Fotografije čitalaca, Ribar Gyula

Fotografije čitalaca, Ribar Gyula

„I nemoj, Vesna, da te vidim tako tužnu i rasplakanu i ne znam šta sve… Dobiće ljudi, i zajedno ćemo da uradimo sve da se život ovde vrati. Kiša će da prestane za tri-četiri dana. Ovde je vojska, ovde je policija, ovde su svi. Svi će da pomognu. Za novac nemojte da brinete, ja sam vam garancija. Ja ću da dođem, da obiđem, da vidim da li ste to dobili.“

Tako je predsednik vlade u selu Dljin tešio Vesnu. Selo Dljin nalazi se u opštini Lučani. U Dljinu se izlila reka Bjelica i poplavila kuće. Ove godine poplave su stigle dva meseca ranije. Umesto u maju, kao 2014. godine, reke i pritoke u Srbiji 2016. izlile su se u martu. Ako su poplave iz 2014. bile biblijskih razmera, onda za ovogodišnje izlivanje vode nemamo meru kojom bismo ih izmerili i opisali.

Direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima kaže da je ove godine nivo vode „za metar i po veći“ nego u maju 2014. U maju 2014. poplave su zatekle i vlast i građane nespremne. Ovaj put, sve je navodno bilo spremno, ali opet niko nije računao da će voda za metar i po nadmašiti majski „biblijski“ vodostaj od pre dve godine.

Godine 2014. poplave su se dogodile odmah posle izbora; 2016. poplave su zatekle domaće vlasti usred izborne kampanje. Pitanje se, u tom izbornom krugu, nameće samo po sebi – šta su izabrane vlasti uradile za dve godine, od završetka jednih do raspisivanja novih izbora. Ako su razorne posledice poplava iz 2014. mogle da se vide kao rezultat nerada i nebrige režima pre 2012 (uprkos notornoj činjenici da je sadašnji režim i te 2014. već bio dve godine na vlasti), ko treba da položi račun za štetu od sadašnjih poplava?

Ali, na to pitanje predsednik vlade ne želi da odgovori. Na to pitanje, kako zna i ume (a zna i ume uglavnom loše), odgovara direktor pomenute kancelarije Marko Blagojević. Blagojević će mirno objasniti: „pravila su takva da novac EU možemo da iskoristimo samo tako da vratimo nasipe u pređašnje stanje. Sa druge strane, da smo svaki nasip činili većim, pitanje je da li bismo uspeli da uradimo 304 lokacije, za šta je utrošeno tri milijarde dinara“.

Da to protumačimo. Blagojević kaže, u stvari, da je ova vlada prihvatila novac od EU i sa novcem uslove kako da ga potroši. Sve i da su hteli da prave više nasipe, to nisu mogli jer je novac bio namenjen samo za to da se nasipi obnove. Ali, i da su mogli drugačije da potroše taj novac, ne bi stigli da naprave više nasipe na svim mestima gde postoji potreba za tim. Blagojević, dakle, kaže da je ova vlada nesposobna i to najmanje u dva smisla: prvo, ona nema novac, pa novac dobija sa strane pod uslovima koji nisu adekvatni. Tu se samo po sebi nameće pitanje: što niste pregovarali o drugačijim uslovima? Tako stižemo i do drugog: drugačiji uslovi ni ne zanimaju ovu vladu, jer ona nije u stanju da ih ispuni.

Usred izborne kampanje, ove nove poplave jasno pokazuju da su osobe koje su dobile izbore 2012. i 2014. nesposobne da vrše vlast na dobrobit građana Srbije. Direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima to uvijeno i kaže. Reklo bi se: izuzetno loša kampanja. Ali, predsednik vlade sve vreme drži keca u rukavu. S tim kecom on izlazi pred uplakanu Vesnu i sve druge građane Srbije.

„Za novac nemojte da brinete“, kaže on. Ja ću vam dati novac da kupite novi nameštaj i belu tehniku. U izbornoj kampanji, predsednik vlade, sa pretenzijama na apsolutnu većinu i vlast, smatra da je dovoljno da obeća fotelje i televizore građanima do kolena u vodi i blatu. On od građana pravi nesposobne žrtve viših sila, a sebe više ne predstavlja kao spasitelja. Sada je on još samo onaj što teši unesrećene.

Peščanik.net, 10.03.2016.

Srodni linkovi:

Nadežda Milenković – Radikali za poneti i ostale logičnosti

Aleksandar Arsenijević – Vidimo se u sledećoj poplavi

Sofija Mandić – Poplavni deja vu


The following two tabs change content below.
Dejan Ilić (1965, Zemun), urednik izdavačke kuće FABRIKA KNJIGA i časopisa REČ. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i doktorirao na istom univerzitetu na Odseku za rodne studije. Objavio je zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja“ (2008), „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer“ (2011), „Škola za 'petparačke' priče: predlozi za drugačiji kurikulum“ (2016), „Dva lica patriotizma“ (2016), „Fantastična škola. Novi prilozi za drugačiji kurikulum: SF, horror, fantastika“ (2020) i „Srbija u kontinuitetu“ (2020).

Latest posts by Dejan Ilić (see all)