BiH antiratna literatura

Sve što je južnije i ne mora biti tužnije, barem kada je o literaturi riječ. Ne bilo kojoj, nego onoj dobroj be-ha literaturi, antiratnoj, možda trenutno i najboljoj u Evropi, kako ustvrdi nedavno i akademik Abdulah Sidran.

Ogled o neljudskosti

Protivu “drugosti” kao takve, ma kakva bila i kako nastajala, udružili su se svi stigmatičari u zemljama-nasljednicama pokojne Juge, a da to i ne znaju, u svojevrsnu “internacionalu mržnje”.

Čekajući srpskog Willy Brandta

Skeptici bi odmah rekli da sve pararelele između Njemačke i Srbije glede “Brandta među Srbima” vode u Beckettovu prazninu. Potencijalnoga “srpskoga Brandta” je Srbija odmah ubila, prije nego što je uspio da se učvrsti na premijerskom kormilu.

Bye, Bye Bush

… završetak NATO summita u Bukureštu … neposlušna Evropa … pohvale i pokude Bušu … McCain je dobar momak … Jack Goldsmith se kaje … Emmanuel Todd i evropski pogled na Ameriku … kolumnista Joschka Fischer…

Kraj “dvotaktne” EU

Nije tajna, Nicolas Sarkozy je prvi poslijeratni francuski predsjednik koji se muči s Nijemcima, pa ako se to i ne vidi iz gestike i broja susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Pjesnik Jovan Nikolić

U cijeloj Evropi živi u ovom momentu oko osam milijuna Roma, najvećim dijelom u zemljama južne Evrope, te po 70.000 u Njemačkoj i Italiji, 300.000 u Francuskoj i 700.000 u Španjolskoj.

Od kroničara do aktera povijesti

Radikalni francuski filozof Bernard-Henri Levy, rođen 1948. godine u mjestu Beni Saf, u tadašnjem “francuskom Alžiru”, autor čudesne studije od 688 strana o Jean Paulu Sartreu, tvrdi da se uloga velikih, kvalitetnih novina promijenila.

U fokusu: be-ha Dani

Koliko god se nekomu može učiniti smiješnim tvrdnja da i novinarstvo može biti prosvjetiteljstvo, kako je ustvrdio prije par godina u jednom eseju francuski filozof Bernard-Henry Levi, to je sušta istina i sami smisao novinarstva, dodao bih.

Usamljeni “peti glas” razuma

Na dramatičnim sjednicama Predsjedništva SFRJ 11. i 12. marta/ožujka 1991. godine odlučivalo se o vojnom udaru odnosno uvođenju ratnog stanja u zemlji, u režiji Slobodana Miloševića i njegovih satelita u Predsjedništvu SFRJ i u Generalštabu.

Ničija zemlja

U dokumentu Komisije EU se, inače, ne krije da se sve ovo čini jer se u Bruxelllsu zabrinuto rastućom nestabilnosti u regionu ZB, te da Komisija EU želi ponuđenim stimulacijama i olakšicama dalje evropeizirati region ZB.

Je li Kosovo uistinu sui generis slučaj?

U moru uzbudljivih vijesti u svezi s Kosovom skoro da i nije u zemlji registrirano da su se i u Evropskom parlamentu (EP) u Strasbourgu vodile dvije vrlo zanimljive rasprave, koje se tiču posredno i neposredno i regiona Zapadnog Balkana (ZB).

Nema džabe ni u stare babe!

Od ratifikacije tog važnog ugovora, koji se uobičajeno i češće zove po mjestu usvajanja “Lisabonski ugovor”, zavisi daljnje proširenje EU, pa time i prijem zemalja bivše Jugoslavije u EU.

Povijest se ne dade zaustaviti, tko shvatio shvatio!

Od pada Berlinskog zida, i simbolične “željezne zavjese” koju je oličavao, samo u Evropi su nastale 23 nove države, Crna Gora je bila 23., a Kosovo je dvadeset i četvrta po redu. Mnoge među njima, baš kao i Kosovo, nisu nikada u povijesti bile samostalne i nezavisne.

Tresla se gora rodio se miš…

Presudi, koju je izrekao Međunarodni sud pravde u sporu “Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore” je upravo godinu dana. Podsjećanja radi, njome su nezadovoljni u BiH, a u Srbiji je dočekana s olakšanjem, pa se na nju brže-bolje zaboravilo.

Je li “NGOizam” novi socijalizam?

Za upravo reizabranog češkog predsjednika se u napomeni u januarskom broju časopisa za političku kulturu “Cicero” kaže samo da je “studirao ekonomiju i bio u komunizmu blizak disidentima”, te da samoga sebe označava “klasičnim liberalom”.

Doviđenja u Bukureštu…

Sve važno što se ove godine dešavalo u Münchenu je bilo povezano s inicijativom američkog ministra obrane Roberta Gatesa, koji je već uoči ovog skupa zahtijevao temeljitu raspravu unutar NATO-a.