Staza koja Bernija Sandersa vodi ka Bijeloj kući je nevjerovatno uska, ali nakon njegovog gotovo neriješenog rezultata u Ajovi u ponedjeljak naveče, ispred njega je jasno otvoren put. Trka u kojoj su stručnjaci već odavno proglasili Hilari Klinton vjerovatnom pobjednicom, u utorak je krenula ispočetka, ali zaozbiljno; držite se, ovo će biti veoma duga, neugodna vožnja.
Granica između Sandersa i Klinton bila je tanka kao oštrica žileta tokom večeri u ponedjeljak – zasigurno tanja nego što je to iko mogao zamisliti recimo prošlog proljeća, kad je Sanders u nacionalnim anketama zaostajao 42 poena. Plasiranje bilo gdje u blizini Hilari Klinton u izbornom vijeću u Ajovi bila bi značajna pobjeda za Sandersa; skoro pa neriješen rezultat pokazao je koliko dubok odjek imaju njegove poruke.
Ostvareni rezultat podvukao je ono što su on i njegovi pristaše govorili sve vrijeme: demokratski establišment potcijenio je snagu njegovog pokreta.
Glavni argument protiv Sandersa tokom cijele njegove kampanje bio je da on ne može proći na nacionalnim izborima i da je samim time neupotrebljiv kao kandidat ili državnik. On je naizmjenično bivao otpisivan kao kandidat za ukras, kao slatki matori rođak i, nešto suptilnije, kao političko sredstvo za guranje Klinton ulijevo.
No, u ponedjeljak naveče on je dokazao da može da pobijedi i tako oslabio Klinton, pokazavši da ona ne mora da bude taj neizbježan kandidat kojeg smo do sad uzimali zdravo za gotovo. Neki Sandersovi saradnici tvrde kako je Sanders zasigurno pobijedio ako sabiramo sirove glasove, a ne one državnih delegata; s obzirom na geografski raspored u Ajovi; ova tvrdnja je vjerovatna, iako nedokazana. (Više od četvrtine Sandersovih navijača dolazi iz samo tri okruga – koji daju samo 12% od ukupnog broja delegata, pa se mislilo da struktura izbornog vijeća u Ajovi značajno favorizuje Hilari Klinton).
Brojevi na stranu, Ajova je pobjeda za Sandersa. “Demokratija za Ameriku” Čarlsa Čemberlena – koji je podržao Sandersa prije nedjelju dana – nazvala je rezultat od ponedjeljka uveče “velikim dobitkom za Bernija” i “velikim iznenađenjem” za Klinton prije no što se Sanders popeo na pozornicu: “Zajedno, građani Ajove i milioni progresivnih političkih aktivista širom zemlje promovisali su kandidata koji je prije samo šest mjeseci imao jednocifrenu podršku, u prirodnu silu kadru da mijenja utrku na demokratskim primarnim izborima i nacionalni diskurs uopšte”.
Sanders je međutim bio oprezniji kad je riječ o ishodu glasanja, uzdržavajući se od komentarisanja tokom večeri, jer su svježi rezultati i dalje pristizali. Kad je napokon progovorio u ponedjeljak kasno naveče, poruku je izvukao iz njihovog virtuelno neriješenog rezultata. “Ono što je Ajova počela večeras je politička revolucija”, rekao je on, dok su se iz mase prolamali krikovi oduševljenja. “Kad mladi ljudi, radnici i penzioneri ustaju i kažu glasno i jasno, što je mnogo, mnogo je… da vlada naše velike zemlje pripada svima nama, a ne samo milijarderima, kad se to dogodi, onda znamo da možemo preobraziti ovu zemlju”.
Bio je to Berni iz udžbenika: inspirativan, usmjeren na klasnu nejednakost i ljut kao ris. I svaki put kad bi se zapalio oko moralnih pitanja – kao na primjer njegova tvrdnja da je zdravstvena zaštita pravo a ne privilegija – publika bi uzvratila svojom vatrom uz povike i pozive “Berni”! “Jeste li spremni za radikalne ideje?” upitao je Sanders svoju ekstatičnu publiku. “E, onda je i Amerika”.
Sa svojim radikalnim idealima on je stigao sve do virtualnog remija u Ajovi što, kako je Džamel Bui naveo u “Slejtu”, označava po prvi put u ovom vijeku da je jedan socijalist uspio izgraditi pokret koji je istinski privlačan masama, da ne spominjemo aktuelnu priliku da postane predsjednik. Kako god da se u narednim godinama oblikuje Demokratska stranka, dugovaće nešto tom fenomenu – što će reći, Sandersu, i to ne samo zbog toga kako on utiče na Hilari Klinton.
Da je Sanders definitivno izgubio u Ajovi (kako su gotovi svi predviđali) njegova kampanja bi bila gotova prije no što birači Nju Hempšira stignu do izbornih mjesta iduće nedjelje. Ali on nije izgubio i kampanja nije gotova, i za saradnike Hilari Klinton bi bilo bolje da krenu podupirati taj naveliko hvaljeni južni zaštitni zid prije nego u Južnoj Karolini osjete Bernijevu vatru.
Lucia Graves, The Guardian, 02.02.2016.
Preveo Vladan Kosorić
Peščanik.net, 03.02.2016.
Srodni linkovi:
Slavoj Žižek – Donald Tramp ili nepodnošljiva lakoća vulgarnosti
The Guardian – Game over za Sandersa
Thomas Piketty – Uspon Sandersa
Charles Simic – Šta se dogodilo u Nju Hempširu
Vladimir Gligorov – Hilari i protivnici
Michael Moore – Podrška Sandersu
Robert Reich – Trump i revolt anksiozne klase
Charles Simic – Berni, Hilari i budućnost Amerike