Nalazimo se pred procesom reizbornosti sudija, što znači da se ponovo biraju sve sudije u zemlji i to ne samo zatečene sudije, nego se vrši i prvi izbor novih sudija. Po ranijim propisima, sudija je mandat dobijao od parlamenta, funkciju sudije vršio je do kraja radnog veka, ako se ne ispreči neki razlog za razrešenje.

Po novim propisima prvi izbor traje tri godine i u rukama je parlamenta, a novi izbor vrši Visoki savet sudstva koji takođe bira parlament. Dakle, zatečene sudije će odmah ići na reizbor kod Visokog saveta sudstva da bi mogli da nastave da sude.

U zakonu o Visokom savetu sudstva zamišljeno je da taj organ bude nezavisno telo. Nalazimo se uoči reizbora, i kad čitate zakon o Visokom savetu sudstva, vama se čini da je to dobro rešenje, međutim, naježićete se ako pogledate prelazne odredbe zato što one podvaljuju tom istom zakonu.

Bivša predsednica Vrhovnog suda, Vida Petrović-Škero, izjavila je da je venecijanska komisija imala priliku da se upozna sa tim zakonom, ali bez prelaznih odrebdi, i naravno da nije imala ništa protiv sadržine zakona.

Po osnovnim odredbama zakona, članovi Visokog saveta sudstva su oni koji su na izborima u sudovima dobili najveći broj glasova. Međutum, kod prvog sastava Vrhovnog saveta sudstva, koji je regulisan prelaznim odbredbama, to nije tako.

Prelazne odredbe ne predviđaju izbore nego izjašnjavanje sudija, ali ne postoji obaveza da oni koji su dobili najveće poverenje od sudija budu članovi Visokog saveta sudstva. Parlament može da ih uzme u obrzir, ali oni ne moraju da budu članovi. Kandidati su već predloženi i to sa beogradskog, novosadskog i kragujevačkog područja, ali ne i sa niškog područja, ne razumem zašto sa kragujevačkog područja imamo dva kandidata, a sa niškog nijednog.

U reizboru koji predstoji, sve sudije treba da prođu rešeto kriterijuma i merila, koje je ovih dana pripremljeno za venecijansku komisiju, ali važno je znati da to ne važi za prvi sastav članova Viskokog saveta sudstva, a upravo će oni određivati ko će biti sudija, a ko ne. Radi se o 2400 sudijskih mesta u ovoj zemlji. Sudije članovi Viskog saveta sudstva imaju još jednu veliku privilegiju – čim izaberu novi sastav sudija, oni idu u viši sud. Opet bez ikakvih kriterijuma, automatski idu u viši sud, kao da su izborom u Visoki savet sudstva dobili neki bonus.

To podseća na anticipiranu korupciju, koja je postojala u vremenu Slobodana Miloševića, koji je sudije prvo korumpirao ugađajući im različitim privilegijama, pa bi tako posle izborne krađe, recimo predsednik opštinskog suda postao ministar pravde, a v.d. predsednika Vrhovnog suda postao predsednik tog suda. Pitanje je zašto sada neki ljudi ponovo dobijaju privilegije, i to opet sve po zakonu.

Ovakve stvari se nameštaju da bi budući sastav sudija bio osetljiv na uticaj političke vlasti. Ako se sve radi da bi se, ustvari, izvršio uticaj na sastav sudija, zaista treba da se pitamo da li je ovo što se sada radi ispravno ili ne.

U jednom trenutku smo već dodirnuli to dno, ali izgleda da još postoje relikti tog vremena, izgleda da ta inercija još nije prestala, zamah još traje, još uvek postoji isti sindrom – namera izvršne vlasti da utiče na sudsku vlast.

Imamo bolji ustav od onoga iz Miloševićevog vremena, ako ni zbog čega drugo, ono zato što ga je lakše menjati, sadašnji zakoni jesu bolji od prethodnih, ali to još uvek nije nikakva garancija da će nam biti bolje. Sada sve zavisi od toga kakve ćemo sudije imati. Ovaj događaj je utoliko više značajan jer se događa u predvorju još krupnijeg događaja kakav je izbor svih sudija. Ako i tu vidite nastojanje izvršne vlasti da se nametne sudskoj, zašto onda to ne bi postojalo i u postupku samih izbora svih sudija?

Građani nisu zadovoljni stanjem u pravosuđu, sve više se govori o korupciji koja nije nova tema, ali je ima manje nego ranije. Korupcija nije samo dati novac za presudu, već je korupcija i praviti karijeru, korupcija je i kad ostvarite bilo kakvu korist zato što ste naopako sudili. Neke aktivne sudije su tako napravili karijere. Sada toga nema u toj meri, ali ima aktivnih sudija, čak i u Vrhovonom sudu, koji su činili takve grehove, na primer tamo je sudija koji je zabranio Društvo sudija, tamo je sudija koji je zatečen u izbornoj krađi, sudija koji je sudio u nameštenim predmentima i sada je dobra prilika da ti ljudi odu sa tako važnih funkcija. To se može nazvati lakom ili tihom lustracijom, mnogi kažu da to ne sme da bude lustracija jer mi imamo zakon o tome, koji je čuven po tome što se ne primenjuje.

Lustracija je glasna, objavljuju se odluke i obrazloženja, a kod reizbora sudija jednostavno ne izaberete ponovo pogrešnog čoveka. Ovo je zgodna prilika da napravimo taj krupan korak napred, ako ga napravimo biće dobro, ako ga ne napravimo, onda će to biti znak da smo još uvek u zamahu inercije iz vremena Slobodana Miloševića.

Članovi iz venecijanske komisije nisu imali prilike da vide prelazne odredbe, koje služe za prelazak iz jednog u drugo stanje, iz stanja primene starih u stanje primene novih propisa. Prelazne odredbe u ovom zakonu služe da se neko prevari, a to će opet biti građani. Prelazne odredbe služe za jednokratnu upotrebu, posle primene ih bacite, međutim, ta jednokratna upotreba u ovom slučaju znači – odabir kompletnog sudstva u zemlji. Ako taj koji bira novo sudstvo ima neke mane i felere, sigurno je da ni to novo sudstvo neće biti kvalitetno, zato su ove prelazne odredbe sada mnogo važnije od osnovnih odredbi koje su dobre i koje je odobrila venecijanska komisija.

Prelazne odredbe ovog zakona sasvim izvrću stvar, one podvaljuju osnovnim odredbama zakona, a ako zakon podvaljuje samom sebi, onda je podvaljeno onima koji podnose taj zakon, a to su građani ove zemlje.

Umesto da ih primenjujemo, mi se učimo kako da zakone zloupotrebimo. Zakonodavac se ovde svesno bavi rupama u zakonu. Ako zakonodavac svesno napravi mogućnost da odstupa od režima koji je propisan zakonom, onda je to podvala i to je ono čega treba da se plašimo.

Autor je profesor na Pravnom fakultetu univerziteta Union i sudija Vrhovnog suda Srbije u penziji.

Danas, 31.03.2009.

Peščanik.net, 02.04.2009.

REFORMA PRAVOSUĐA