Foto: Sarolta Bán

Foto: Sarolta Bán

Šest milijardi. Evra, razume se. Toliko je Srbiji dodatnih para potrebno naredne godine. Četiri milijarde za vraćanje glavnice stranog duga i dve milijarde za pokriće budžetskog deficita. Kamata se, ako nekoga zanima, plaća iz budžeta, pa je obuhvaćena budžetskim deficitom. Šest milijardi evra – to je gotovo petina bruto domaćeg proizvoda Srbije.

Šest, nije milijardi nego procenata, iznosi pad industrijske proizvodnje za devet meseci ove godine, objavio je Zavod za statistiku. Nije šest, nego 16 odsto bio pad industrijske proizvodnje u septembru (u odnosu na isti mesec 2013. godine).

Dug raste, proizvodnja pada – to su dve ključne karakteristike makroekonomske slike Srbije danas. Zato i nije za neku hvalu iako premijer Vučić slavodobitno iznosi podatak o budžetskom suficitu u oktobru od 300 miliona dinara. Pogotovo kad se ukupni državni deficit za celu 2014. procenjuje na 300 milijardi dinara. Uzgred, taj suficit je takođe pre svega posledica činjenice da preduzetnici PDV plaćaju tromesečno, pa su januar, april, jul i oktobar meseci sa povećanim poreskim prihodima. I čestom pojavom viška u državnoj kasi.

Da bi, dakle, da se vratimo na našu priču, Srbija preživela iduću godinu, tj. da ne bi bankrotirala, potrebno je da negde nađe pomenutih šest milijardi. Evra, da ne bude zabune.

Zato je Vlada odlučila – kako je ministar finansija Vujović rekao u Londonu – da „emituje“ evroobveznice, tj. da se zaduži za dve milijarde evra. I, evo da pohvalimo Vladu, to nije loša odluka. Staro finansijsko pravilo kaže „ne zadužuješ se kad ti treba, nego kad možeš“. Ovo je nesumnjivo dobar trenutak za pozajmljivanje, jer su kamate na svetskom tržištu niske i svi prognoziraju da će uskoro početi da rastu. Ali, naša ekonomska situacija, sa dve pomenute glavne karakteristike, nije nešto što će privući strane investitore. Pri tome ovde ne mislimo prvenstveno na ulagače u zemlju, tj. privredu, nego na ulagače u hartije, tj. kupce pomenutih evroobveznica.

Zato nam je i potreban MMF. Da kupcima naših obveznica, drugim rečima našim kreditorima, ulije sigurnost da ćemo mi svoj dug moći da vratimo. MMF na neki način treba da garantuje za Srbiju.

Ali, ovo ne može da reši osnovni problem Srbije – da ona postane dugoročno stabilna, tj. samoodrživa ekonomija. Što u krajnjoj liniji znači i država.

Za to su nam potrebni oni prvi investitori. To jest, oni koji će ulagati u proizvodnju neke druge robe, a ne dužničkih hartija. Da bi se njih privuklo, potrebna je dobra proizvodna, tj. privredna klima. A prema studiji Svetske banke Doing Business, koja meri lakoću poslovanja u pojedinim zemljama, Srbija je zabeležila pad od čak 14 mesta. Sa 77. pala je na 91. poziciju. I – najgora je u regionu.

Novi magazin, 05.11.2014.

Peščanik.net, 06.11.2014.


The following two tabs change content below.
Mijat Lakićević, rođen 1953. u Zaječaru, završio Pravni fakultet u Beogradu 1975, od 1977. novinar Ekonomske politike (EP). 90-ih saradnik mesečnika Demokratija danas (ur. Zoran Gavrilović). Kada je sredinom 90-ih poništena privatizacija EP, sa delom redakcije stupa u štrajk. Krajem 1998. svi dobijaju otkaz. 1999. sa kolegama osniva Ekonomist magazin (EM), gde je direktor i zam. gl. i odg. ur, a od 2001. gl. i odg. ur. 2003. priređuje knjigu „Prelom 72“ o padu srpskih liberala 1972. 2006. priređuje knjigu „Kolumna Karikatura“ sa kolumnama Vladimira Gligorova i karikaturama Coraxa. Zbog sukoba sa novom upravom 2008. napušta EM (to čine i Vladimir Gligorov, Predrag Koraksić, Srđan Bogosavljević…), prelazi u Blic, gde pokreće dodatak Novac. Krajem 2009. prelazi u NIN na mesto ur. ekonomske rubrike. U aprilu 2011. daje otkaz i sa grupom kolega osniva nedeljnik Novi magazin, gde je zam. gl. ur. Dobitnik nagrade Zlatno pero Kluba privrednih novinara. Bio je član IO NUNS-a. Sa Mišom Brkićem ur. TV serije od 12 debata „Kad kažete…“. Novije knjige: 2011. „Ispred vremena“ o nedeljniku EP i reformskoj deceniji u SFRJ (1963-73); 2013. sa Dimitrijem Boarovim „Kako smo izgubili (Našu) Borbu“; 2020. „Desimir Tošić: Između ekstrema“; 2022. „Zoran Đinđić: prosvet(l)itelj“.

Latest posts by Mijat Lakićević (see all)