Od znamenitog 11. septembra 2001. spore se i u Njemačkoj političke partije o smislenosti uvođenja “Antiterorističke banke podataka”. Cijelo vrijeme konzervativni blok (CDU/CSU) nastoji, naime, realizirati koncept što sveobuhvatnije “banke podataka”, a SPD, “Zeleni” i FDP su protiv, sluteći da se time ulazi u novu eru ograničenja sloboda, sa još nesagledanim posljedicama. No, ovo je vrijeme “velike koalicije”, pa su kompromisi i ove vrste mogući.

Unija (CDU/CSU), dakle, izborila se za svoj koncept, doduše nešto ublažen, na insistiranje SPD. U budućoj “Antiterorističkoj banci podataka”, kako je utvrđeno u postignutom kompromisu na Konferenciji ministarstava unutarnjih poslova njemačkih zemalja, bit će pohranjene i takve informacije kao što su pripadnost određenoj religiji, posjedovanje oružja, pripadanje nekom od terorističkih udruženja, profesija, ciljevi putovanja, bankarski podaci, kao i podaci s kim je osoba telefonirala.

SPD se jedino uspio izboriti da podaci budu dostupni samo ovlaštenim osobama na saveznom i pokrajinskom nivou, ali ne i običnom policajcu. Najspornije je, svakako, unošenje religiozne pripadnosti određene osumnjičene osobe, što znaju i experti SPD. Takvo što nije protuustavno, misli SPD ekspert Diter Vifelspec kako je stvarni cilj mjera otkriti one koji zloupotrebljavaju religiju. “Ako neki osumnjičenik za terorizam pripada jednoj sekti ili jednoj grupaciji, koja zloupotrebljava religiju za terorističke ciljeve, tada pripada i religijska pripadnost u antiterorističku banku podataka”, misli Vifelspec.

Tako, međutim, ne misle predstavnici “zelenih” i “liberala” (FDP), koji razmatraju i pokretanje postupka pred Saveznim ustavnim sudom u Karlsrueu. “Religiozna pripadnost nije nikakav pripadajući znak za teroriste”, kazao je šef donjesaksonskog FDP Filip Resler. Šef frakcije “zelenih” u Bundestagu Felker Bek je vrlo izričit: “Memoriranje religiozne pripadnosti je protuustavno”. Inače, Unija je htjela da se u ovu banku podataka memoriraju i seksualne sklonosti osumnjičenih, od čega se srećom odustalo…

U prvoj reakciji Centralnog savjeta muslimana kazalo se: “Sve što doprinosi sigurnosti građana, pa i muslimana, mi podržavamo”. Glasnogovornik ove organizacije Munir Azui je, ipak, iznio sumnju da će memoriranje religiozne pripadnosti povisiti efektnost borbi protivu terorizma. Kako je odlučeno na Konferenciji, buduća “banka podataka bi ujedinila sve policijske podatke i podatke tanih službi, pa bi se brže moglo reagirati u slučaju opasnosti. Savezni ministar Volfgang Šojble je obećao brzu realizaciju postignutiog kompromisa.

 
Danas, 08.09.2006.

Peščanik.net, 08.09.2006.