Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Kako biste vi danas procenili izborne uslove? Svakodnevno možemo da čujemo i čitamo šta o tome kažu predstavnici vlasti i opozicije (ne bih sad elaborirao ko u kojim medijima i s kojim dometom), šta analitičari i „analitičari“, stručnjaci i slučajni prolaznici kroz televizijske studije, a šta građani, aktivisti i botovi, na društvenim mrežama.

Neće se možda svi složiti da li je najvažnije (umalo ne napisah najlošije) stanje u medijima, kako je uređen sistem finansiranja političkih aktivnosti, da li je ključan pritisak na birače, manipulacije pre izbora sa biračkim spiskovima i „fluktuirajućim biračima“ (čemu naročito pogoduje kad imate lokalne izbore prvo u 60, a par meseci kasnije u preostalih stotinak opština) ili manipulacije na dan izbora, da ne nabrajam dalje, svakako neću izračunavati ocene i procente.

Ali zato je neko izračunavao, pa nam je Ana Brnabić prošle nedelje saopštila da će za praznik demokratije procvetati hiljadu cvetova jer je ispunjeno 79 odsto preporuka Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Dragan Đilas uzvratio je tvrdnjom da je ispunjeno nula preporuka. Nije ih analizirao, jednu po jednu, već je poentirao da bi, da su ispunjene, „to značilo da su u Srbiji mediji slobodni i vlast i opozicija su ravnopravno zastupljeni. Značilo bi da nema pritisaka na birače, da su napravljeni mehanizmi koji sprečavaju kupovinu glasova, da nema funkcionerske kampanje, da je ograničen iznos sredstava koje neko može da potroši u kampanji, da je REM postao nezavisniji i ojačana mu je uloga, da je izvršena provera biračkih spiskova u prisustvu opozicije.“

Organizacija CRTA je oceni i proceni dodala i analizu i tabelu iz koje se vidi da se za 11 od 26 preporuka datih posle izbora 2022. godine, ocena o ispunjenosti može dati tek tokom i nakon izbornog procesa, dok od preostalih 15 njih 14 nisu ispunjene, a jedna (u vezi sa obukom članova biračkih odbora i lokalnih izbornih komisija) je delimično ispunjena.

A sad ide ključni momenat. Ana Brnabić uzvraća udarac i poručuje da ako CRTA zna više nego što zna ODIHR o preporukama, onda neka ODIHR podnese ostavku i neka da svoj posao CRTI, pa će to onda oni da rade za Srbiju. I kao vrhunac, Ana Brnabić preti da će objaviti crno na belo, izveštaj ODIHR-a o preporukama za izborne procese i izneti koja preporuka je kada i kako implementirana.

Ana Brnabić preti transparentnošću! Udariće nas transparentnošću u čelo, tako da ćemo je moliti da nikad više ništa ne objavljuje.

I desilo se. Ne baš istog dana, kako je najavila. Tri dana sam obilazio uzduž i popreko sajt Vlade Srbije. Nije ga bilo u segmentu „Vesti“ uz informaciju kako se realizuju projekti u Bajinoj Bašti u skladu sa potrebama građana, ni u segmentu „Politika“ gde sam se informisao o promociji oficira Vojske Srbije, ni u segmentu „Atrakcije“ gde se može pročitati da „Velika Morava nastaje spajanjem Južne i Zapadne Morave kod Stalaća“ i da je „Morava kroz istoriju igrala značajnu ulogu“. Nabasao sam i na segment „Er Srbija“ gde se mogu rezervisati avio karte. U jednom pravcu, ako vam se ne sviđaju izborni uslovi. Ali saopštenja kojim nam se pretilo – nije bilo do nedelje po podne.

I tad sam saznao ono što sam već naslućivao – da Ana Brnabić ponavlja istu priču kao na sednici Nacionalnog konventa za EU, pre gotovo godinu dana, o ispunjavanju preporuka ODIHR-a datih posle izbora 2020. godine. A CRTA i Đilas, logično, govore o preporukama ODIHR-a posle izbora 2022. godine. Što Ani Brnabić nije zasmetalo da i u nedeljnom saopštenju nastavi da tvrdi da oni koji govore o (ne)ispunjavanju preporuka sa poslednjih izbora, koje se odnose na izborne uslove sa kakvim idemo na izbore u decembru, lažu, a da ona govori istinu kada, pozivajući sa na ispunjavanje preporuka iz 2020, 2017. i 2016. godine govori istinu.

Ana Brnabić priča političku priču, ulazi u kampanju, ubeđuje javnost da postoje izuzetni uslovi za izbore, ali umesto da vodi političku polemiku (pa makar „u odsustvu“, kako to „šef“ voli da čini) sa Đilasom, polemiše (u odsustvu, naravno) sa nevladinom organizacijom.

A u decembru 2022. godine, na pomenutoj sednici Konventa, Brnabić je, pored podatka o 79% ispunjenih preporuka (što bi bilo 23 od 29) iznela još zanimljivih, da ne kažem zabavnih, podataka i opaski. Naime, saznali smo da je Srbija svetski lider u ispunjavanju preporuka ODIHR-a, jer je Poljska usvojila 38%, Litvanija 37%, Francuska 33%, Holandija 24%, a Nemačka nijednu od pet.

„Šta kažu organizacije civilnog društva u Nemačkoj?“, zapitala je Brnabić. Nemačke OCD nisu odgovorile jer nisu bile tu, a da jesu, verovatno bi konstatovale da su izborni uslovi u Srbiji bolji nego u Nemačkoj. Samo što organizacije civilnog društva iz Srbije, koje su bile na sednici, to neće da priznaju.

Pa je tako, komentarišući odgovor Ane Brnabić, direktor Transparentnosti Srbije Nemanja Nenadić poručio da ne moraju da usvoje nijednu preporuku ODIHR, ali da ispune ono što organizacije iz Srbije traže.

Nije se desilo. A upitno je i šta uopšte znači to što Ana Brnabić tvrdi (pozivajući se na ODIHR koji je tada štiklirao da su zakoni izmenjeni i čekao primenu, pa potom dao 29 novih preporuka) da je ispunjeno 79% preporuka datih posle izbora 2020. godine. To je bilo upitno i pre aprila 2022, a posle prošlogodišnjih izbora smo se uverili da ono što je urađeno (izmene propisa) u praksi nije donelo napredak.

Jer, šta možemo da zaključimo ako se osvrnemo i zapitamo da li je, sa stanovišta izborne prakse, u periodu od 2020. do 2022. godine, zaista ispunjena preporuka da „vlasti preduzmu mere za sprečavanje zloupotrebe službenog položaja i javnih resursa“; da „vlasti preduzmu mere u cilju sprečavanja vršenja pritiska na birače, uključujući one zaposlene u državnim institucijama i preduzećima povezanima sa državom“ i da se „slučajevi navodne prisile moraju temeljito istražiti a odgovorne osobe snositi posledice“?

ODIHR je preporučivao da se „propiše obaveza izveštavanja i objavljivanja prihoda i troškova izborne kampanje pre izbornog dana“. Ono što smo dobili u praksi nije značilo apsolutno ništa, što je i TS obrazložila u analizi posle izbora 2022. godine.

Posle 2020. godine ODIHR je preporučio da se, u cilju stvaranja istih uslova za sve učesnike, razmotri „način regulisanja izveštavanja medija o zvaničnicima koji su istovremeno i učesnici izbora“. Izmenjen je zakon, ali je načinjeno parcijalno rešenje, za koje je ODIHR posle izbora 2022. godine ponovo predložio rešenje koje neće eliminisati problem, pa čak ni to nije ušlo u nacrt izmena Zakona o elektronskim medijima.

Okrečili smo, posle prve kiše fasada je ponovo siva, ali moler i haus-majstor uporno ponavljaju – „okrečili smo“.

A iza fasade, na stranici radne grupe Vlade za saradnju sa ODIHR-om, za poslednje dve i po godine objavljena je jedna informacija, nedavno, 9. oktobra 2023, o „snažnoj posvećenosti implementaciji preporuka ODIHR-a“.

Reč je zapravo o pozivu Ane Brnabić da ODIHR isprati i ove izbore. Pa da nam daju nove preporuke, a mi ćemo ispuniti 79% onih iz 2020. I još više onih iz 2017. i 2016. godine.

Što je mnogo lakše nego, na primer, „unapređivati zakone znatno pre sledećih izbora, u postupku konsultacija koji će biti otvoren i transparentan“.

Lakše nego rešavati problem „kombinovanog uticaja neuravnoteženog pristupa medijima, pritisaka na zaposlene u javnom sektoru da podrže vladajuće partije, značajnih razlika u resursima za finansiranje kampanje i zloupotreba administrativnih resursa“.

Što je dovelo „do nejednakosti među takmacima na izborima“ 2022. godine.

Kaže ODIHR u poslednjem izveštaju, koji Ana Brnabić uporno ignoriše.

A šta na to kažu nemačke organizacije civilnog društva?

Peščanik.net, 16.10.2023.

Srodni linkovi:

Rodoljub Šabić – 79% ničega

VIDEO – Drugari, igrajte


The following two tabs change content below.
Zlatko Minić, novinar zarobljen u telu mašinskog inženjera. Novinarstvom počeo da se bavi na Radio Indexu, najduže se zadržao u Beti, gde je dužio resor borbe protiv korupcije. To ga je kao predstavnika novinarskih udruženja odvelo u Odbor Agencije za borbu protiv korupcije 2009, a potom u Transparentnost Srbija. Voli sve što vole mašinci koji se bave novinarstvom u organizacijama civilnog društva: javna preduzeća, izborne kampanje, posebno funkcionerske, transparentnost lokalne samouprave. Analizirao brojne propise i (loše) prakse, učestvovao u izradi više antikorupcijskih (loše primenjenih) akata, radio kao konsultant, trener. Koautor nekoliko knjiga i publikacija o temama koje su zanimljive samo grupi ljudi koje sve lično poznaje: „Rečnik korupcije“ (sa prof. Č. Čupićem), „Politički uticaj na javna preduzeća i medije“ (sa N. Nenadićem), „Funkcionerska kampanja kao vid zloupotrebe javnih resursa“ (sa N. Nenadićem) i „Pod lupom – prva petoletka“ (sa N. Nenadićem, izbor tekstova sa stranice Pod lupom na sajtu Transparentnost Srbija, čiji je urednik).

Latest posts by Zlatko Minić (see all)