Tabla sa nazivom ulice: Trg Šabačkih žrtava
Foto: Peščanik

Ovu ću temu predložiti Sofiji Mandić na doradu. Kod nje studiram prava čitajući je na Peščaniku.

Predlažem odlazećoj ministarki pravde Kuburović i nepostojećoj tužiteljki Dolovac da čitaju Sofiju. Može i ovde, ili da im ona dostavlja lekcije brzom poštom. Ja kod nje učim prava, a njih dve će morati da nauče dužnosti. Sve piše kod Sofije i jasno je kao dan.

Prekjuče je Nebojša Zelenović rekao nešto što me je duboko uznemirilo. Kaže da SNS podriva ustavni poredak. Kako to iznenada, ma zar je moguće?

Podrivanje bilo čega što je već podriveno je opasna radnja. Stvar bi mogla da se sruši ako se uporno podriva. Zamislite podriveni ustavni poredak, koji nije uočljiv, pa se bez kontrole sruši na građane! Kako oni opstaju u ruševinama ustavnog poretka?

Na vrhu piramide, koja čuva poredak od podrivača, i dalje se nalazi Ustavni sud, odavno izgubljen negde pri dnu Nemanjine. Zamolio bih Mariniku da ga pronađe.

Ustavni sud, po Ustavu koji brani, ne može da ocenjuje ustavnost samoga sebe, inače bi prekršio ustav koji čuva amnestiranjem onih koji ga podrivaju.

Odluku o tome da li Ustavni sud narušava Ustav zato što ne donosi odluke, o tome ko ga narušava, može da donese samo Ustavni sud. Svoju odluku o tome zašto nikada ne donosi odluke, taj sud ne mora da donese nikada.

Ustavni sud u Srbiji podriva Ustav po Ustavu.

Ako bi Ustavni sud čuvao Ustav, došao bi u sukob sa Ustavom i silom vlasti koja podriva ustavni poredak. Tako je podrivanje poretka u skladu sa Ustavom, po kome je Ustavni sud u ustavnoj obavezi da štiti podrivače ustavnog poretka. On onemogućuje podrivanje rada onih koji podrivaju.

Šta beznačajni građanin radi u poretku?

Ništa, osim ako uđe u SNS i počne da ga podriva.

Subjekti koji su proglašeni organima vlasti, na osnovu oktroisanog vladajućeg prava nad istim poretkom, ne moraju da poštuju isti poredak, jer se to ima smatrati narušavanjem njihovih dužnosti podrivanja.

Pripadnici vladajuće stranke, koji podrivaju Ustav, ponašaju se u skladu sa Ustavom.

Predsednik SNS-a nikada nije uhvaćen da se drži Ustava, jer se Ustavni sud drži njega.

Za Ustavni sud njegove su odluke zakon.

Predsednik SNS-a je posebno osetljiv na rušioce ustavnog poretka uhvaćenih u njegovom čuvanju. Ustavni sud poštuje obavezni princip po kome predsednik poštuje samo sud svoje partije u kome je jedini sudija a Ustavni sud kolektivni član.

Ustavni sud zaseda samo po posebnoj potrebi predsednika SNS-a.

Da li Nebojša Zelenović uopšte zna kako se podriva ustavni poredak?

Gde je on u Srbiji video poredak koji na okupu drži ljude željne istinske vladavine prava?

U drugim zemljama je moguće podrivanje. Svuda u svetu je moguće. U Srbiji ne.

U Srbiji ne postoji ustavni poredak, jer je to rudimentarni organ iz prošlih vremena.

Svojom tvrdnjom da organi vlasti podrivaju ustavni poredak, Nebojša Zelenović podriva takav ustavni poredak.

Kako je moguće podrivati poredak koji ne postoji?

Ne postoji zato što su ga podrili oni koji tvrde da ga podriva vlast koja ima svoj Ustavni sud.

Šta radi Ustavni sud u državi gde ne postoji poredak?

U takvoj državi Ustavni sud zaseda po posebnoj odluci donosioca svih odluka i donosi odluku da Ustav pa ni ustavni poredak nisu u njegovoj nadležnosti.

Država u kojoj Ustav nije u nadležnosti Ustavnog suda, dužna je da formira novi Ustavni sud koji bi pozitivno ocenio ustavnost odluka Ustavnog suda kome Ustav nije u opisu posla.

Borbene grupacije SNS-a slobodno se kreću gradom, lepe plakate i upućuju pretnje oduzimanjem života.

Eskadroni smrti ovde postaju preki ustavni sud.

To je novi poredak koji niko ne podriva.

Peščanik.net, 09.10.2020.

ŠABAC

The following two tabs change content below.
Ljubodrag Stojadinović (1947, Niš), gde se školovao do velike mature u gimnaziji „Svetozar Marković“. Studirao u Skoplju, i magistrirao na Institutu za sociološka i političko pravna istraživanja, odsek za masovne komunikacije i informisanje u globalnom društvu (Univerzitet Kiril i Metodi 1987). Završio visoke vojne škole i službovao u mnogim garnizonima bivše Jugoslavije, kao profesionalni oficir. Zbog javnog sukoba sa političkim i vojnim vrhom tadašnjeg oblika Jugoslavije, i radikalskim liderima i zbog delikta mišljenja – odlukom vojnodisciplinskog suda od 1. marta 1995. kažnjen gubitkom službe u činu pukovnika. Bio je komentator i urednik u Narodnoj Armiji, Ošišanom ježu, Glasu javnosti, NIN-u i Politici. Objavljivao priče i književne eseje u Beogradskom književnom časopisu, Poljima i Gradini. Dobitnik više novinarskih nagrada, i nagrada za književno stvaralaštvo, i učesnik u više književnih projekata. Nosilac je najvišeg srpskog odlikovanja za satiru, Zlatni jež. Zastupljen u više domaćih i stranih antologija kratkih i satiričnih priča. Prevođen na više jezika. Objavio: Klavir pun čvaraka, Nojev izbor, Više od igre (zbirke satiričnih priča); Muzej starih cokula (zbirka vojničkih priča); Film, Krivolak i Lakši oblik smrti (romani); Ratko Mladić: Između mita i Haga, Život posle kraja, General sunce (publicističke knjige); Jana na Zvezdari (priče za decu); Masovno komuniciranje, izvori i recipijenti dezinformacije u globalnom sistemu (zbirka tekstova o komunikacijama). Zastupljen u Enciklopediji Niša, tom za kulturu (književnost). Za Peščanik piše od 2016. godine. U decembru 2021. izbor tih tekstova je objavljen u knjizi „Oči slepog vođe“.

Latest posts by Ljubodrag Stojadinović (see all)