Gorostasima komunističke misli posthumno suze очи черные: zora plamti u talasanju crvenih barjaka i trobojki koje, vezane u čvor, pod b(l)udnim okom otadžbinskih kljunara, vise niz otvorene prozore. Iz nalojenih truba trešte koračnice uz koje marširaju Buđoni, Sava Kovačević i kralja Petra garda. Umirovljeni generali beretama ciljaju sunce koje više nije tako daleko. Trepere jasike, čak se i vrapci prse kao kandidati za odlikovanja.

Ruski medved koji preteći reži na dušmane pogléda nas umiljato, kao preslikan s bebi-papice. U njegovim kandžama smo pronašli sebe, a izgubili manje od ništa, ovo malo NIS-a; zanemarljivo u odnosu na snagu koja nam se račva kroz krvotočje. Poput buđi na proji, žamor se hvata po behatonu. Ljudi grokću od sreće, razmenjuju cjelove,’vataju se u kozaračko kolo. TV-program je prekinut da spiker saopšti da smo, nakon 60 godina, preinačili sudbonosno ne.

Nakon toga, televizije proteruju s ekrana sve sto vonja po Zapadu. RTS se dohvatio Rubljova, pa ga preseca telegramima i ojkačama podrške, te se (i inače podugačak) film otegao duž obdanice. Drugi se snalaze kako znaju: usnimci s Olimpijade u Moskvi, Tkačenkove banane, Memedovićeva sibiroljublja, snimak trovanja gasom (prigodno) u Duhovki ili vazda zabavna etnička čišćenja iz Čečenije. Pristižu izveštaji sa skupštine našeg najvećeg kluba koji menja ime u „Južni potok“. U program se uključuje zahuktali telal iz pokrštenog Malog Mokrog Putinovog Luga. Privrednici udarili „stranputice putem prekijem“: reklamiraju igricu „Ruski monopol“, toblerone u obliku (i s ukusom) zidina Kremlja, babuške koje prate lanac geopolitičkog uvlačenja.

Knjazu odvaljena glava, a skulptori već vajaju desetak Putinovih lobanja od kojih će (pod nadzorom Saše iz „Slatkog graha“) sms-om biti izabrana najvernija za nasađivanje. U najavi i aeromiting, gde će oba naša MIG-a (noćas, daobog, pada generalka) praviti petljanije u vazduhu i građanstvo zasuti lecima i salon-bombonama. Službe ubrzano hapse sve proameričke mudrosere (uključiv i bitangu, autora grafita „Nas i NIS-a za 400 miliona“) i okovane ih sprovode na Kalemegdan, za užinu grizlijima.

Akademici ubrzano cede novootkrivena fakta pomoću kojih rusko vojno i diplomatsko milosrđe preteže na svetlu stranu istorijskog tasa. Nepotrebni podaci o brazilskom šljunku i zglavkarima u Gvatemali zamenjuju se minijaturama o idili tajge. Iz naftalina se, ponekad načeti ranim Parkinsonom, izvlače nastavnici ruskog koji, kraj lomača gde se spaljuju radne knjižice njihovih kolega jezičara, čitaju avanture Lene i Šure.

Srbija postaje mesto drugačije gravitacije: atentatori sklanjaju poddžipne mine, đaci s profesorske glave skidaju nauljenu omču, saobraćajci savetuju vozače da im u pijenju jedina mera bude – duša, čistači konačno bez stida uramljuju diplome, narkomani uz urlik s terasa bacaju beli prah da ga razveje vetar promene.

Na vozdignutoj bini u obliku kukavičjeg jajeta, ispod natpisa „сви смо ми једна мафија“, Ivana Žigon, usana pomodrelih od patetike – recituje Majakovskog. Iza nje se tiska predsednik Boris u beloj uniformi koja se nadima pod uzbuđenim prsima. Krkobabić (u dresu hokejaške reprezentacije esesesera) privio Borku zmijasto uvučenu u malu crnu haljinu. Prvi put u javnosti Koštunica odenuo dugu čohanu mantiju boje moskovskog sutona, vosak mu kaplje po prstimа, a on tiho i pobožno kmeči. Dačić pancir ukrasio šebojem, friško amnestirani s bine merkaju čeke za budući snajperaj. Kroz masu nadire Đuričić s bubnjarima u rubaškama koje svojom purpurnom bojom navode na ratoborne misli.  Dok sa video-bima maše kao šipurak jedra udova Marković, prostosrdačnici u mikrofon sriču paragrafe ugovora o gasnom aranžmanu! Hiljade grla osnaženih votkom u horu im (kombinaciji mise i karaoke obračuna) uzvraća odjekom:

~ ~ ~

Član 1 – Ugovor o kupovini 51% NIS-a zaključuju ruska kupac-kompanija Gasprom (u daljem tekstu baćuška) i Vlada Srbije (u daljem tekstu durak)

Član 2 – Baćuška obećava da u naredne dve petoljetke nema promene delatnosti NIS-a, koji neće postati pribaltička država, čest uzvik u sevdalinkama ili fabrika helijumske magaradi.

Član 3 – U posao će biti uključeno sedam firmi posrednika po dužnom metru gasovoda.

Član 4 – Planirano je da se gasovi puste i duž linije Karlovac-Karlobag-Ogulin-Virovitica.

Član 5 – Gasprom obećava protok kroz cevišta ne manji od deset milijardi kubnih metara, ali će se posebnim ugovorom precizirati čega i u kom vremenskom intervalu.

Član 6 – Krovni sporazum garantuje da se zajednička gasna kuća gradi – od temelja. Baćuška će izgraditi podzemni trap gasa u Banatskom Dvoru, ali samo ako mu se ćefne, što će biti regulisano dokumentom ispisanim prutom po vodi.

Član 7 – Ruska strana se obavezuje da će manje ekološke neprijatnosti ( do 50 upokojenih u cugu) sama zataškati, a ukoliko smrtonosni mlaz za krst gasni obori više od 10 000 duša, ucveljenoj rodbini će najdublju sućut i pozlaćenu značku sa svojim potpisom (za pribadanje korotne vrpce) poslati lično premijer Putin.

Član 8 – Grejna sezona počeće kad se živa umiri kao i do sada na 12 stepeni, ali ispod nule. To važi i za škole, jer je još Makarenko utvrdio da se deca življe bore za opstanak kad im zazimi duž pomodrele stražnjice. Bolnice će biti dogrevane čim se prva stabla raspolute od mraza.

8.1 – Dugove za gas uterivaće kozaci kojima sudstvo neće zakerati ako smaknu koju domaćinsku glavu preko pravde. Isto važi i kad neko od direktora počini masovno ubistvo, slobodno vreme provodi u logoru za sindikalce ili za volanom čečenske hladnjače.

8.2 – Sva postrojenja će zajednički osveštati živi (a i upokojeni) poglavari bratskih crkava.

Član 9 – Baćuška garantuje da će prema NIS-u imati posebno topao, gotovo očuhinski odnos, za koji će mu se pastorče odužiti monopolom na gas, retroaktivno od Timočke bune i dalje, duž načetog milenijuma. Očuh će finansijsku žgaravicu ispirati crnim zlatom s egzotičnih bušotina u Angoli.

Član 10 – Studija o izvodljivosti će biti dovršena odmah, a najkasnije nikad. Nju prati deklaracija o snishodljivosti, koju će pripremiti durakovi prišivašćiki.

Član 11 – Timovi eksperata će, dok u narednih dvadeset godina pedalj po pedalj prečešljavaju teren za gasovod, konačiti u crpkama koje će se preobrlatiti u manastire, kockarnice ili obe ustanove istovremeno po principu par-nepar ili dan-noć.

Član 12 – Uložene bilionske investicije biće vraćane u pravilnim kvartalnim ropcima, s fatalnim kamatama na nivou onih u Argentini iz doba fijaska.

Član 13 – Socijalni pogrom.

13.1 – Gasprom ne sme otpuštati radnike, već im samo može deliti otkaze. Onima koji bi da napuste kompaniju isplaćivaće se naknada u vidu 300 grama hleba, pola sapuna, konzerve ribe, 10 patlidžana, 50 deka pekmeza od krušaka i 2 kg prozukle heljde po godini radnog staža.

13.2 – Svi radnici dobiće novi šlem, lampu na špiritus ( koji se može i popiti), valjenke i aršin nerazjedenog creva. Do 2038. baćuška će u modernizaciju uložiti po rublju godišnje, a zatim nešto manje, no ne ispod 50 kopejki.

13.3 – Radnicima je na raspolaganju i mogućnost štrajka – koji će biti ugušen u krvi.

13.4 – Ako neko posao obavlja na mestu štetočinskom po zdravlje („černobilska hunjavica“), svakog dana, do ostvarenja pune invalidnosti, dobiće po sočnu jabuku (s peteljkom gratis). Prekovremeni rad, ne duži od 16 dodatnih sati dnevno, biće nagrađivan (jabuka, bez peteljke).

13.5 – Radnicima se jamči pravo na zaradu, pod uslovom da se ne kosi s pravom poslodavca da im je ne isplati.

Član 14 – Penali ruskoj strani biće uplaćivani u slučaju:

 – porasta ili pada vodostaja Dnjepra

 – pronalaska novih fotografija Leonida Brežnjeva iz jaslica

 – poraza naše reprezentacije u kriketu

 – lošeg plasmana dueta Ala Pugačova–Minja Subota na Evroviziji.

 – povećanja (ili pak sniženja) cene kaučukove mlečike na bazaru u Mumbaju

– iznenadnih svitanja nad Vojvodinom

– stagniranja kursa svazilendskog lilangena

Član 15 – Naknada za vađenje nafte, rudna renta, iznosiće oko 3%, što je znatno više od uobičajenih 30% , ali će separat o tome dostaviti stručnjaci Univerziteta Lomonosov u saradnji s isturenim odeljenjem SANU na Guberevcu.

Član 16 – Za svaki spor je zadužen Okružni sud u Volinjskoj guberniji, ako njegov predsednik Akakije Beščasni taj dan ne bude imao svinjokolj kod šuraka ili zakazano kod doktora zbog šuljeva koji ga, o čemu ovde nije mesto, već godinama muče u deljanju pravde.

~ ~ ~ ~

Privodi se kraju zagrcnuti dan ponosa i slave, koji idu zajedno kao alkohol i ciroza. Ljudi se posrćući razilaze. S prozora i dalje, kao isplaženi jezici, palacaju crvene zastave. Iz daljine vrišti sirena…

   
Peščanik.net, 15.01.2009.