Foto: Peščanik
Foto: Peščanik

Govor održan na trećem protestu podrške Bojani Savović i Jasmini Paunović, zamenicama tužioca u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, kojima je izmenama godišnjeg rasporeda o radu onemogućeno da nastave da istražuju poslovanje Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije“. Protest je održan 10. marta 2023. godine, ispred Vlade Srbije.

Dragi građani Beograda, dragi građani Srbije, drage kolege,

Hvala što ste došli na protest. Prvi put se dešava da građani izlaze na ulice iz samo jednog razloga – da zahtevaju da se vlast, pa i tužilačka, povinuje Ustavu i zakonu. Bez toga nema države. Mi to znamo, svakodnevno to osećamo, i zato smo danas ovde.

Predsednik Srbije, navodno najbolji student u istoriji Pravnog fakulteta, kaže da su naši zahtevi i naš skup politički. Nije pročitao član 3 Ustava Srbije, nije stigao, nego je požurio da na javnom servisu kaže da se protiv Višeg javnog tužioca u Beogradu Nenada Stefanovića, koji nije bio baš najbolji student, studirao je 11 godina, vodi politička hajka i da ovi protesti nemaju veze s pravom. Isti stav je izrazio i sam tužilac Stefanović. Ponavlja ga već danima, neumorno. To je njegova jedina odbrana.

Stvari su, naravno, sasvim obrnute. Politička vlast, koja je uprljala politiku kao profesiju, sebi je dala ekskluzivno pravo da procenjuje ko se bavi politikom. Izgleda da se politikom bave svi, osim njih. Svi smo mi političari, a oni su izgleda eksperti. Možda eksperti za izbegavanje Ustava i zakona – to im priznajemo.

U zemlji u kojoj je nemoguće sprovesti istragu u javnim preduzećima ili protiv javnih funkcionera, nema istrage, nema tužilaštva i nema pravde. To je zemlja u kojoj postoje samo tlačitelji i potlačeni. Postoje oni koji odgovaraju kada ulicu pređu van pešačkog prelaza – to smo svi mi. Ali postoje i oni koji ne odgovaraju ni za šta, jer su pripadnici nekažnjive kaste.

Da u Srbiji nema samostalne istrage pokazao nam je slučaj Bojane Savović i Jasmine Paunović. Njima dvema su predmeti o poslovanju javnog preduzeća oduzeti preko noći, a one su lažno proglašene za neradnice i političke aktivistkinje. Mi smo ovde da ih od tih optužbi odbranimo i da tražimo sankcije za one koji ih progone samo zbog toga što žele da rade svoj posao. Kada kažemo sankcije – mislimo na smene i razrešenja, ali ne brinite, prihvatićemo i ostavke. Ostavke bi bile najjednostavnije i najbolje rešenje za sve.

Želim još nešto da kažem o politici na ovom protestu. Među nama su danas opozicioni narodni poslanici i predstavnici političkih partija. Oni su ovde jer su građani Srbije, jer je njihova dužnost, baš kao i naša, da podsete vlast da je ograničena Ustavom i da ne može da se ponaša kao razularena banda. Narodni poslanici, predstavnici stranaka i pokreta su ovde uljudno, solidarno, ne pokušavajući da prisvoje ovaj skup, već da mu se, kako je jedino i ispravno, pridruže. Hvala vam što ste ovde, mi se vas ne stidimo.

Zato nije vest da su ovde sa nama poslanici opozicije, vest je da sa nama nisu poslanici koji su izabrali Nenada Stefanovića za Višeg javnog tužioca u Beogradu. Oni očigledno nemaju nikakav problem sa njegovim ponašanjem i postupanjem.

Stoga, nije glavno pitanje ko je danas ovde – već ko nije, a trebalo bi da bude.

Sa nama bi trebalo da budu sve sudije i svi zaposleni Apelacionog i Vrhovnog suda koji su danas pri izlazu iz zgrade koja se nalazi iza nas skrenuli desno umesto levo. Trebalo bi da budu ostale sudije, tužioci, advokati, notari, profesori prava, studenti prava. Svi mi, zajedno sa građanima, treba da budemo u prvim redovima ovog okupljanja, a ne da čekamo da od naše profesije ne ostane ni kamen na kamenu. Sve pomenute ne kritikujemo, već pozivamo da nam se pridruže, dok ne bude kasno.

Kada može da bude kasno? Recimo onda kada, kao što se desilo pre tačno 20 godina, ovde u dvorištu Vlade bude ubijen predsednik Vlade i kada na ulicu izađe dvesta hiljada ljudi. Tada je bilo prekasno – sada još uvek nije, još uvek imamo šansu da nešto promenimo.

Za kraj, dozvolite mi da pročitam pismo koje su nam uputile zamenice Višeg javnog tužioca u Beogradu, Bojana Savović i Jasmina Paunović. One danas nisu ovde jer bi njihovo prisustvo bilo još jedan povod da ovaj skup bude proglašen ličnim i političkim. Molim vas da ovu njihovu odluku poštujemo i razumemo.

***

Poštovane kolege, prijatelji, poštovani saborci, i svi oni koji prepoznaju našu pravednu i pravnu borbu, koja je i vaša, a protiv samovlašća i tiranije nekompetentnog javnog tužioca!

Hvala Vam na prepoznavanju pravičnosti i borbe za poštovanje Ustava i Zakona naše zemlje – Srbije!

Hvala Vam u ime mladosti koja dolazi posle nas, kojima moramo biti uzor u borbi za očuvanje pravnog sistema i institucija koje ga štite!

Hvala vam na pomoći, da dokažemo ono što se ničim ne dokazuje, već se poštuje, jer smo mi položili zakletvu našoj Srbiji, zakleli smo se svojom čašću da ćemo javnotužilačku funkciju vršiti savesno i da ćemo štititi ustavnost i zakonitost!

Mi verujemo u nepristrasnost i poštovanje zakona od strane institucija, a pre svega Poverenika za samostalnost Državnog veća tužilaca. Verujemo da će doneti pravednu odluku i trasirati put istine i prava.

U ime te istine, u ime Ustava i Zakona Republike Srbije,

Ne damo – svoju samostalnost,

Ne damo – svoj integritet,

Ne damo – i tačka.

Zahvalne vaše sugrađanke,

Jasmina i Bojana.

Peščanik.net, 13.03.2023.

REFORMA PRAVOSUĐA

The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2021), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvuje u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena.

Latest posts by Sofija Mandić (see all)