Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Da li je virus nastao ljudskim djelovanjem ili će ljudi nestati djelovanjem virusa? – to je samo jedno od 40 pitanja vezanih uz pandemiju na koja znanost još nije pronašla odgovore. Ovdje ih ekskluzivno donosimo.

1. Da li cjepiva nema dovoljno ili građana ima previše?

2. Hoće li se uslijed pandemije trajno promijeniti naš način života ili naš način smrti?

3. Da li je virus nastao ljudskim djelovanjem ili će ljudi nestati djelovanjem virusa?

4. Ako je od početka pandemije koronavirus mutirao, pa su se razvili različiti sojevi koje ljudi imenuju po etno-geografskim obilježjima, kao što su britanski soj, brazilski soj, južnoafrički soj, njujorški soj i tako dalje, postoji li mogućnost da se ti sojevi nahuškaju jedni na druge, natjeraju u rat i međusobno istrijebe?

5. Da li bi, u smislu mogućnosti koje otvara gornje pitanje, vrijedilo poraditi na umjetno izazvanoj mutaciji kako bi se uzgojili hrvatski i srpski sojevi virusa?

6. Ako je praktički cijela Europa u lockdownu, a u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, bez obzira na broj oboljelih i umrlih, trgovine i ugostiteljski objekti normalno rade, je li i dalje utemeljeno govoriti o krvavom raspadu Jugoslavije?

7. Ukoliko je po pitanju vakcinacije zauzet čvrst stav da najprije budu procijepljene ugrožene skupine – osobe starije dobi i kronični bolesnici – a onda su se prve doze cjepiva u Hrvatskoj utrošile na vakcinaciju ministara i saborskih zastupnika, da li je političare prikladno svrstati u ugroženu zločinačku skupinu?

8. Budući da su se u Hrvatskoj političari cijepili prije svih ostalih, dok, na primjer, u Njemačkoj, Švedskoj, Norveškoj ili Danskoj isti čekaju da na njih dođe red, ima li znanstvenih dokaza da je zbog širenja pandemije došlo do mutacije kojom je nastao hrvatski soj političara?

9. Jesu li točne procjene da se hrvatski soj političara brže širi i da je 70 puta smrtonosniji od klasičnoga soja?

10. Da li je cjepivo Sputnjik V lošije od onoga Pfizerovog zato što je rusko ili zato što nije američko?

11. Da li se stopa smrtnosti od Covida-19 povećava ako obučemo čizme?

12. A peraje?

13. Je li svrsishodnije da se u okolnostima zdravstvene krize medicinska struka stavi u službu politike ili da politika stavi u službu medicinsku struku?

14. Može li se znanstveno dokazati da se u četrdesetim godinama prošloga stoljeća epidemija Covida-19 proširila na teritoriju oko Jasenovca i uzrokovala smrt više desetaka tisuća ljudi, pogotovo u svjetlu činjenice da inozemna propaganda za ta stradanja neosnovano optužuje režim Nezavisne Države Hrvatske?

15. Bi li bio ikakav problem da znanstvene dokaze za gornju hipotezu osigura Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, dakako uz financijsku potporu Vlade RH?

16. Ako je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković zaista prebolio Covid-19, kao što su izvještavali masovni mediji, i to još u studenome prošle godine, zašto se i danas ponaša kao da nije zdrav?

17. Jesu li veće šanse da premijer Plenković napokon ozdravi ili da opet oboli od Covida-19?

18. Kada cjepiva nema dovoljno, jesu li antivakseri ljudi koji podupiru nesposobnu vlast?

19. Je li prosječnom Hrvatu, koji nema veza u političkim i zdravstvenim krugovima, praktičnije tražiti vakcinu ili iglu u plastu sijena?

20. Što ako je igla u plastu sijena ruske ili kineske proizvodnje?

21. Ukoliko je osoba iz ugrožene skupine primila prvu od dviju doza cjepiva koje je sljeduju, a ispostavi se da joj se zbog nestašice ne može dati druga doza, ima li pravo ponovno primiti prvu?

22. Ako se osoba iz ugrožene skupine zarazi Covidom-19 dok čeka u redu za cijepljenje, da li je neodgovorno poživjeti duže od tri tjedna i potrošiti i drugu dozu cjepiva?

23. U slučaju da smrt iz gornjeg pitanja nastupi pravovremeno, pripada li nepotrošena druga doza zakonitim nasljednicima ili postaje javna imovina?

24. Ako se član Domovinskog pokreta zarazi Covidom-19, je li korisno da mu opsuje srpsku majku?

25. Je li istinita informacija da zbog količine antitijela u organizmu Jugoslaveni imaju 50 posto manje šansi da obole od Covida-19 nego Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Crnogorci, Slovenci i Makedonci, ili se radi o lažnoj vijesti koja se zlonamjerno proširila iz ovog pitanja?

26. Da li su uslijed ekonomskih posljedica pandemije na globalnoj razini povećane razlike između bogatih i siromašnih ili između siromašnih i bogatih?

27. Ako hrvatski branitelj oboli od Covida-19, ima li pravo ostvariti pravo na status ratnog vojnog invalida, s materijalnim i nematerijalnim beneficijama koje uz to idu?

28. Budući da je tokom jedne godine trajanja pandemije od Covida-19 umrlo više ljudi nego što ih je poginulo tokom jedne godine Domovinskog rata, možemo li za četiri godine očekivati da se stvori nešto još gore od onoga što se dobilo stvaranjem Hrvatske?

29. Znamo li da se zaraza kapljičnim putem prenosi s čovjeka na čovjeka, hoće li se borba protiv zaraze prenositi s koljena na koljeno?

30. Dogodi li se da uslijed zaraze Covidom-19 izgubimo život, je li gubitak manji ako su nam prethodno život upropastili nitkovi na vlasti?

31. Da li predsjednik Sabora RH Gordan Jandroković pojačano sere jer se podvrgnuo serološkom testiranju?

32. Treba li vijest da je Milan Bandić, prema vlastitoj tvrdnji, na nogama prebolio Covid-19 buditi optimizam?

33. Aleksandar Vučić koji posjećuje zemlje susjedne Srbiji i osobno daruje vakcine – je li to današnja ili danajska pojava?

34. Da li bi Europsku uniju, čija je svrha došla do punog izražaja tokom zdravstvene krize, trebalo ukinuti ili učiniti sve da je više ne bude?

35. „Farmaceutskim korporacijama koje prodajom vakcina ostvaruju enormne profite odgovara da pandemija potraje što duže“ – ako tom tvrdnjom otkrivamo toplu vodu, kako možemo biti sigurni da se topla voda ne nalazi i u bočicama za cjepivo?

36. Je li točno da samoubojstvo smanjuje rizik od smrti uzrokovane Covidom-19?

37. Što čekate?

38. Hoćemo li brže postići imunitet stada ako se ponašamo kao ovce?

39. Ako i papa inzistira na cijepljenju, je li to zato što je shvatio da se Bog pravi da ne postoji?

40. Treba li toliko paničariti ako je čovječanstvo pregrmjelo i veće teškoće od propasti svijeta?

Novosti, 06.03.2021.

Peščanik.net, 09.03.2021.

KORONA

The following two tabs change content below.
Viktor Ivančić, rođen u Sarajevu 1960, osn. i srednju školu završio u Splitu, u novinarstvo ulazi kao student elektrotehnike. Za studentski list FESB 1984. dobija nagradu 7 sekretara SKOJ-a. Urednik i jedan od osnivača nedeljnika Feral Tribune, u čijoj biblioteci je objavio „Bilježnicu Robija K.“ (1994, 1996, 1997. i 2001) i studiju „Točka na U“ (1998, 2000). Izabrane tekstove objavio 2003. u „Lomača za protuhrvatski blud“ i „Šamaranje vjetra“. Prvi roman „Vita activa“ objavio 2005, od kada Fabrika knjiga objavljuje: „Robi K.“ (2006) u dva toma; „Robi K. Treći juriš!“ (2011); zbirke ogleda „Animal Croatica“ (2007), „Zašto ne pišem i drugi eseji“ (2010), „Jugoslavija živi vječno“ (2011) i „Sviranje srednjem kursu“ (2015, u saradnji sa Peščanikom); romane „Vita activa“ (2005, drugo izdanje ) i „Planinski zrak“ (2009), te zbirku priča „Radnici i seljaci“ (2014, u saradnji sa Peščanikom). 2018. sa Hrvojem Polanom i Nemanjom Stjepanovićem piše fotomonografiju „Iza sedam logora – od zločina kulture do kulture zločina“ u izdanju forumZFD-a. 2018. Fabrika knjiga u 5 svezaka objavljuje „Robi K. 1984-2018“ (zajedno sa Peščanikom i riječkim Ex librisom), a 2019. troknjižje „Radnici i seljaci, Planinski zrak i Vita aktiva“. Redovno piše za tjednik Srpskog narodnog vijeća Novosti i za Peščanik. Živi u Splitu.

Latest posts by Viktor Ivančić (see all)