Foto: Ljubiša Ljuba Aranđelović
Foto: Ljubiša Ljuba Aranđelović

Vest da je viši sud u Beogradu po tužbi Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) presudom naložio Elektroprivredi Srbije da smanji emisije sumpor dioksida u termoelektranama zbog njihove opasnosti po zdravlje ljudi i životnu sredinu – obradovala me je i kao učesnika u aktivnostima RERI-a i kao građanina. A mislim da sa dosta razloga zaslužuje pažnju svih građana.

Od kraja 2017. Srbija ima Nacionalni plan za smanjenje emisije (National Emission Reduction Plan – NERP). Sprovođenje plana je formalna obaveza koju je država preuzela Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, a suštinski je bitno jer bi značajno smanjilo ugrožavanje već vrlo ozbiljno ugrožene životne sredine u Srbiji.

U skladu sa NERP-om, još od januara 2018. EPS je bio u obavezi da smanji emisije sumpor dioksida u svojim postrojenjima. Uprkos preuzetoj obavezi, postrojenja EPS-a su svake godine višestruko prekoračivala propisane maksimume štetne emisije. Godišnje emisije sumpor dioksida bile su čak 6 puta veće od dozvoljenog maksimuma; radilo se o doslovno zastrašujućim stotinama hiljada tona.

Tužba koju je RERI podneo u januaru 2021. godine usledila je tek nakon niza zahteva da se zbog drastičnog prekoračenja maksimalnih dozvoljenih emisija sprovede vanredni inspekcijski nadzor u termoelektranama EPS-a. Za sve te zahteve Ministarstvo zaštite životne sredine tvrdilo je da nemaju osnova.

U iole uređenoj državi trebalo bi da je suvišno da se tužbom, sudskim putem, od preduzeća u državnoj svojini mora tražiti da poštuje obaveze koje su nedvosmisleno utvrđene propisima i standardima njegovog vlasnika. Kod nas je međutim veoma upitno da li se i tako to može postići.

Da li se moralo ili ne čekati gotovo dve godine na prvostepenu odluku? Tužbom RERI-a su bile obuhvaćene i 2021. i 2022, ali je dužina trajanja postupka to učinila bespredmetnim.

Koliko će se čekati na odluku apelacionog suda po žalbi? Trajanje drugostepenog postupka učiniće izvesno bespredmetnim obaveze EPS-a za bar još jednu godinu. Hoće li i za dve, tri, nekoliko?

Hoće li pravosuđe čije je ponižavajuće potčinjavanje izvršnoj vlasti u terminalnoj fazi dozvoliti da prvostepena presuda uopšte opstane? A iako opstane, da li će u zemlji sa dva miliona neizvršenih pravosnažnih sudskih odluka ova biti izvršena? Ako EPS ne postupi po presudi, izvršenje bi trebalo da bude obezbeđeno naplaćivanjem penala. A te penale bi zapravo plaćali građani. Opšte je poznato da je posledica višegodišnjeg stranačkog, politikantskog upravljanja EPS-om katastrofalna ekonomska situacija preduzeća i da njegove gubitke već sada, u krajnjoj liniji, pokrivaju građani.

Iz procesno pravnih razloga tužen je EPS, ali za teško stanje je suštinski odgovorna državna, izvršna vlast koja neiskreno, licemerno, samo formalno proklamuje standarde zaštite životne sredine čiju primenu zapravo ne želi, a nedopustivo je indolentna prema sopstvenim obavezama, tačnije svesno, namerno ih ignoriše.

Direktna posledica je kontinuirano ugrožavanje zdravlja i života građana i to u dramatičnim razmerama. Presuda Višeg suda se, uz ostalo, poziva na ekspertsku analizu koju je RERI dostavio uz tužbu, a koja govori da višestruka prekoračenja emisija sumpor dioksida nesumnjivo dovode do širokog spektra vrlo štetnih posledica po ljudsko zdravlje, poput otežanog disanja, nastanka dugotrajne astme, bronhitisa, hronične opstruktivne bolesti pluća, sve do najozbiljnijih, kao što su povećana smrtnost od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, sklonost demenciji, šlog, oštećenje normalnog razvoja ploda i poremećaja razvoja pluća kod dece.

Ustav Srbije građanima jemči pravo na zdravu životnu sredinu i utvrđuje da je svako odgovoran za zaštitu životne sredine. Odgovornost države tu je posebno naglašena. A ljudi u državnoj vlasti potcenjujući ove ustavne garancije, kršeći i njih i međunarodno pravne obaveze koje su sami preuzeli, pretvaraju životnu sredinu Srbije u okruženje sve opasnije po zdravlje i živote njenih građana.

Iako će se na konačne efekte presude u sporu RERI-a i EPS-a morati čekati još neizvesno dugo, ipak bi za (ne)odgovorne ljude u vlasti bilo uputno da je shvate kao važno, do sada možda najozbiljnije upozorenje da sa tim moraju prestati, što pre, bez odlaganja. Ili kao upozorenje da će se u protivnom kad tad i sami naći pred sudom. Ali drugačijim, krivičnim sudom.

Peščanik.net, 26.11.2022.

EKOLOGIJA

The following two tabs change content below.
Rodoljub Šabić (1955), advokat, prvi poverenik za informacije od javnog značaja Republike Srbije. Podsekretar za zakonodavstvo u vladi Ante Markovića, narodni poslanik i potpredsednik Narodne skupštine RS, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu u vladi Zorana Đinđića. Kao Poverenik dobio brojne nagrade kao što su: 2006. Specijalna povelja (Udruženja novinara Srbije), 2007. Ličnost godine u borbi za slobodu medija (Misija OEBS-a), 2008. Najevropljanin (Prva evropska kuća), 2009. Vitez poziva (Liga Eksperata – LEX), 2010. Reformator godine (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALED), 2011. Nagrada za doprinos borbi protiv korupcije (Misija EU i Savet za borbu protiv korupcije), Ličnost godine (Misija OEBS -a) i Počasni član Nezavisnog udruženja novinara Srbije. 2012. Nagrada za doprinos Evropi (Evropski pokret u Srbiji i Međunarodni evropski pokret), 2013. Nagrada za instituciju sa najvišim stepenom antikorupcijskog integriteta (BIRODI), 2014. Nagrada za toleranciju (AP Vojvodina, Opština Bačka Topola i Fondacija Plavi Dunav), 2015. Nagrada za unapređenje kulture ljudskih prava Konstantin Obradović (Beogradski centar za ljudska prava), 2015. Nagrada za doprinos unapređenju prava žrtava (Viktimološko društvo Srbije), 2016. Povelja za građansku hrabrost Dragoljub Stošić (Kuća pravde Strazbur), 2016 Dobar primer novog optimizma (Novi optimizam), 2017. uvršten na listu Heroji Balkana (Balkan Insight), 2018. Aprilska nagrada za razvoj demokratskih vrednosti i poštovanja ljudskih prava (Grad Šabac), 2018. Nagrada za poseban doprinos ljudskim pravima (Kuća ljudskih prava i demokratije).

Latest posts by Rodoljub Šabić (see all)