Foto: Peščanik
Foto: Peščanik

Ovih dana pažnju javnosti privukla je informacija da je tek izabrani premijer, samo dan pre nego što je to postao, uvećao svoju imovinu za jednu vrednu nekretninu, vilu u širem centru glavnog grada. Nije objavljeno koliko ju je platio ali prema mišljenju agencija za nekretnine njena tržišna vrednost je sigurno veća od milion evra. Uz ovu vest objavljen je i podatak da premijer poseduje još četiri stana u Beogradu. Novinari su tražili od premijera komentar ove, za mnoge građane impresivne i ne lako objašnjive imovine, on im ga je uskratio.

Pravo je medija da nastave da na tome insistiraju, jer u interesu je javnosti, a trebalo bi da je i u interesu premijera da im da neki, prihvatljiv, komentar. Ali mada je sasvim prirodno da informacije o tek izabranom, široj javnosti do skora gotovo nepoznatom premijeru, budu predmet interesovanja medija, bilo bi bolje da vest o njegovoj imovini bude povod da se umesto premijerom mediji pozabave jednim „jubilejom“.

Pre pet godina u martu 2020. Srbija je dobila Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu. Krajnje pojednostavljeno, suština ovog zakona je u tome da onaj ko ne može da dokaže da je na zakonit način uvećao imovinu,(za više od 150.000 evra u najviše tri godine) razrezivanjem posebnog poreza po stopi od 75% na tu imovinu ostane bez 3/4 njene vrednosti.

Zakon se počeo primenjivati godinu dana po stupanju na snagu a prethodno je sa samog vrha vlasti najavljen kao „zakon na koji smo decenijama čekali“, kao „moćan instrument za obračun sa korupcijom“, pa i metaforično, kao „mač protiv korupcije“!

Već u prvim danima primene zakona vlast je obavestila javnost da „nije sedela skrštenih ruku“ već da je „preduzela sve neophodno da se zakon u punom obimu primenjuje“. To je specijalnoj emisiji na RTS-u naglasio predsednik Radne grupe za sprovođenje zakona, a to su kasnije više puta preneli i ponavljali svi provladini mediji. Javnost je tako, pored ostalog, obaveštena da Poreska uprava „pored već 20 specijalizovanih službenika za primenu Zakona o poreklu imovine, u tu svrhu zaposlila još 30 poreskih inspektora“. Čulo se i da je Poreska uprava u stanju da napravi rang listu najbogatijih građana i „da je već u toku uparivanje njihove imovine sa prihodima“ kao i da je u toku izbor šefa sektora koji će rukovoditi timom Poreske uprave ili, kako su ga nazvali, „srpskog Eliota Nesa“.

Petogodišnji „jubilej“ ovog zakona je prilika da se postavi pitanje – kakvi su rezultati „mača protiv korupcije“?

Odgovor je neverovatan, doslovno skandalozan! Posebna poreska jedinica je, „u kompleksnoj i zahtevnoj proceduri“ kako to vole da kažu, okončala, verovali ili ne, tri postupka!

U zemlji koja je u najužem krugu najkorumpiranijih u Evropi, koja se doslovno guši u korupciji, u kojoj se građani svakodnevno suočavaju sa primerima enormnog i neobjašnjivog bogaćenja pripadnika političke „elite“ i ljudi iz njihovog rođačkog, kumovskog, prijateljskog ili poslovnog okruženja, nadležni su utvrdili da je značajnu imovinu kojoj ne mogu da dokažu poreklo steklo svega troje građana!

Tih troje je obavezano da plate porez u ukupnom iznosu od oko 230 miliona dinara, dakle iznos koji sasvim izvesno nije ni izbliza dovoljan da pokrije čak ni samo osnovne plate isplaćene ljudima angažovanim u posebnoj jedinici Poreske uprave.

Tragikomični jubilej Zakona o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu prilika je da se konačno konstatuje potpuni krah njegove „primene“ koja je nedvosmisleno pokazala je da on je bio i ostao providan populistički trik.

Nikad nije bio ništa više od toga. Da se želelo da bude antikorupcijski predviđao bi da apsolutno prioritetni predmet kontrole budu ljudi koji vrše javne funkcije i raspolažu javnim novcem i resursima, i ljudi koji sa njima zaključuju poslove. Taj kriterijum, jer bi neizbežno upućivao na pripadnike „elite“, nije slučajno već je svesno, namerno izostavljen. A kad tad mora postati osnovni, glavni kriterijum.

Peščanik.net, 05.05.2025.


The following two tabs change content below.
Rodoljub Šabić (1955), advokat, prvi poverenik za informacije od javnog značaja Republike Srbije. Podsekretar za zakonodavstvo u vladi Ante Markovića, narodni poslanik i potpredsednik Narodne skupštine RS, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu u vladi Zorana Đinđića. Kao Poverenik dobio brojne nagrade kao što su: 2006. Specijalna povelja (Udruženja novinara Srbije), 2007. Ličnost godine u borbi za slobodu medija (Misija OEBS-a), 2008. Najevropljanin (Prva evropska kuća), 2009. Vitez poziva (Liga Eksperata – LEX), 2010. Reformator godine (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALED), 2011. Nagrada za doprinos borbi protiv korupcije (Misija EU i Savet za borbu protiv korupcije), Ličnost godine (Misija OEBS -a) i Počasni član Nezavisnog udruženja novinara Srbije. 2012. Nagrada za doprinos Evropi (Evropski pokret u Srbiji i Međunarodni evropski pokret), 2013. Nagrada za instituciju sa najvišim stepenom antikorupcijskog integriteta (BIRODI), 2014. Nagrada za toleranciju (AP Vojvodina, Opština Bačka Topola i Fondacija Plavi Dunav), 2015. Nagrada za unapređenje kulture ljudskih prava Konstantin Obradović (Beogradski centar za ljudska prava), 2015. Nagrada za doprinos unapređenju prava žrtava (Viktimološko društvo Srbije), 2016. Povelja za građansku hrabrost Dragoljub Stošić (Kuća pravde Strazbur), 2016 Dobar primer novog optimizma (Novi optimizam), 2017. uvršten na listu Heroji Balkana (Balkan Insight), 2018. Aprilska nagrada za razvoj demokratskih vrednosti i poštovanja ljudskih prava (Grad Šabac), 2018. Nagrada za poseban doprinos ljudskim pravima (Kuća ljudskih prava i demokratije).

Latest posts by Rodoljub Šabić (see all)