredničkom komentaru levičarsko-liberalnog lista Politiken navodi se sledeće: „Neovisno o tome što je Jilands posten tada slobodu mišljenja iskoristio na ne baš osobito mudar način, taj list ima pravo na bezuslovnu solidarnost kada mu preti teror“. U to nikada nije bilo sumnje – upravo stoga što srž slobode mišljenja nije iskaz koji se brani, već pravo da se on izrazi. „Iz tog razloga, Politiken će danas – kao i mnogo puta ranije – štampati karikature, pa čak iako ni u jednom trenutku nismo blagonaklono gledali na provokaciju Jilands postena“.

Danski političari svih partija su već tokom jučerašnjeg dana izrazili šokiranost planovima za atentat: liderka socijaldemokrata, Hele Torning-Šmit, kazala je kako je „zastrašujuće što u našoj sredini postoje ljudi sa tako sumanutim idejama – da ubiju karikaturistu zato što je iskoristio slobodu da izrazi svoje mišljenje.“

Henrijera Kjer iz Konzervativne narodne partije rekla je kako hapšenje kristalno jasno pokazuje da se sloboda mišljenja nalazi pod pritiskom.

I danski imami, koji su se juče u medijima javili za reč, osudili su nasilje. Ponovno štampanje karikatura danas je međutim kritikovao imam Abdul Vahid Petersen. To, po njegovim rečima, nije pravi put.

„Muslimani koji od juče komentarišu hapšenja, daju umerene izjave“, kaže i političar Nase Kader za Spiegel. I to je jedan od dobrih rezultata krizne situacije sa Muhamedovim karikaturama iz 2006. „Velika većina danskih Muslimana je pokazala da odbija nasilje i da živi u skladu sa danskim zakonima.“ Reagovanja na to odista ulivaju nadu: jedna anketa sprovedena među stanovništvom protekle godine, pokazuje da su stavovi Danaca prema Muslimanima postali znatno pozitivniji. „Kriza nije nanela štetu procesu integracije, već nam je otvorila vrata“ – i od tada se u Danskoj puno toga poboljšalo, smatra Kader. I urednik za kulturu Jilands postena, Flemig Roze, rekao je u intervjuu za Spiegel kako se protekle dve godine u debati o integraciji u Danskoj puno stvari pokrenulo.

Kader sada insistira na sledećem: „Ne smemo da popustimo, moramo pokazati da branimo slobodu mišljenja i ne prihvatamo zastrašivanje.“ Zastrašiti se ne dâ ni danski spisatelj Kare Bluitgen. Upravo je on bio taj koji je 2006. pokrenuo čitavu stvar sa karikaturama proroka Muhameda. Pisac se požalio kako ne može da nađe ilustratore za svoju biografiju o Muhamedu – nakon čega je uputio poziv za nadmetanje Jilands postenu.   Sudeći po medijskim izveštajuma, Bluitgen već radi na novoj knjizi sa prorokovim crtežima. „Bilo bi katastrofalno da odustanemo“, kaže on.

Novinari Spiegela su razgovarali sa Flemingom Rozeom, urednikom kulturne rubrike u danskim novinama Jilands posten, čovekom koji je preuzeo odgovornost za objavljivanje karikatura – i takođe je dobijao pretnje.

Gospodine Roze, danas su u Arhusu uhapšena trojica muškaraca pod sumnjom da su planirali atentat na tvorca karikatura proroka Muhameda, Kurta Vestergarda. Da li Vas iznenađuje što je pojedinim ljudima i dve i po godine nakon objavljivanja karikatura u Vašim novinama Jilands posten život u opasnosti?

Mene to ne iznenađuje – nažalost. Ja sam već neko vreme znao za pretnje. Još prošle godine trojica mladih muškaraca bila su osuđena za planiranje terorističkih napada u Danskoj. Između ostalog, planirali su napad i na redakciju Jilands postena. U prvoj fazi su se očigledno nosili mišlju da ubiju i mene. Ta pretnja predstavlja deo jedne nove realnosti koja se ne tiče samo Danske. Ovde je reč o globalnoj borbi za slobodno izražavanje mišljenja: ona se odigrava svakog dana.

Kako to mislite?

U različitim delovim sveta ljudi žele da zastraše i ućutkaju one koji se kritički izražavaju o religiji, autoritarnim režimima i pokretima što pokušavaju da podriju slobodu mišljenja. Mi moramo sasvim jasno pokazati da se ljudi koji se zalažu za pravo na izražavanje slobodnog mišljenja moraju udružiti, ne bismo li se otarasili svih zakona što to pravo ograničavaju – zakona o blasfemiji, o zaštiti diktatora, takozvanih mekih zakona što služe jedino tome da ućutkaju kritičko mišljenje ljudi.

Više danskih novina danas je najavilo da će ponovo štampati Muhamedove karikature iz solidarnosti sa Jilands postenom. Šta se promenilo u danskom društvu od objavljivanja crteža 2005. godine?

Slučaj nije ni blizu okončanja, debata o slobodi mišljenja u Danskoj se nastavlja nesmanjenim intenzitetom. Neki autori i druge javne ličnosti, koji su imali kritički stav prema meni i Jilands postenu, i dalje insistiraju na stavu da se u kriznoj situaciji oko karikatura proroka Muhameda nije radilo o pravu na slobodno mišljenje. Odista još postoje ljudi koji odbijaju da se suoče sa realnošću. Međutim, situacija u Danskoj se tokom protekle dve godine definitivno promenila. U osnovi verujem da je vreme na našoj strani.

Odakle crpite takav optimizam?

Diskusija o integraciji i bazičnim vrednostima u našoj demokratiji sada umnogome počiva na daleko većem broju činjenica nego što je to ranije bio slučaj. Karikature nisu stvorile novu realnost, nego otkrile onu koja je već bila prisutna – ali nju nije svako hteo da vidi. Sada su svi svesni te i takve stvarnosti i sada o stvarnim problemima možemo raspravljati na osnovu činjenica, umesto da o tome razmišljamo apstraktno.

Krajem 2005, radikalni danski Muslimani putovali su u arapske zemlje i tamo razdelili karikature proroka Muhameda iz Jilands postena. Da li se od tada nešto dešavalo u muslimanskoj zajednici u Danskoj? Postoji li jasna podela između fundamentalista i onih koji stoje iza demokratskih vrednosti? 

To je dug proces i ne možemo očekivati promenu u roku od dve godine. Ta tema se, međutim, definitivno nalazi na dnevnom redu, osobito kod Muslimana. Jedna od pozitivnih posledica spora oko karikatura u Danskoj, jeste to što su mnogi Muslimani imali osećaj kako u tom trenutku moraju istupiti i jasno staviti do znanja da se ne identifikuju sa radikalnim imamima koji su otputovali na Bliski istok i pokušali da stvore antidansko raspoloženje. No, među Muslimanima i dalje postoji jedno drugačije shvatanje u vezi sa tim koliko su religiozna osećanja važna – shvatanje koje mi hrišćani ili potekli iz hrišćanskih kultura ne razumemo, budući da ono pripada prošlosti. Moramo raščistiti neke stvari – da se u demokratiji ne može insistirati na posebnom tretmanu religioznih osećanja. To bi diskriminisalo one koji nisu verujući. Mora se prihvatiti činjenica da se ponekad, zbog nečega što izgovaraju drugi ljudi, ili pak pišu novine, možemo naljutititi. I da to nije nikakav razlog za nasilje. Nezadovoljstvo se može izraziti demonstracijama, pismima autorima članaka ili posredstvom lobističkih grupa u parlamentu.

Do kakvih je promena došlo u Vašem životu u protekle dve godine?

Situacija u Danskoj je prilično mirna, uprkos činjenici da smo imali planirana ubistva i pretnje. Ne strahujem za svoj život. Ja sam javna ličnost i ne oklevam da iskažem svoje mišljenje. Pa ipak, danas više razmišljam o tome što činim. Sada, dok šetam, možda pažljivije posmatram šta se događa oko mene. No, moj život se nije radikalno promenio od objavljivanja karikatura i, iskreno rečeno, ne bih to ni želeo. To bi značilo da su pobedili oni koji pokušavaju da me zastraše.

Vestergard je bio samo jedan od jedanaest crtača koji su svoje karikature proroka Muhameda objavili u Jilands postenu. Zašto je, kako se čini, planiran napad baš na njega?

Razlog je to što je Kurt Vestergard autor jedne od najčuvenijih karikatura – one na kojoj je Muhamed sa bombom u turbanu. Karikature koja je po mom mišljenju veoma dobra, budući da se bavi činjeničnim stanjem – da su pojedini Muslimani počinili terorističke napade u ime Proroka ili svoje religije. Mogu da razumem da postoje ljudi koji su se osećali uvređenim zbog tog crteža i da neki misle kako je ta karikatura htela da pokaže da je svaki Musliman terorista. Međutim, ja sam razgovarao sa Vestergardom i to nije bila njegova namera. I ja tu karikaturu ne čitam na taj način. Naprotiv, mislim da ona predstavlja korektan opis jednog dela evropske stvarnosti. A ona treba da bude predmet satire kao i hrišćanstvo, izraelsko-palestinski sukob, kraljevska porodica ili političari.

Anna Reimann, Spiegel, 13.02.2008.

Prevela Hana Ćopić

Peščanik.net, 12.02.2008.

NAŠ TERORIZAM