Škola znanja - Srebrenica

Škola znanja – Srebrenica

Mapiranje genocida i post-genocidno društvo

U kreativnoj produkciji FAMA Metodologije i „Kulture sjećanja“ Galerija 11/07/95,1 uz finansijsku podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, od 10. jula je dostupna online verzija edukacijskog paketa „Škola znanja: Srebrenica – mapiranje genocida i post-genocidno društvo“ na www.famamethodology.net. Ovaj univerzalni edukacijski model koji je alternativa političkoj manipulaciji historije, namijenjen je studentima, institucijama, univerzitetima, istraživačima, bibiliotekama i svima koji se žele baviti izučavanjem genocida u Srebrenici.

Na ovoj stranici su dostupni: video dokumentarna animacija, mapiranje genocida u trajanju od 38 minuta koje se bavi rekonstrukcijom događaja u Srebrenici u julu 1995. godine; video predavanje u trajanju od 60 minuta, kao i 12 video-predavanja zajedno sa transkriptima, koji su predstavljeni na Javnom času 28. maja 2015. u Sarajevu.

Među istaknutim predavačima čija su predavanja dio ovog projekta su prof. dr. Janja Beč-Neumann, dr. Branka Prpa, dr. Edina Bećirević, Jean Rene Ruez, mr. Hasan Nuhanović, dr. Yair Auron i Florence Hartmann, dok su tu i video predavanja koja su pripremili dr.Robert Donia, dr. Dubravka Stojanović, Richard Goldstone, Sonja Biserko i Daniel Feirstein. Oni su se bavili temama 12 aspekata genocida u Srebrenici, od historijskog konteksta do onog šta je prethodilo pripremanju terena u političkom i vojnom smislu za genocid u Srebrenici, kao i o ulozi UN-a i međunarodne zajednice.

Predavači i teme

Srebrenica – mapiranje genocida i post-genocidno društvo – dr. Janja Beč-Neumann, sociologinja, istraživačica genocida, spisateljica i predavačica

Istorijski kontekst: Pad Jugoslavije – Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji

Rekonstrukcija: Utvrđivanje činjenica o egzekucijama – Jean Rene Ruez, viši zvaničnik francuske Nacionalne policije, bivši vođa istraživačkog tima za Srebrenicu Haškog trubunala

Preludij u genocid – dr. Robert Donia, istoričar

Međunarodna zajednica i Srebrenica – Florence Hartmann, autorka i nezavisni istraživač

Uloga UN-a – Mr. Hasan Nuhanović, ekspert istraživač, preživjeli iz Srebrenice

Namjera i poricanje – dr. Edina Bećirević, Univerzitet u Sarajevu

Kazna i pravda: ICTY (Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju) – Richard Goldstone, prvi glavni tužilac u Haškom trubunalu

Post-genocidno društvo – dr. Janja Beč Neumann, sociologinja, istraživačica genocida, spisateljica i predavačica

Poricanje i blokirana društva – dr. Daniel Feierestein, direktor Centra za studije genocida u Argentini

Kako učiti o Srebrenici – dr. Dubravka Stojanović

Revizija i poricanje – dr. Branka Prpa

Izvodi iz predavanja

Dubravka Stojanović: Kada bismo danas mogli da učimo o Srebrenici, to bi značilo da je naš sistem obrazovanja promenio svoju svrhu. Mislim da kod nas obrazovanje u oblasti istorije ima neku svrhu predvojničke obuke. Kao da priprema đake za neke sledeće ratove, a u svakom slučaju, ako ne za sledeće ratove, priprema ih da postanu ono što se kaže „narodne mase“.

Daniel Feierestein: Bosna i Hercegovina je bila ne samo najplurikulturniji dio Jugoslavije, nego jedan od najplurikulturnijih identiteta u cijeloj Evropi. I zato Bosna i jest bila fokus ubijanja i fokus genocida. Projekat i jest bio da se uništi ta pluralnost.

Edina Bećirević: Protiv poricanja genocida generalno, i onih članova akademske zajednice koji ga ‘nevino’ negiraju tvrdeći da je genocidne namjere teško dokazati, treba se boriti citirajući ono što su počinioci sami planirali i o čemu su međusobno otvoreno razgovarali dugo prije 1995. Istraživanje počinitelja je najbolja strategija za borbu protiv poricanja genocida.

Richard Goldstone: Ako strahu dodate demonizaciju, dobijete recept za genocid. U Ruandi su do genocida doveli strah i demonizacija, a do masovnih ubistava u bivšoj Jugoslaviji dovela je naročito demonizacija Muslimana, u nacističkoj Njemačkoj demonizacija Jevreja, Roma i homoseksualaca. Ta dva elementa zajednička su za sve situacije koje dovode do genocida.

Hasan Nuhanović: Zaštićena zona UN-a oformljena je za nas, a ne za Holanđane ili za UN. Holanđani su, ili UN, dakle, izbacili ljude iz zadnjeg utočišta koje im je preostalo u području koje štiti UN. Izbacili su ih, poslali ih vani – i sve se to dešavalo ispod dvije zastave koje su se vijorile na najvišoj zgradi – zastave UN-a i zastave Holandije. Ljudi su išetali pravo u smrt.

Janja Beč-Neumann: Genocid je zločin države i državnih institucija i resursa. Na prvom mjestu, na osnovi monopola na nasilje, to znači vojsku, policiju i paravojne trupe. Negiranje genocida u postgenocidnom periodu je strategija države. Genocid nije događaj. Genocid je proces s tri glavne faze: predgenocid, genocid i postgenocid.

Jean Rene Ruez: U noći između12. i 13. jula u Potočarima se desio niz ubistava. Područje Potočara nije bilo predviđeno kao stratište, nego su se ova ubistva vršila s namjerom da se stanovništvo prestraši i tako natjera da pojuri u autobuse i kamione za evakuaciju.

Robert Donia: Ubistva koja su se u Srebrenici odigrala jula 1995. sama po sebi zaista predstavljaju „srebrenički genocid”, ali ja vjerujem da je ono što se dogodilo u Srebrenici i oko nje važno shvatiti kao lokalni vrhunac genocida koji se odigravao u cijeloj Bosni i Hercegovini, te kao produkt niza planova i politika koje su nacionalistički nastrojeni bosanski Srbi ostvarivali na nivou rukovodstva svoje republike. Cijeli taj projekat, od početka do kraja, provođen u cijeloj toj republici, zapravo predstavlja bosanski genocid.

Sonja Biserko: Rat u Bosni počeo je u aprilu 1992. sa jednim puzećim genocidom i on je završio sa Srebrenicom kao finalnim aktom genocida na koji je reagovala međunarodna zajednica. Pred Sudom u Hagu samo je Srebrenica kvalifikovana kao genocid.

Florence Hartmann: U izvještaju UN-a, objavljenom 1999. godine, napisano je, citiram: „Logična posljedica nefunkcionisanja snaga UN-a, strukturalna manjkavost njihovog mandata i definicije „sigurne zone“, kao i nedostaci i greške pojedinaca u okviru vojnog lanca UN-a, uzrokovali su pad enklave“.

Branka Prpa: Istorija je u paradoksu dvostruke igre. Sa jedne strane, identifikujemo svesno uništavanje velikih moralnih pitanja istorije, što rezultira intelektualnom ništavnošću samog istoričara, koji više nije sposoban da misli ne samo društvo, nego ni svoju nauku. Sa druge strane, nova čitanja istorije koju predvodi borbena grupa istoričara zelotskog tipa, svela je istoriju na nihilističku kategoriju u kojoj sve što se dogodilo se nije dogodilo, sve što smo znali, ne znamo više. Rezultat toga su već generacije dece koje u školskom uzrastu bivaju trovane predmetom koji se zove istorija.

www.famacollection.org

www.famamethodology.net

www.galerija110795.ba

Peščanik.net, 10.07.2015.

TEMA – SREBRENICA

________________

  1. Galerija 11/07/95, Kultura sjećanja, izložbeni prostor u kojem se nastoji očuvati sjećanje na srebreničku tragediju i 8.372 osobe koje su tragično izgubile živote tokom genocida. www.galerija110795.ba