Osvrt na rukopis Mijata Lakićevića „Desimir Tošić: između ekstrema“
Nije uobičajeno da se na rukopis, koji tek treba da postane knjiga, pravi opširan osvrt. Odstupila sam od toga iz dva razloga.
Nije uobičajeno da se na rukopis, koji tek treba da postane knjiga, pravi opširan osvrt. Odstupila sam od toga iz dva razloga.
NIN – U politiku je ušao u svojoj 40. godini. Od početka 80-ih godina prošlog veka do uklanjanja iz političkog života posle Osme sednice CK SK Srbije (1987) bio je na visokim funkcijama…
Pogovor iz knjige Tvrtka Jakovine o Budimiru Lončaru, poslednjem ministru inostranih poslova Jugoslavije.
Reagovala sam spontano: „Napraviću skicu i za Vašu biografiju“. Dobila sam neočekivan odgovor: „Ja bih to volela“. I ona i ja smo mislile da ima vremena.
Lupiga – …Nikezić je znao da sam sve zabeležila, ali nikada nije tražio da to pročita, niti sam mu ja to nudila. Bilo je 12 velikih svezaka. Kada se teško razboleo, svakog dana sam odlazila kod njega…
YU Historija – 20. juna 1928. radikal Puniša Račić pištoljem je ubio dva zastupnika Hrvatske seljačke stranke (dr Đuro Basariček i Pavle Radić), dvojicu ranio (dr Ivan Pernar i Josip Granđa)…
U novom Mostu RSE Latinka Perović i Dubravka Stojanović odgovaraju na pitanja Omera Karabega o tome zašto ideja o ujedinjenju srpskog naroda ostaje temeljna ideja nacionalne ideologije.
U utorak 30. maja članovi desničarske organizacije Srpski politički forum pokušali su da prekinu skup na FPN-u u Beogradu koji je organizovala mirovna organizacija Žene u crnom…
Novi magazin – Reklo bi se da je Latinka Perović kriva za sve i svima: i za komunizam i njegovu propast, i za krizu devedesetih i krah projekta „države u kojoj će živeti ceo srpski narod“.
Nisam nameravala da branim Latinku Perović od napada Zlatka Pakovića. Nju najbolje brani njeno sopstveno delo, a napadi na nju najbolje sami govore o svojim piscima. A i ko bi sve to postigao?
Pobjeda
Društveni model u Srbiji podrazumeva narodnu partiju koja dobija 90% na izborima, vladu koju kontroliše glavni odbor stranke…
BH Dani
Latinka Perović govori o Dobrici Ćosiću, Marku Nikeziću i kompatibilnosti između Srbije i Tita: “Kada sam 1941. video kako su Hrvati dočekali Nemce, pljunuo sam na Zagreb i došao u Srbiju”.
BH Dani
Na tribinama često dobijam pitanje jesu li nam se vratile devedesete. Izvinite, da li su one odavde ikada i odlazile?
O knjizi portreta “Dominantna i neželjena elita” u Centru za kulturnu dekontaminaciju su govorili: Milivoj Bešlin, Dubravka Stojanović, Dejan Jović i Laslo Vegel.
Moć koju je imao Dobrica Ćosić ona poredi sa onom koju je imao Nikola Pašić. Kako autorka kaže „tamo gde je Ćosić, tamo je moć“.
Danas
Neverovatan tiražni uspeh knjige Latinke Perović “Dominantna i neželjena elita – beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek)”.
Prošle su tri godine od smrti pisca i mislioca Radomira Konstantinovića. Niko ga nije predao zaboravu: ni protivnici ni pristalice.
Autonomija.info – Tito je na pitanje šta mu je bilo najteže odgovorio: „Da ubedim Srbe u potrebu autonomnih pokrajina“. A zašto nije predložio da Kosovo postane republika: „Srbi bi me ubili“.
Analitika
Saopštenje Moskve je i lična prijetnja Đukanoviću.
Za Srđu Popovića Evropa nije bila samo tehničko pitanje.
Radio Slobodna Evropa
Priča o Jovanki Broz je okrutna priča o odsustvu dostojanstva u postjugoslovenskim društvima.
H-alter
O evropskoj perspektivi Srbije, u razgovoru za Vreme.
Predgovor za Izabrana dela Zorana Đinđića, Knjiga 4: Politika i društvo. Rasprave, članci i eseji, NBS i Fondacija Dr Zoran Đinđić, Beograd 2013.
Novi magazin – Srpsko društvo je pokazalo veliku neodređenost u odnosu prema pojavi Zorana Đinđića.
Danas – Konstantinovići su živeli kulturu koja je bila mimo, nasuprot i protiv kulture palanke.
Danas
Novovekovna istorija Srbije može se prikazati kao niz koncentričnih krugova.
Danas
Reč na promociji knjige Grujice Spasovića: Danas, uprkos njima. Prvih hiljadu dana.
Helsinška povelja – Ova knjiga nas je okupila u Beogradu. Među nama su i roditelji dvoje ubijene dece.
Pretpostavimo da ćemo svi odbiti da glasamo, i šta onda? Zemlja je već u jednom stanju anarhije.
Radomir Konstantinović nije samo anatom sveta palanke u agoniji. On je jedan od graditelja modernog sveta, Evrope u Srbiji.
Helsinška povelja – Konstantinović je otvorio prvu sesiju Beogradskog kruga 1992, a zatim zaćutao. Bilo je apsolutno nemoguće od njega dobiti bilo kakvu izjavu.
Analitika – Realnost postojanja novih država na Balkanu Srbija vidi kao istorijsku improvizaciju; ona afirmiše državnu strategiju koja je vraća na Garašaninov program, na obnovu srednjevekovne države.