Septembarski protesti u Pragu, foto: České noviny
Septembarski protesti u Pragu, foto: České noviny

Ekstremni desničari, antivakseri, ljubitelji teorija zavjere, nereformirani komunisti i putinofili na jednom podiju pod motom „Češka republika na prvom mjestu“. Ova šarena i bizarna ekipa sudjelovala je u organizaciji masovnih demonstracija početkom i krajem septembra na najvećem praškom trgu. Tražeći ostavku vlade namamili su 3. septembra oko 70.000 ljudi na Vaclavski trg koristeći nezadovoljstvo građana raketnim rastom cijena energenata i visokom inflacijom, lošom komunikacijom vlade i njezinim otuđenjem od siromašnijih građana.

U međuvremenu je vlada ograničila rast cijena struje i plina. Prema procjenama policije krajem septembra okupilo se puno manje demonstranata nego početkom mjeseca, nešto više od 20.000. Svejedno, nikada ultradesnica u Češkoj nije uspjela mobilizirati toliko ljudi.

Energetska kriza i postupci vlade nisu, međutim, bili jedina tema organizatora i govornika na masovnim demonstracijama. Na pozornici se govorilo o vojnoj neutralnosti, izlasku iz EU i NATO-a, „okončanju razvodnjavanja nacije ukrajinskim izbjeglicama“, a u pozivnici je stajalo da se Češka mora osloboditi „izravne političke podređenosti EU-u, WHO-u, UN-u“. Tražili su se direktni pregovori s Rusijom oko snabdjevanja plinom. Grupa demonstranata pokušala je skinuti ukrajinsku zastavu sa zgrade Narodnog muzeja.

Češki premijer, Petr Fiala, lider vladajuće konzervativno-liberalne koalicije nakon prvih prosvjeda nazvao je organizatore proruski orijentiranima te da rade protiv interesa Češke. Ova izjava naišla je na kritike u javnosti, političkih komentatora kao i nekih članova Fialove Građansko demokratske stranke, ODS-a. Analitičari ističu da su organizatori bez sumnje proruski, ali da je premijerova izjava bila nesretna i nespretna, jer je njome poistovjetio i sudionike demonstracija s ljudima koji rade protiv interesa Češke.

Do sada je na proteste ekstremnih skupina dolazilo stotine, najviše hiljadu ljudi, ovdje ih je bilo na desetke hiljada, tako da je izvjesno da na Vaclavski trg nisu došli samo ljubitelji ruskog predsjednika i njegove politike, posebno na prvim demonstracijama, već i ljudi koji su u strahu da ove zime neće moći platiti račune.

Politolog Otto Eibl u izjavi Češkom radiju naglasio je da je najveći izazov za vladu uspostaviti vezu sa građanima koji nisu zastupljeni u parlamentu, a takvih je mnogo. Prema rezultatima prošlogodišnjih oktobarskih parlamentarnih izbora izgubljeno je više od milijun glasova, a politička reprezentacija tih birača u velikoj mjeri preklapa se s organizatorima demonstracija.

„Ti birači osjećaju da su napušteni i u to se uvjere svaki put kada vide cijene energije, cijene u trgovinama ili kada čitaju o velikodušnoj potpori njihove vlade Ukrajini. Vjerujem da je to bio glavni razlog zašto su bili tamo. Proruski, anti-NATO, anti-EU osjećaji marginalni su u kontekstu cijelog češkog društva“, izjavio je Eibl nakon prvih demonstracija.

Pavel Šplíchal, politički komentator portala Alarm u tekstu pod naslovom „Ultra desničari ili ljudi koji se plaše budućnosti? I jedni i drugi“ piše da se rasprava o političkoj naravi demonstranata može zatvoriti nakon što je druge septembarske demonstracije otvorio nekadašnji lider neonacističkog benda Conflict 88 Tomáš Ortel pjevajući češku himnu. Od 2002. Ortel je frontmen rock grupe istoimenog naziva, koja se u medijima označava kao ksenofobna i kontraverzna. Redovno je sudjelovao kao gost na antiislamskim demonstracijama. Kada se prije četiri godine Ortel po drugi put oženio mediji su pisali da se vjenčanje održava na godišnjicu rođenja Adolfa Hitlera u zamku koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio sjedište SS-a.

Šplíchal ističe da usprkos tome što imena pozvanih govornika (gostovali su i političari iz njemačke AfD) i sadržaj izgovorenog dokazuju njihovu ekstremno desnu orijentaciju, sami demonstranti ne moraju se tako identificirati. Na sadašnji ultradesničarski pokret u Češkoj, po njegovom mišljenju, daleko više utiču dezinformacijski web portali nego ideološke proklamacije političkih subjekata. Slogani o „ukrajinskom fašizmu“ i dovođenje u pitanje pomoći Ukrajini pak jasno pokazuju kako se ova grupacija odnosi prema Rusiji i njenoj invaziji na Ukrajinu.

Teme koje su najviše odjeknule na prosvjedima prvenstveno su socijalne: visoke cijene energije, strah od daljnjih poskupljenja i nezaposlenosti. Simbolizam prosvjeda je, međutim, u potpunosti ultradesničarski. Alarm podsjeća da su najpopularnije mete Green Deal i Brisel, globalizam i multinacionalne kompanije. Neki govornici su u duhu dezinformacijskih portala govorili o zlim globalističkim elitama koje žele uništiti obične ljude.

Ako ovaj pokret postane najjači glas koji se suprotstavlja Fialovoj vladi i njenom zanemarivanju socijalne situacije milijuna građana mogao bi, po riječima Šplíchala, paradoksalno pomoći premijeru. On ih može označiti proruskim ekstremistima i bit će u pravu. Međutim, to ne raspršuje opravdane strahove o budućnosti.

Onima koji nemaju dileme o političkoj orijentaciji i motivaciji organizatora i sudionika septembarskih demonstracija idu u prilog demonstracije protiv siromaštva i vladine politike u organizaciji Češko-moravske konfederacije sindikata održane 8. oktobra. Okupilo ih se samo par tisuća, najavljivalo se 50.000, a prema izvještajima medija među njima je bio vrlo mali broj ljudi koji su sudjelovali na demonstracijama prošlog mjeseca. Sindikalni vođa, predsjednički kandidat Josef Středula, pozvao je vladu da uvede regulaciju cijena hrane, energije, stanarina, goriva i uvođenje poreza na izvanrednu dobit. Na ovim demonstracijama se takoreći ništa nije čulo o Rusiji i Ukrajini. U slučaju nezadovoljstva djelovanjem vlade u budućnosti, sindikati ne isključuju ni najavu generalnog štrajka.

Velike sindikalne demonstracije u Češkoj nisu česte. Posljednje su bile održane prije 10 godina protiv vlade čiji je predsjednik također bio konzervativni građanski demokrat. Policija je procijenila da je sudjelovalo 90.000 ljudi, organizatori su spominjali 150.000.

Ono što je porazno za češko društvo jest da su dezinformatori, ljubitelji teorija zavjere i putinofili za vrijeme teške ekonomske krize u stanju okupiti desetine hiljada građana dok sindikati, prirodni saveznici siromašnih ugroženih radnika, to ne mogu. Liberalni komentator Petr Honzejk piše da nezadovoljnim ljudima nije više dovoljno da ih zastupaju sindikati, kao što je to bio slučaj za vrijeme prijašnjih konzervativnih vlada, jer sindikati nisu dovoljno radikalni za nezadovoljnike koji se okreću elementima koji žele uništiti sadašnje društvo, odnosno liberalnu demokraciju.

Dvojica glavnih organizatora septembarskih protesta, Ladislav Vrabel i Jiří Havel, prednjačili su u širenju dezinformacija za vrijeme najgore faze pandemije, organizirali su demonstracije na kojima su pozivali građane da se ne cijepe i ne poštuju mjere. Havel je na svom webu pozivao građane da piju koktel od natrijevog klorida i limunske kiseline. Nakon smirenja pandemije i početka ruske agresije na Ukrajinu prebacili su se na širenje dezinformacija o ratu i ukrajinskim izbjeglicama.

Vrabel je, inače, u osobnom stečaju i navodno veliki dio vremena provodi u Srbiji odakle mu je i supruga. U Srbiji se, prema svojim riječima, bavi prodajom nekretnina češkim građanima. Nedavno je izašla u javnost njegova svađa s Havelom oko desetak hiljada eura koje im šalju pristalice i oko računa na koji bi taj novac trebao pristizati. Havel je objavio da više neće surađivati s Vrabelom. Međusobno se optužuju za kršenje dogovora. I jedan i drugi žele nastaviti s prosvjedima. Prije svađe objavili su da će se naredne demonstracije održati na još jedan državni praznik, 28.10.

Zanimljiv je stav Tomija Okamure, lidera ekstremnog SPD-a, prema novom ultradesničarskom pokretu. Karikaturalni ekstremist i vodeći borac protiv migracije, islama, Roma, lider je parlamentarne stranke koja je na prošlojesenskim izborima osvojila 10% gasova. U prvim demonstracijama nije sudjelovao, a druge je čak malo potkopao sudjelovanjem na protestima u Ostravi što je, doduše, bio dio povezanih demonstracija širom Češke. Pokretači inicijative „Češka republika na prvom mjestu“ skeptični su prema Okamuri jer je to prije svega uspješni biznismen, ali ujedno i jedini dugogodišnji uspješni ultradesničarski političar u Češkoj. Okamura je svjestan da bi mu novi uspješni pokret ultradesnice bio više prepreka i konkurencija nego partner.

Prije četiri godine pokret SPD na lokalnim izborima bio je autsajder osvojivši manje mandata od izvanparlamentarne Stranke zelenih. Ove je pak godine u septembru SPD povećao broj mandata za više od 200 posto. Riječ je o regijama koje su od strane čeških vlada dugoročno gospodarski zapostavljene. Mnogi se svejedno pitaju otkud racionalnim i liberalnim Česima sklonost ka radikalizmu. Često se zaboravlja da su Česi tradicionalno ksenofobni i zatvoreni. Kad se tome doda postkomunističko nepovjerenje u institucije, teorije zavjere i dezinformacijski rat koji je u Češkoj pao na plodno tlo, posebno za vrijeme pandemije i ogroman broj gubitnika u tranziciji, skrajnutih, frustriranih, izopćenih i neshvaćenih, onda su stvari jasnije.

Broj domaćinstava s prihodom ispod granice siromaštva porastao je od kraja 2021. sa 9% (što je bilo najmanje u EU) na sadašnjih 16%. S druge strane, što je za svaku pohvalu, vlada je savladala više od 400.000 izbjeglica iz Ukrajine. Oni siromašni u tome uspjeh ne vide, vide svoj novčanik i svoje siromaštvo, što besprizorni iz krajnje desnice zdušno koriste.

Inflacija je u Češkoj 17,2%, od zemalja EU viša je u Mađarskoj i baltičkim zemljama. Prema istraživanju Eurobarometra provedenog u zemljama EU tokom dva ljetna mjeseca Česi najviše strahuju od budućnosti, njih 71%.

„Dobro znamo da pripadamo boljem dijelu svijeta, da nam je dobro. Objektivno, ništa nam se još ne događa, ali pritom je strah još veći da ćemo izgubiti blagostanje koje smo postigli proteklih desetljeća“, komentirao je istraživanje Eurobarometra sociolog Jan Hartl.

Istodobno, protekla desetljeća nose i pečat divlje tranzicije, elitizam političke i poduzetničke elite, oligarhizaciju društva od strane bivšeg premijera Andreja Babiša, deficit ideala građanskog društva i vrijednosti poput solidarnosti i socijalne države. Sve to ide na ruku trgovcima strahom. Češku čeka teška zima.

Autorica je novinarka i književnica koja živi u Pragu.

Peščanik.net, 12.10.2022.

POPULIZAM