Fotografije čitateljki, Ivana Karić

Fotografije čitateljki, Ivana Karić

Zorana Mihajlović, predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost i ministarka u Vladi Srbije, u ponedeljak je poručila ženama Srbije – budite odgovorne prema svome zdravlju. Poruka se tiče velike stope smrtnosti od raka grlića materice. Naime, u Srbiji od ove bolesti koja je izlečiva ako se otkrije u ranoj fazi godišnje umre blizu 500 žena, po čemu smo na drugom mestu u Evropi. Problem očigledno postoji, ali da li ga rešavaju samo edukacija i veći angažman žena?

Dan pre toga, predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić najavio je „najveće ulaganje u zdravstvo u poslednjih 70 godina“.1 To uključuje nove kliničke centre u Nišu, Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu, rekonstrukciju Kliničkog centra Srbije, nabavku 8 akceleratora, sajber noža, tri angio-sale, skenera, magnetnih rezonanci, rendgenskih aparata, vozila hitne pomoći, kao i rekonstrukciju još nekih objekata. Pored toga je najavio i novo zapošljavanje medicinskog osoblja. Ulaganje u zdravstvo je naravno korak u dobrom smeru, ali ostaje da se vidi šta je od najavljenih ulaganja ostvarivo, a pre svega ko će raditi u novim kliničkim centrima i ko će koristiti novu opremu.

Prema podacima Lekarske komore, do septembra 2016. godine 599 lekara je zatražilo sertifikat dobre prakse. Taj sertifikat se izdaje lekarima kako bi mogli da se zaposle u inostranstvu. Zvaničnih podataka o tome koliko lekara odlazi iz Srbije nema. Moguće je da će najavljeno zapošljavanje medicinskog osoblja sprečiti odlazak nekih od njih, ali to nije sigurno. Kao i stručnjaci iz drugih oblasti, ni lekari ne napuštaju Srbiju samo zbog posla, već i zbog želje da obezbede bolji život članovima i članicama svojih porodica (najpopularnije destinacije su Nemačka i skandinavske zemlje). Postoji još jedan problem kod najavljenog zapošljavanja medicinskog osoblja: ko „nema vezu“ ne treba da računa na posao.

I za odlazak lekaru je potrebna veza, jer iako imamo lekara koliko i jedna Holandija, na pregled specijaliste se može čekati mesecima. Dakle, žena koja namerava da jednom godišnje ide na redovan ginekološki pregled treba da ga planira mesecima unapred. Kada uspe da ga zakaže, ona na njega mora da ode iako se može desiti da toga dana potpuni pregled nije moguć. Jer ako bi pokušala da ga zakaže za neki drugi dan, možda bi taj pregled bio zakazan nekoliko meseci kasnije, sa istom mogućnošću da potpuni pregled ne bude moguć. Alternativa je da ode kod privatnika, ali ona nije dostupna najvećem broju stanovnica Srbije.

I pored svega toga, Mihajlović odgovornost za visoku smrtnost od raka grlića materice prebacuje na neodgovorne žene koje ne brinu o svome zdravlju. Edukacija i podizanje svesti o problemu raka grlića materice je neophodna, kao i veća ulaganja u zdravstvo. Ali to ne rešava probleme sa kojima se žene u Srbiji svakodnevno susreću. Osim što će možda na svoje davno zakazane, dragocene preglede odlaziti u sveže okrečene kliničke centre.

Peščanik.net, 25.01.2017.

FEMINIZAM

________________

  1. Ostavljam drugim autorima i autorkama da se pozabave mogućnošću da je ta najava u stvari preventivna zaštita ministra zdravlja Zlatibora Lončara, a u svetlu dokumenata koje je objavio Velimir Ilić.