O medijskom izveštavanju o napadu u selu Banjska
Jutro 24. septembra 2023. godine bilo je drugačije u selu Banjska, koje pripada opštini Zvečan. Manastir u centru sela postao je na nekoliko sati sklonište za desetine naoružanih pojedinaca u vojnim uniformama. Zvanični podaci kosovskih vlasti pokazuju da su napali kosovsku policiju, pri čemu je jedan policajac poginuo, a drugi lakše povređen.
S druge strane, registrovane su tri žrtve iz grupe koju je, kako je kasnije potvrđeno, predvodio Milan Radoičić, bivši potpredsednik stranke Srpska lista. Nekoliko drugih je povređeno, a bilo je i uhapšenih.
Krhka bezbednosna situacija na severu Kosova izazvala je brojne reakcije na ovaj događaj, kako na Kosovu, tako i u Srbiji. Državni zvaničnici obe zemlje održali su konferencije za novinare, na kojima su izneli svoje verzije događaja. U međuvremenu, bilo je i javnih saopštenja međunarodnih institucija, poput Evropske unije i misije NATO-a na Kosovu, KFOR-a.
Stručnjak za bezbednost Nuredin Ibiši kaže da u takvim slučajevima interesne grupe koriste plasirane informacije u različite svrhe. Ipak, prema njegovim rečima, dešavanja u vezi sa Banjskom su dobro pokrivena u medijima na Kosovu.
„U ovakvim slučajevima, kao što je Banjska, interesne grupe namerno šire lažne informacije. Generalno, informacijama o napadu u Banjskoj se dobro upravljalo, jer smo imali dobru medijsku pokrivenost i novinare na terenu – u realnom vremenu. Takođe, to što je Vlada objavila snimke drona doprinelo je dobijanju tačnih informacija“, kaže Ibiši.
„Događaj je bio veoma ozbiljan, svako odlaganje potvrde informacija bilo bi veoma ozbiljno jer bi se iskoristilo za propagandu“, ocenio je stručnjak za bezbednost.
Posle napada, u Srbiji je bilo dosta reakcija. Vladini zvaničnici optužili su bezbednosne vlasti na Kosovu za propagandu, dok su u svojim izjavama optužili Vladu Kosova za zastrašivanje lokalnog stanovništva na severu zemlje.
Prema rečima novinara Nikole Krstića, slučaj napada na severu Kosova predstavljen je drugačije nego što je bio u stvarnosti. Kaže da su na to uticali zvaničnici iz države Srbije koji su se bavili propagandom.
„Naime, ona slika koja se stvorila nakon terorističkog napada u Banjskoj – u kojoj su oni koji su izveli taj napad proglašeni herojima, pa smo imali Dan žalosti za palim vitezovima – upravo je logičan kontinuitet višedecenijske indoktrinacije srpskog stanovništva“, kaže Krstić.
Analizirajući događaje od 24. septembra 2023. godine, novinar iz Beograda kaže da mediji pod uticajem vlasti u Srbiji nisu izveštavali profesionalno. Ceo događaj je opisan tako što su državni zvaničnici sami kreirali narativ da grupa nije kriva i da je krivica na Vladi Kosova.
„Zato smo dobili uvrnuti dan žalosti, a danas već možemo da vidimo i po gradu grafite i majice na kojima se ti ljudi glorifikuju. Za par godina Banjska će biti sveto srpsko mesto“, ocenjuje Krstić.
Dezinformacije u kriznim situacijama imaju nekoliko uloga. Prema rečima profesora novinarstva na prištinskom univerzitetu, Albana Zenelija, jedan od ciljeva širenja dezinformacija na severu Kosova je polarizacija društva.
„Najčešće teme dezinformacija su one koje se tiču bezbednosti, ekonomije, lokalne politike. Kada ih vidite, shvatite da sada nije cilj samo materijalna korist već i društvena polarizacija koja može da izazove druge društvene efekte“, kaže Zeneli.
Zvaničnici na Kosovu kontinuirano osporavaju prisustvo specijalnih policijskih snaga u četiri opštine sa srpskom većinom na severu zemlje, navodeći da se na tom području ilegalno krijumčari roba. U međuvremenu, zvaničnici srpske države to dosledno dovode u vezu sa zastrašivanjem lokalnog stanovništva na severu.
Međutim, prema rečima Isaka Vorgučića, direktora radio-televizije „KIM“, napad u Zvečanu pokazuje da je prisustvo kosovske policije na severu neophodno.
„Značajno je pogoršan položaj Srba nakon napada u Banjskoj, pre svega u političkom smislu. Sada se ne može optuživati Priština za slanje specijalaca na sever jer je očigledno da ipak postoji bezbednosni problem i potreba za tim. Osim toga, to dovodi Srpsku listu u nezgodan položaj, jer, iako su poslanici u Skupštini Kosova, dovode se u vezu sa terorizmom i organizovanim kriminalom“, tvrdi on.
Više javno tužilaštvo u Beogradu nije dostavilo tražene informacije i dokumenta u vezi sa ovim slučajem. Tvrde da je i dalje pod istragom i da ne mogu dati više informacija.
Zvanični podaci pokazuju da je Radoičić već pod istragom pravosudnih organa u Srbiji zbog više krivičnih dela kao što su udruživanje radi činjenja krivičnih dela, proizvodnja, držanje, držanje i neovlašćeni promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška krivična dela protiv opšte bezbednosti.
Radoičić je saslušan 3. oktobra 2023. godine u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu kada je i lišen slobode, ali je Viši sud u Beogradu istog dana odlučio da pod određenim uslovima bude pušten. Radoičiću je zabranjeno da napušta mesto stanovanja: bez odobrenja suda ne može da napusti teritoriju Srbije, ne može da ode na Kosovo, mora da se pojavi u policijskoj stanici 1. i 15. svakog meseca, a pasoš mu je oduzet.
Informacije o istrazi u slučaju bivšeg potpredsednika Srpske liste nisu dale pravosudne institucije na Kosovu. Iz Specijalnog tužilaštva kratko je saopšteno da je slučaj u toku istrage, ali ne navode više detalja. U međuvremenu, zbog istrage koja je u toku, ni kosovska policija nije dala informacije.
Da bi se sprečilo širenje dezinformacija, Nuredin Ibiši predlaže da bi pravosudni organi trebalo da obezbede više detalja o istragama koje su u toku. Prema Ibišijevim rečima, očekuje se da će istraga u Banjskoj biti dugotrajna i da će biti odlaganja zbog osetljive prirode slučaja.
„Očekujem da u ovakvim slučajevima, uloga tužioca treba da bude prisutnija u davanju izjava javnosti, dostupnih i medijima. Jer se u ovakvim situacijama više veruje institucijama“, navodi Ibiši.
„Slučaj je prilično osetljiv, a istrage u takvim slučajevima zahtevaju vreme, što je u redu, jer je reč o nezavisnoj instituciji. Većina članova grupe je pobegla, a Državnom tužilaštvu će biti teško da sprovede istragu“, konstatuje Ibiši.
Dezinformacije i narativi o napadu u Banjskoj
Odmah nakon napada 24. septembra 2023. na društvenim mrežama počele su da se objavljuju lažne vesti na albanskom jeziku o izvršiocima napada, broju ubijenih policajaca, broju poginulih i povređenih ljudi iz grupe, pa čak i prisustvu kosovske policije na severu Kosova.
S druge strane, u Srbiji je u javnim prezentacijama državnih zvaničnika postojao narativ koji se dovodi u vezu sa strahom Srba koji žive na Kosovu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u emisiji „Ćirilica“ na TV Hepi govorio o napadu u Banjskoj 2. oktobra 2023. On je naveo da su koreni napada u Banjskoj teror nad Srbima, odnosno, kaže da od kada je Kurti došao na vlast je počeo „stvarni teror nad Srbima“ i da su se detaljno bavili „progonom Srba“. Dodaje i da svako ko kaže drugačije „laže“ i da je 11 procenata Srba napustilo Kosovo od kada je Kurti došao na vlast.
Dodao je da je kosovski policajac naišao na eksplozivno sredstvo i tako poginuo, a ne u unakrsnoj vatri „kao što su lagali na početku“. Podatak da je ubijen sa udaljenosti od 300 metara, Vučić je ocenio kao „glupost“. Dodao je i da je informacija o 300 metara izmišljena da bi oni (kosovska Vlada) mogli da optuže Radoičića. Za ubistvo policajca je rekao da se dogodilo slučajno i nije bilo u planu, dodajući da se ne može ni u kom slučaju opravdati. Istakao je i da nema obdukcionih nalaza za (ubijene) Srbe: Milenkovića, Mijailovića i Nedeljkovića.
Kosovski medij KALLXO.com je preko Krypometera, koji je deo Međunarodne mreže za proveru činjenica (IFCN), otkrio i prijavio kao lažne desetine vesti o napadu u Banjskoj, distribuiranih uglavnom na društvenoj mreži Fejsbuk, ali i na Instagramu i TikToku.
Lažna vest koja je objavljena i deljena 24. septembra 2023. govorila je o broju poginulih pripadnika grupe koja je napala kosovsku policiju. U vesti se navodi da je „kosovska policija ubila osam terorista, a jedan je zarobljen“. Nakon provere informacija, pokazalo se da vest nije tačna. Policija je zvanično potvrdila ubistvo trojice pripadnika napadačke grupe. Lažna vest je objavljena na nekoliko Fejsbuk stranica gde je dobila značajan broj lajkova, komentara i deljenja.
Na dan napada objavljena je još jedna lažna vest o broju ubijenih pripadnika grupe koja je napala kosovsku policiju. Vest pod naslovom „Specijalne jedinice kosovske policije ubile 10 terorista u Banjskoj kod Zvečana“ objavljena je 24. septembra. Ali i ovog puta se nakon provere ispostavilo da su informacije koje su preneli pojedini mediji lažne. Takođe, lažna je bila i fotografija koja je pratila vest.
Pojedini mediji su 25. septembra objavili fotografiju navodnog pripadnika kosovske policije sa snajperskom puškom, uz tvrdnju da je reč o policajcu koji je ubio članove grupe koja je učestvovala u napadu na policiju u Banjskoj. Potpis fotografije glasio je: „Snajperista sa Kosova koji je našao Vučićeve četnike u pacovskom gnezdu!“. Nakon verifikacije, ustanovljeno je da je fotografija snimljena 2020. godine i izvorno objavljena na sajtu koji promoviše oružje.
Dan nakon napada, 25. septembra, objavljena je lažna vest o ubistvu četvrtog člana grupe koja je napala kosovsku policiju. Međutim, prema zvaničnim izjavama policije i ministra unutrašnjih poslova, Dželala Sveče, u selu Banjska su ubijene tri osobe.
Dva dana nakon događaja, 26. septembra, na nekoliko drugih stranica na Fejsbuku pojavio se snimak sa ispisom „Ubistvo dva srpska terorista na teritoriji Kosova“. Međutim, proverom je utvrđeno da snimak nema veze sa događajima u Banjskoj, već je snimljen ranije u Ukrajini.
Lažna vest objavljena 27. septembra 2023. na nekoliko stranica na Fejsbuku, sadržala je fotografiju kosovskog policajca sa natpisom „Policajac koji je danas stradao na dužnosti, svaki put spreman“. Nakon provere, ispostavilo se da je fotografija lažna.
Još jedan lažni snimak povodom događaja od 24. septembra u Banjskoj objavljen je 27. septembra 2023. Pojedini portali su tvrdili da su došli do snimka sahrane pripadnika grupe koja je izvršila napad na kosovsku policiju. Proverom je utvrđeno da je snimak nastao u maju 2023. tokom sahrane u Beogradu i da nema nikakve veze sa sahranom ljudi koji su učestvovali u napadu na policiju u Banjskoj.
Ovaj članak je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“
Valon Fana i Jovan Kalem, Kallxo, 28.05.2024.
Peščanik.net, 19.07.2024.
KOSOVO