Foto: Željko Grbić
Foto: Željko Grbić

Nedavno je na sajtu Turističke organizacije Vrnjačka Banja osvanula vest: „Najveći panoramski točak na Balkanu sa impozantnom visinom biće postavljen u vrnjačkom parku kod Jezera. Sa svoje 32 klimatizovane kabine sa toniranim staklima i tematskom rasvetom predstavljaće novu atrakciju Vrnjačke Banje“.

Nije prošlo mnogo vremena, a stručna javnost se zainteresovala za najavu ovog zanimljivog projekta upozoravajući na osetljivost mogućnosti njegove realizacije, imajući pre svega u vidu planiranu lokaciju – zaštićeni spomenik prirode „Parkovi Vrnjačke Banje“, lociran neposredno pored zaštićene kulturno-istorijske celine „Čajkino Brdo“, i to nadomak izvora mineralne vode „Jezero“ koji je nedavno presušio.

No, ovde se ne završava priča o spornim aspektima realizacije ovog projekta.

Za potrebe izgradnje panoramskog točka, u martu ove godine Opština Vrnjačka Banja izdala je privremenu građevinsku dozvolu, čiji je sastavni deo i idejni projekat, izrađen od strane privrednog društva „Arhitekt Pro“ d.o.o. iz Vrnjačke Banje.

U lokacijskim uslovima koji prethode izdavanju dozvole, navodi se i visina objekta – 49,80 metara, a podaci su preuzeti upravo iz pomenutog idejnog rešenja. Međutim, uvidom u grafičke priloge rešenja, može se zaključiti da je visina objekta nepravilno utvrđena, budući da u nju nije uračunata visina stope čeličnog nosača (najniža tačka objekta), kao ni gornja kota kabine panoramskog točka (najviša tačka). Da jeste, lako bi se moglo utvrditi da je realna visina objekta veća od 50 metara (preciznije 50,2 metara), što praktično znači da je lokacijske uslove i privremenu građevinsku dozvolu izdao nenadležni organ, budući da je prema Zakonu o planiranju i izgradnji za objekte više od 50m nadležno Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a ne lokalna samouprava. Motive za veštačko (i nezakonito) izmeštanje nadležnosti sa republičkog, na lokalni nivo, ostavljam na tumačenje čitaocima ovih redova, ali ono što je sigurno, jeste da je pomenute dozvole izdao nenadležni organ.

Dodatno, privremena građevinska dozvola je izdata za izgradnju, logično, privremenog objekta – montažnog objekta – Panoramskog točka, pri čemu je upravo opštinska uprava nedugo potom donela „rešenje o ispravci“ tehničke greške, kojom prilikom je u potpunosti izmenila osnov izdavanja dozvole, navodeći sada drugi član zakona, koji se odnosi na objekte kao što su kiosci ili ulične tezge. Ovo je dodatno problematično sa pravno-tehničke strane, jer se osnov donošenja odluke ne može menjati kroz ispravku tehničke greške. U praksi, sve navedene činjenice pomenuto rešenje čine nezakonitim, iz prostog razloga što ni originalni, niti naknadno određeni osnov izdavanja dozvole, ne odgovaraju stvarnom stanju stvari.

Katastarska parcela na kojoj je planirana realizacija projekta nalazi se unutar obuhvata zaštićenog prirodnog dobra – spomenika prirode „Parkovi Vrnjačke banje“, koji je kao takav proglašen Odlukom o zaštiti Spomenika prirode „Parkovi Vrnjačke banje“ iz 2010. godine. Prema Zakonu o zaštiti prirode, u okviru područja proglašenog za spomenik prirode su zabranjene sve radnje i aktivnosti koje ugrožavaju njegova obeležja i vrednosti. Mere zaštite prirode spomenika prirode i način njihovog korišćenja bliže se određuju aktom o proglašenju zaštićenog područja (u ovom slučaju – Odlukom), kojom se strogo zabranjuje promena namene površina kao i izvođenje bilo kakvih aktivnosti koje bi ugrožavale prostornu koncepciju zaštićenog prirodnog dobra i vegetaciju u njemu.

Obzirom na dimenzije i vrstu planiranog objekta, potpuno je jasno da bi se grubim građevinskim i konstrukcijskim radovima prekršile zakonske odredbe koje se odnose na očuvanje zaštićenog područja, koje su pomenutom odlukom nabrojane.

Očiglednim kršenjem izričite obaveze pribavljanja akta o uslovima zaštite prirode, koja je propisana kako Zakonom o zaštiti prirode, tako i samim PGR-om Vrnjačke Banje učinjen je ozbiljan proceduralni propust koji čitav postupaka izdavanja Lokacijskih uslova i Građevinske dozvole čini nezakonitim. Dodatno, neostvarivanjem komunikacije sa nadležnim Zavodom za zaštitu prirode Srbije i nepribavljanjem akta o uslovima zaštite prirode za potrebe izvođenja radova na izgradnji predmetnog panoramskog točka stvoren je rizik da se planiranim aktivnostima trajno i nepovratno ugroze vrednosti zaštićenog prirodnog dobra.

Konačno, izgradnja točka predviđena je Planom opšteg rasporeda mesta za postavljanje montažnih objekata i mobilijara na javnim površinama. Ovim Planom panoramski točak kategorisan je kao „montažni sadržaj za dečiji zabavni i sportski program“, pri čemu je potpuno jasno da se radi o netačnoj, a potencijalno i vrlo štetnoj interpretaciji.

Nadležni organi za sada ostaju nemi na apele nevladinih organizacija i stručne javnosti da se izdate dozvole povuku i procedura uvede u legalne tokove. Iz ove perspektive izgleda da se još jednom nečiji privatni interes i aranžman pokušava predstaviti kao projekat u javnom interesu, koji će doprineti sveopštom razvoju ekonomije, turizma, Srbije….

I najbolji projekat ne može biti dobar ukoliko nije realizovan i zasnovan na valjanom pravnom osnovu i nema „čiste“ papire. „Balkanski Prater“ to svakako nema.

Autor je advokat, predsednik UO Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

Peščanik.net, 19.07.2022.