Vlada Srbije traži da Skupština hitno usvoji Predlog zakona o pomorskoj plovidbi Srbije. U zakonskom tekstu piše da Srbija nema morsku flotilu. Kad je Vlada je prihvatila zakon na 41 stepen u hladu, pa su lekari upozoravali hronične i psihijatrijske bolesnike da se pripaze.

Srbija ima više od 110 agencija, saveta, zavoda, fondova i uprava, pa tako i Agenciju i Fond za zaštitu životne sredine, Zavod za zaštitu prirode, Upravu za zaštitu bilja, Agenciju za energetiku, Agenciju za energetsku efikasnost, Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja, Ministarstvo za regionalni razvoj, Nacionalnu agenciju za regionalni razvoj, Savet za regionalni i ravnomerni razvoj, Kancelariju za održivi razvoj ekonomski nerazvijenih područja i lokalne kancelarije za regionalni razvoj.

Sve je već viđeno u nadrealnoj komediji Leteći cirkus Montija Pajtona, gde postoji Ministarstvo šašavog hoda i u satiričnom stripu Alan Ford s Ministarstvom ruda i gubljenja vremena.

U administraciji Srbije radi oko 28.000 činovnika, četiri puta više nego 2000. godine. U srpsku metodologiju smanjivanja nezaposlenosti čuvari službene tajne ne ubrajaju zaposlene u Bezbednosno-informativnoj agenciji i vojsci. Brazil je 1979. nakratko imao ministra za debirokratizaciju i smanjenje troškova.

Od mora Srbija ima samo noćne more. Panonsko more, zaliv praokeana Tetisa koje je nestalo pre 600.000 godina prelivalo se preko „velike Srbije” po Vojvodini, Šumadiji, Pomoravlju, Zagrebu, Osijeku, Tuzli… Ima ono što je za „Republiku Srpsku Krajinu” bilo more, a za turiste u socijalističkoj Hrvatskoj Karinski zaljev – 35.godišnja mora Milana Martića i njegovih saboraca, opravdano odsutnih u dužem vremenskom periodu. Ima Srbija i beskrajne reprize Bele lađe. To je humoristička serija u proizvodnji državne televizije. I baladu Đorđa Balaševića: „O gde baš mene da tako nešto snađe, ovo je priča i za suze i za smeh/ Poneki mornar možda ostane bez lađe, ali bez mora to je izuzetan peh”.

Ostaju iluzije da Crno more, groblje potonulih lađa, zapljuskuje Srbiju jer se srpski Dunav uliva u njega. Iluziju potkrepljuje što je Noje u svoju barku potrpao 270 vrsta životinja od kojih sve imaju potomstvo u Srbiji pa čak i one koje su u Srbiji izumrle, kao crni lešinar, bela kanja, mala droplja, orao bradan, tetreb ruževac… Pre nego što su izumrle, uletele su u junačke narodne pesme.

Ni Knjiga postanja ni Knjiga Mojsijeva ne pominju da su u barku ušli slonovi, žirafe, nilski konji, lavovi, majmuni, kenguri i ostali, dokumentuju u Srbiji kad kažu da je, upravo napuštajući teritoriju Srbije, talas Dunava stvorio biblijski potop.

Žal je neprebolan u Srbiji za svakim metarom crnogorske obale. Nada umire poslednja. Nema ko da je sahrani.

Havarija broda “Srbija” na suvom desila se u nedelju, što je dan koji na svim slovenskim jezicima znači “ne radi”. Srbija je organizovala takmičenje u ispijanju alkohola na Danima šljive u Blacu. Žiri, u kome su bila i trojica saobraćajnih policajaca s alkotesterima nagradio je pobednika: 31-godišnjak sa 3,9 promila alkohola dobio je 100 eura. Mesečni prihod stanovnika Blaca je 30 eura. Prosečna plata u Srbiji je 13 puta veća.

Pobednik je prilazio alkoholnoj komi koja nastaje kod četiri promila alkohola. Policajci iz žirija kod gotovo svih učesnika izmerili su više od dva promila, što je “pijanstvo”.

Takmičari i publika prihvatili su utešno geslo „Nije važno pobediti, važno je učestvovati”, pensilvanijskog biskupa Etelberta Talbota na misi za učesnike Olimpijskih igara u Londonu još 1908.

One koji na novosadskom muzičkom festivalu EXIT uhvate da su popušili džoint kažnjavaju sa 500 eura. To daje nadu da sledeće takmičenje u Srbiji nije izbor ,,najnarkomana”. Lekari na Novom Zelandu su utvrdili da jedan džoint na pluća utiče kao dve do pet cigareta.

Manifestacija grupnog opijanja koju je finansirala opština koštala je više od 35.000 eura. Opština je najavila i „bogat kulturno-umetnički program” pa su Dani šljive završeni koncertom Riblje čorbe, čiji je frontmen osnivač Partije Iskrenih Časnih Korisnika Alkohola. Teorija književnosti dopušta da akrostih označava i autora. Bora Čorba je osnovao i Partiju Običnih Pijanaca, što je umilniji akrostih.

Dodela nagrade i čestitke očekuju se kad se prvoplasirani i oni do njega mognu uspeti na pobednički tron bez teturanja. Sledeća faza takmičenja mogla bi biti nagrada organizatora onome koji se prvi domogne alkoholne kome i umre.

Smotra pijanaca u Blacu počela je istog dana kada je bila, a prećutana 112. godišnjica rođenja Blaćanina Radeta Drainca, aristokrate i kosmopolite u srpskoj poeziji između dva svetska rata.

Ruski ambasador Aleksandar Konuzin otvorio je pijanku na istočnim obroncima Kopaonika rečima da „Srbiju otvoreno ucenjuju Kosovom i primoravaju da se odrekne svojih nacionalnih interesa”. Onda su mu nazdravili. Tri nedelje ranije, u Guči u dimu roštilja i žućkastih isparenja, oglasio je početak Sabora trubača piskom: ,,Ovo je praznik srpskog karaktera, kulture i srpstva”.

Na Belgrade Beer Festu od 17.do 21. avgusta posetioci su se takmičili u brzom ispijanju piva, a nagrada je bila količina pića u težini takmičara.

Belgrade Beer Fest organizovala je Beogradska kulturna mreža, a podržali Skupština Beograda, ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, turističke organizacije Beograda i Srbije.

Na ovogodišnjem Festu za jedno veče nožem je izbodeno devetoro ljudi, a pre tri godine pivopija je upao u kavez sa medvedom.

Posetioci beogradskog festivala čim su se otreznili krenuli su na Dane piva u Zrenjaninu, koji su počeli 24. avgusta. Zrenjaninska pivara, osnovana 1745. godine, ne radi od 2006. Na prodaju je. Beogradsku industriju piva, osnovanu 1839. kupili su Litvanci i Šveđani.

Dok je u ponedeljak potpredsednica Vlade Srbije Verica Kalanović otvarala leskovačku Roštiljijadu, čiji su pokrovitelji Ministarstvo ekonomije i grad Leskovac uz mažoretkinje, nosače roštiljske baklje i Roštiljka, smenjena je načelnica društvenih delatnosti u Leskovcu Suzana Stanković Ilić. Smenjena je jer je na kraju školske godine gradonačelnik Leskovca Slobodan Kocić najboljim osnovcima podelio knjigu u kojoj se opisuje oralni seks muškarca i četrnaestogodišnjakinje. Knjiga je srpskog autora.

Ilić i Kocić su članovi Demokratske stranke „za evropsku Srbiju” Borisa Tadića. Kocić, koji nije dao ostavku niti je smenjen predsednik je Tadićeve stranke u Leskovcu.

Pijani brod jugoslovenskog slikara Save Šumanovića najavljuje 1927. drugu fazu neorealizma u Srbiji. Koloritnu i ekspresionističku.

 
Monitor, 02.09.2011.

Peščanik.net, 05.09.2011.