Deklaracija o aktivnom delovanju akademske zajednice u razrešenju političke i društvene krize

Studenti najvećeg broja fakulteta i visokih škola u Srbiji već mesecima pozivaju sve segmente društva da im se pridruže u njihovoj borbi za pravnu i slobodnu državu. Studenti u blokadi su 4. aprila uputili apel direktno univerzitetu, tj. nama, njihovim profesorima, pozivajući nas na „istupanje sa radikalnijim merama otpora u formi koju univerzitet smatra adekvatnom“. Ovom deklaracijom Pobunjeni i Slobodni univerziteti i forumi Srbije odgovaraju na poziv naših studenata – onih koji mesecima ne odustaju od zahteva za pravnu i demokratsku državu, i koji sopstvenom žrtvom pokazuju da je vredno boriti se za solidarno, pravedno i uređeno društvo. Saradnja na ovom važnom zadatku i energično angažovanje na ispunjenju zahteva – i naš je prioritet. Stoga:

Javno izjavljujemo da smo spremni da preuzmemo svoj deo odgovornosti i aktivnije se uključimo u razrešenje političke i društvene krize.

Predlozi našeg uključivanja su u kratkim crtama predstavljeni u nastavku dokumenta, a izbor najboljeg pristupa biće napravljen kroz razgovore sa studentima i sa drugima koji dele ovde iznete vrednosti.

Politička i društvena kriza i angažovanje akademske zajednice

Sadašnja politička i društvena kriza eskalirala je padom nadstrešnice u Novom Sadu, zbog čega je 16 ljudi izgubilo život, a jedna osoba je teško povređena, kao i organizovanim napadima članova vladajuće partije na studente i građane koji su mirno odavali poštu poginulima. Studenti su nadležnim institucijama postavili četiri jasna zahteva (uz kasnije dodata dva nova zahteva) u vezi sa padom nadstrešnice, nasiljem nad studentima i građanima tokom mirnih protesta i odnosom države prema visokoškolskom obrazovanju. Započeli su blokade svojih fakulteta i univerziteta do ispunjenja zahteva. Prema nalazima ekspertske radne grupe Univerziteta u Beogradu i stavovima samih studenata – zahtevi još uvek nisu ispunjeni.

Međutim, pad nadstrešnice nije usamljen slučaj nemara sa tragičnim ishodom – ovaj užasan zločin prouzrokovan je decenijskom neodgovornošću, korupcijom i planskim urušavanjem institucija u Srbiji. Studentski protesti pokrenuli su talas građanske podrške i osnažili zahtev za društvenim promenama i oslobađanjem institucija od partijske kontrole i korupcije. I studenti i građani zahtevaju poštovanje osnovnih načela ustavne demokratije: transparentan rad institucija, borbu protiv korupcije, nezavisno pravosuđe i jednakost pred zakonom, obustavljanje represije i partijske kontrole, kao i slobodne i nepristrasne medije – naročito javni servis RTS.

Posle više od pet meseci od tragedije u Novom Sadu, mi, članovi akademske zajednice, konstatujemo da studentski zahtevi, kao ni osnovni demokratski zahtevi građana – nisu ispunjeni. Istovremeno, sve je intenzivnija represija — verbalna, fizička, pravna i ekonomska, usmerena ne samo protiv studenata i građana, već prema obrazovnim institucijama i zaposlenima u njima. U uslovima sistematskog podrivanja institucionalne autonomije i urušavanja položaja Univerziteta, naš angažman postaje nužnost – ne samo kao odgovornost prema studentima i društvu, već i kao odbrana vrednosti znanja, kritičkog mišljenja i obrazovanja kao javnog dobra. Na osnovu toga, zaključujemo:

Aktuelni režim ne želi i neće da ispuni studentske zahteve i oslobodi državne institucije da nepristrasno i transparentno rade svoj posao.

To znači da nam se nameće život bez pravne države, u društvu u kojem javni funkcioneri nemaju nikakvu odgovornost prema građanima. Zato smatramo:

Smena ovog režima mirnim i demokratskim putem nužan je preduslov za ispunjenje studentskih zahteva, za obnovu pravne države i demokratskog poretka.

Ovo postavlja jasan izazov pred sve društvene aktere koji ne žele da ostanu nemi svedoci urušavanja institucija – potrebna je odlučna i organizovana akcija. Zbog toga zaključujemo:

Za ispunjenje studentskih zahteva i obnovu pravne države i demokratskog poretka potrebno je aktivno uključivanje i političko delovanje akademske i šire zajednice.

Akademska zajednica, svesna svoje etičke, profesionalne i društvene odgovornosti, izražava spremnost da se, u saradnji sa studentima i drugim akterima, uključi u procese političkih i društvenih promena – prvenstveno u ispunjenje studentskih zahteva, u zaustavljanje urušavanja institucija i u obnovu demokratskog poretka.

Svoje kapacitete – znanje, iskustvo, profesionalni i moralni integritet – akademska zajednica stavlja na raspolaganje širem društvenom frontu koji teži ovim ciljevima. Naš angažman ne znači nametanje određenih sistemskih i kadrovskih rešenja, već proističe iz zajedničkih vrednosti – pre svega etičnosti, odgovornosti i stručnosti – i volje da zajedno sa studentima i svim relevantnim akterima tražimo i oblikujemo najprimerenije oblike delovanja. Otvoreni smo za mogućnost udruživanja zainteresovanih pojedinaca iz akademske zajednice u novi pokret ili drugi oblik društvenog i političkog delovanja, ukoliko je to potrebno za ostvarivanje ciljeva.

U svakom slučaju, uvereni smo da je za ispunjenje zahteva i obnovu demokratije i vladavine prava potrebna široka saradnja i koordinacija različitih društvenih činilaca i pojedinaca koji dele iste vrednosti i spremni su da deluju. Pri tome je važno naglasiti da članovi SNS-a i njihovih koalicionih partnera, kao i oni koji su im javno dali podršku, ni u kom slučaju ne mogu biti deo ovog procesa.

U nastavku izlažemo dva moguća oblika delovanja akademske zajednice koji, svaki na svoj način ili komplementarno, mogu voditi ka ostvarenju zajedničkog cilja – smeni vlasti kako bi se ispunili studentski zahtevi i obnovila pravna država i demokratski poredak. Svesni različitih perspektiva i pitanja koja se oko njih postavljaju, smatramo da je neophodno otvoreno razgovarati – najpre unutar same akademske zajednice, sa studentima, a potom i sa svima koji dele iste vrednosti. Izbor opcije i strategija realizacije zavise i od razvoja političke situacije.

Opcija 1 – Privremena vlada pa izbori

Formiranje stručne i odgovorne vlade, koja bi pre svega:

  • obezbedila uslove za ispunjenje studentskih zahteva u najkraćem mogućem roku
  • započela borbu protiv organizovanog kriminala i sistemske korupcije
  • obezbedila uslove za organizovanje fer i slobodnih izbora

bio bi efikasan put do razrešenja političke i društvene krize. Doprinos akademske zajednice ovoj opciji uključuje:

  • razradu predloga i načina za dolazak do privremene vlade
  • učešće u privremenoj vladi – predlaganje stručnjaka za rad u njoj (na mestima resornih ministara, pomoćnika ministara, državnih sekretara), rad u radnim telima, itd.

Ovakva vlada imala bi jasno definisan i vremenski ograničen mandat do godinu dana, kao i precizno definisane prioritete i fokus rada. Nakon toga bili bi održani slobodni izbori.

Principi i programski prioriteti u radu Privremene vlade

Rad Privremene vlade bio bi zasnovan na sledećim principima i prioritetima:

Pravda i odgovornost

  • Prekid kontrole i pritiska nad tužilaštvom i sudovima; preispitivanje rada i zakonita smena vrhovnih i glavnih javnih tužilaca, u slučaju da se utvrde nesavesno vršenje javnotužilačke funkcije i uticaji na tužioce.
  • Obezbeđivanje kompletne dokumentacije i stvaranje uslova za pokretanje odgovarajućih sudskih postupaka protiv svih odgovornih za pad nadstrešnice u Novom Sadu, kao i protiv svih odgovornih za sve napade na studente i građane.
  • Skidanje oznake tajnosti i objavljivanje državnih i međudržavnih ugovora o projektima i obavezama koje je država preuzela, a koji su od značaja za širu javnost.
  • Nezavisna i sveobuhvatna istraga o korupciji u državnim poslovima i projektima; prekid planiranja i/ili realizacije projekata koji su štetni, nisu u interesu države i društva ili nisu prioritetni.
  • Oštra i dosledna borba protiv organizovanog kriminala, uključujući razbijanje veza između kriminalnih struktura i institucija sistema, uz efikasno krivično gonjenje svih odgovornih.
  • Stroga inspekcijska kontrola poslovanja organizacija i ukidanje povlašćenog položaja za sve kod kojih su dokazane zloupotrebe; sprečavanje zloupotreba javnih nabavki; obezbeđivanje naplate poreza od velikih neplatiša; sprečavanje iznošenja nezakonito stečenog novca iz zemlje i preispitivanje porekla imovine i zakonsko postupanje po nalazima istraga.

Sloboda izbora i pravo na istinu

  • Revizija i uređivanje biračkog spiska i uspostavljanje mehanizama kontrole izbora uz uključivanje relevantnih organizacija.
  • Uspostavljanje kontrole i mehanizama za sprečavanje pritiska na zaposlene u državnoj upravi i javnim preduzećima, kao i na pripadnike osetljivih grupa u vezi sa prinudnim glasanjem i nezakonitim izbornim radnjama (potkupljivanje, ucene ili pritisak na glasače) i procesuiranje onih koji su u njima učestvovali; ispunjenje svih preporuka ODIHR-a o izbornom procesu.
  • Prekid pritiska i nezakonite kontrole nad medijskim javnim servisima (RTS, RTV) i raspisivanje javnog konkursa za novo rukovodstvo.
  • Promena strukture REM-a, izbor novih članova tog tela i nova dodela većeg broja nacionalnih frekvencija uz oduzimanje frekvencija medijima i kažnjavanje u skladu sa zakonom svih osoba angažovanim u medijima za koje se utvrdi da su prekršili zakone i profesionalne i etičke kodekse.
  • Obezbeđivanje uslova za slobodno delovanje sindikata, građanskih organizacija i svih oblika javnog učešća tokom izbornog procesa.

Opcija 2 – Izbori pa vlada promene

Ovaj predlog podrazumeva izlazak na izbore u okviru šireg demokratskog fronta, nakon:

  • raspisanih izbora, ili
  • zahteva za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u Republici Srbiji

Ova opcija pretpostavlja veći i organizovaniji angažman pojedinaca iz akademske zajednice. Tačan oblik tog angažmana bio bi definisan naknadno, u okviru otvorenog dijaloga unutar akademske zajednice i u saradnji sa studentima, kao i drugim društvenim akterima i organizacijama koje dele iste vrednosti i ciljeve.

Doprinos akademske zajednice ovoj opciji uključuje:

  • borbu za unapređenje izbornih uslova
  • razradu predloga i strategije za izbornu pobedu
  • adekvatnu kontrolu izbora i priznavanja rezultata izbora
  • učešće pojedinaca na izbornoj listi i formiranje vlade
  • učešće u Vladi promene (ranije opisano na koje načine)

Ovakva vlada imala bi pun legitimitet da omogući ispunjenje studentskih zahteva, započne realizaciju programa za rešavanje ključnih problema u društvu i obezbedi uslove za organizovanje narednih slobodnih izbora.

Detaljnija razrada procesa i programa usledila bi naknadno, nakon razgovora sa studentima i drugim akterima.

Principi i programski prioriteti u radu Vlade promene

Jasan i obuhvatan skup principa i ciljeva mogao bi da posluži kao tačka okupljanja za sve koji dele vrednosti akademske zajednice i streme dubinskim društvenim promenama. Njihova konkretna realizacija zavisila bi od političkog dogovora, ali neupitni prioriteti svih angažovanih moraju biti:

  • ispunjenje studentskih zahteva i borba protiv organizovanog kriminala i državne korupcije (Pravda i odgovornost, tačke iznad u prethodnom delu)
  • stvaranje uslova za organizaciju slobodnih izbora (Sloboda izbora i pravo na istinu, tačke iznad u prethodnom delu)

Polazeći od jasno utvrđenih ciljeva, Vlada promene bi svoje delovanje zasnivala na sledećim principima i prioritetima:

Znanje i stručnost u javnom interesu

  • Početak rada na suštinskim reformama i povećanje budžeta za prosvetu, zdravstvo, kulturu, umetnost i nauku, uz pravedniju raspodelu javnih sredstava i zarada.
  • Jačanje autonomije univerziteta, naučnoistraživačkih organizacija, kao i predškolskih, osnovnih i srednjih škola, kroz izmene zakonskih odredbi koje se odnose na izbor saveta i rukovodilaca.
  • Sprovođenje javne rasprave o neophodnim promenama Zakona o kulturi, unapređenje sastava i rada Nacionalnog saveta za kulturu i drugih stručnih tela, kao i uređenje konkursnih procedura uz osiguranje stručnosti i nepristrasnosti.
  • Priprema i raspisivanje javnih konkursa za direktore ustanova i javnih preduzeća koji se godinama nalaze u v.d. statusu ili su postavljeni po stranačkoj liniji, uz primenu kriterijuma stručnosti i iskustva.
  • Donošenje novih politika za podsticaj naučnoistraživačkog rada, kao i povezivanje nauke sa razvojem društva i javnih politika.
  • Strateška i sistemska zaštita materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasleđa, uz uključivanje stručne javnosti, lokalnih zajednica i kulturnih institucija.

Bezbedna i zdrava sredina

  • Hitan prekid nezakonitog i neovlašćenog praćenja i prisluškivanja građana, uz uspostavljanje mehanizama za zaštitu privatnosti i građanskih prava.
  • Pokretanje upravnih postupaka i smena direktora BIA, direktora policije i svih rukovodilaca koji su zloupotrebili položaj služeći režimu, ignorisali nasilje ili učestvovali u politički motivisanom praćenju i hapšenju studenata i građana; izbor novog profesionalnog kadra putem javnih konkursa.
  • Analiza postojećeg modela zdravstvene zaštite i otvaranje javne rasprave o novoj strategiji koja osigurava dostupnost, pravičnost i stručnost.
  • Stručna analiza isplativosti i uticaja rudarenja u Srbiji na životnu sredinu, naročito litijuma i bora, uz moratorijum na sve planirane projekte do završetka analize, javne rasprave i izjašnjavanja (uključujući projekat Jadar).
  • Konsolidacija sistema proizvodnje električne energije i izrada nove energetske strategije sa fokusom na poboljšanje kvaliteta vazduha, klimatske promene, održivo korišćenje prirodnih resursa, zaštitu životne sredine.
  • Sprovođenje stručne revizije svih građevinskih i infrastrukturnih projekata finansiranih iz javnih sredstava u proteklih 15 godina.
  • Analiza stanja životne sredine na kritičnim lokacijama (Bor, Smederevo, Kolubara itd), aktiviranje inspekcijskog nadzora i uvođenje strogih kaznenih mera za zagađivače.

Jačanje društvene kohezije i teritorijalne ravnopravnosti

  • Borba za prava i dostojanstvo socijalno i ekonomski najugroženijih delova društva, njihovo osnaživanje i sprečavanje diskriminacije.
  • Otvaranje procesa decentralizacije i regionalizacije kao načina za smanjenje nejednakosti i veću pravdu u društvu.
  • Jačanje lokalnih zajednica, uključujući i uvođenje zborova i drugih oblika direktnog učešća građana, uz veću ekonomsku i administrativnu samostalnost lokalnih samouprava.
  • Podsticanje društvenog dijaloga, međusobnog razumevanja i suživota kao osnove za građenje solidarnog i povezanog društva.

Zaokret ka održivoj ekonomiji

  • Strategija za promenu modela privrednog rasta zasnovanog na subvencijama stranim investitorima u proizvodnju s niskom dodatom vrednošću ka ekonomiji zasnovnoj na znanju i domaćoj privredi; podsticaj transformaciji privrede ka kružnoj ekonomiji i onoj koja stvara kvalitetna radna mesta i zadržava i privlači stručne i mlade ljude.
  • Novi program za veće investiranje i podsticanje inovacija i razvoja preduzeća (i startapa), posebno u perspektivnim i prioritetnim sektorima – informacionim i digitalnim tehnologijama, savremenoj poljoprivredi, biotehnologiji i biomedicini.
  • Jačanje sela, povećanje subvencija usmerenih ka jačanju konkurentnosti porodičnih, poljoprivrednih gazdinstava i razvoju ruralnih sredina.
  • Održiva i pravedna urbana politika usmerena na zaustavljanje investitorski diktirane urbanizacije; razvoj gradova u skladu sa ekološkim standardima, javnim interesom i većom dostupnošću stanovanja za sve građane.
  • Unapređenje položaja radnika i sprečavanje ugrožavanja radnih prava; prekid kontrole nad sindikatima i omogućavanje slobodnog izražavanja radnika kroz štrajkove po konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO).
  • Profesionalizacija i osnaživanje Državne revizorske institucije, Jedinice za finansijske istrage, Uprave za sprečavanje pranja novca i Agencije za sprečavanje korupcije za nezavisan i dugoročan rad na sprečavanju i smanjenju korupcije.

PobUNI se! 18.04.2025.

Peščanik.net, 19.04.2025.

NADSTREŠNICA