Izraelska zombi ekonomija
Imamo rat na više frontova, vladu koja ne kontroliše rashode, više puta izmenjen državni budžet, desetine hiljada vojnih rezervista i duboku međunarodnu izolaciju. Ipak, izraelska berza ruši rekorde.
Imamo rat na više frontova, vladu koja ne kontroliše rashode, više puta izmenjen državni budžet, desetine hiljada vojnih rezervista i duboku međunarodnu izolaciju. Ipak, izraelska berza ruši rekorde.
Od svog osnivanja posle Sporazuma iz Osla 1993, Palestinska uprava danas se nalazi u najopasnijoj krizi. To je prelomni trenutak u kojem će se ili reformisati ili prestati da postoji.
Napadi na jevrejsku zajednicu u Londonu poslužili su desničarskim strankama da objave rat izmišljenoj „Britifadi“ i uobliče ga kao borbu za spas civilizacije kroz ponižavanje muslimana.
Svako presretanje rakete, svaka aktivacija vazdušne odbrane predstavlja priliku za izraelsku industriju oružja da klijentima na međunarodnom tržištu prikaže svoje proizvode i nove sisteme.
Krajem prošle godine, nadležno ministarstvo odbilo je da registruje 37 organizacija koje pružaju humanitarnu pomoć Palestincima. Među njima su Lekari bez granica, Save the Children i Oxfam.
Dok većina stanovnika Gaze živi u neljudskim uslovima, u raspadnutim šatorima, izloženi vetru i kiši, planovi za obnovu promovišu vizije futurističkog prostora i koncepte iz sveta rizičnog kapitala.
Prvog dana na mestu gradonačelnika Njujorka, Mamdani je povukao izvršnu naredbu svog prethodnika kojom je usvojena definicija antisemitizma IHRA-e.
U pismu kojim advokati Benjamina Netanjahua traže amnestiju za svog klijenta, navodi se premijerov „ogromni doprinos“ bezbednosti Izraela. Među dostignućima nije bilo mesta za tekući rat u Gazi.
Nada koju Juval Noah Harari gaji za rešenje izraelsko-palestinskog sukoba zaista je dirljiva. Ali njegova ponuda previđa prirodu palestinskog kulturnog identiteta i ulogu zapadnog imperijalizma.
Ulice više ne postoje. Nema radnje iza ugla, ni komšije sa sprata. Zdravstveni sistem je razoren, škole su uništene. Neophodno je obnoviti osnovnu infrastrukturu u Gazi, pre svega vodovod.
Svi fakulteti u Pojasu Gaze su oštećeni u bombardovanju. Neki vrlo teško, dok je većina srušena do temelja. Od 7. oktobra 2023. godine ubijeno je najmanje 1.319 studenata i 236 predavača.
Vrh Hamasa se sastao da razgovara o Trampovom predlogu za početak mirovnih pregovora. Napad na jednog od glavnih saveznika SAD u regionu pokazuje da niko nije pošteđen na „novom Bliskom istoku“.
Intervju sa stručnjakom za masovnu glad – Otpornost stanovništva Gaze je na pragu kolapsa. Glad nije samo biološki, već i društveni fenomen. Mnogi ljudi u Gazi govore o sramoti i poniženosti.
Postavlja se pitanje smisla bavljenja Šoom u svetu u kojem, uz podršku zapadnih zemalja, genocid vrši Izrael čiji je identitet zasnovan na sećanju na Šou kao globalnoj moralnoj zapovesti.
Hajdemo u Teheran da ponovimo Gazu. Hajdemo u Teheran da zaboravimo Gazu. Napad na Iran bio je iznenadan, ali ne zato što sukob nije bio očekivan, već zato što nije bio nečim izazvan.
Zabranjen je rad agencije UN za pomoć izbeglim Palestincima. Generalni sekretar UN-a je proglašen personom non grata. U Knesetu se čuju zahtevi da Izrael istupi iz Svetske zdravstvene organizacije.
Osećaj da se Izraelu ukazala istorijska prilika da isprazni Gazu od palestinskog stanovništva osnažiće zahteve za prekid primirja, okupaciju Gaze i proterivanje Palestinaca.
Gotovo ista ponuda koju je Izrael sada prihvatio, na stolu je već od prvih faza rata. Vlada je nepotrebno produžila strepnju porodica otetih i zatočeništvo onih koji će u zamenu biti oslobođeni.
Skoro svaku vojnu operaciju poslednjih decenija pratili su protesti arapske zajednice. Ulice mešovitih gradova Izraela ovog puta ostale su mirne. Nije to obična tišina.
Iako je nije smislio, Netanjahu je usvojio politiku razdvajanja Gaze od Zapadne obale i dodao joj održanje Hamasa na vlasti.
Razgovor sa Hanan Ašravi, nekadašnjom ministarkom prosvete Palestinske uprave i učesnicom na mirovnim pregovorima, povodom 30. godišnjice potpisivanja Sporazuma iz Osla.
Bajden je navodno spreman da preispita američke odnose sa Izraelom jer su represivne politike vlasti prema Palestincima počele da se primenjuju i na vlastite elite i „belo“ stanovništvo.
Proteste zbog podrivanja pravnog poretka Izraela mediji bliski vlasti opisuju kao sukob većine građana koji su izabrali aktuelnu vlast i manjine koja izlazi na ulice naših gradova.
Izrael je jedno od poslednjih mesta na svetu gde su još uvek na snazi administrativni, pravosudni i politički mehanizmi uspostavljeni u periodu „britanskog mandata“.
Teška ekonomska kriza i epidemija korone gurnula je Liban na ivicu ponora. A onda se dogodila eksplozija. Ovakav događaj bi uzdrmao svaku državu, ali za Liban je ovaj izazov još veći.
Korona je bila izgovor za formiranje izraelske vlade protiv volje većine građana. Ona je i izgovor za maltretiranje građana: svakog trena možemo očekivati ponovno uvođenje karantina.