Nikad izvini
Ovdašnjim i zvaničnicima Republike Srpske leta 2024, trideset godina posle rata, izvinjenje Bošnjacima za počinjene zločine ni u snu ne bi palo na pamet. Ta mala i jednostavna reč je hiljadama milja daleko.
Ovdašnjim i zvaničnicima Republike Srpske leta 2024, trideset godina posle rata, izvinjenje Bošnjacima za počinjene zločine ni u snu ne bi palo na pamet. Ta mala i jednostavna reč je hiljadama milja daleko.
VIDEO – 21.8.1992. pripadnici prijedorske policije streljali su na Korićanskim stijenama oko 200 zatvorenika logora Trnopolje. Egzekuciju je preživelo 12 logoraša, među njima i Midhet Mujkanović.
VIDEO i transkript – Tela ubijenih Prijedorčana pronađena su na 501 lokaciji, u 73 grobnice i 3 države: BiH, Srbiji i Hrvatskoj. Nosilo ih je 5 reka: Sana, Una, Sava, Dunav i Vrbas. Govori Mirsad Duratović.
VIDEO – 6. avgusta 1992. zatvoren je logor Omarska. Oni koji su preživeli Bijelu kuću poslati su u druge logore. Govore bivši logoraš Mirsad Duratović i jedna od zatočenih žena, Tesmija Elezović.
30 godina od početka raspuštanja logora Omarska: Kroz logor je od maja 1992. prošlo oko 6.000 osoba. Za zločine počinjene u logorima oko Prijedora u Hagu je osuđeno 11 osoba.
DwP – Učenici koji danas pohađaju škole u Srbiji nikada nisu čuli za toponime Prijedor, Trnopolje, Omarska i Keraterm. O ratnom zločincu Ratku Mladiću se edukuju preko naprednjačkih murala.
10 godina od pokretanja inicijative Belih traka i 30 od ratnih dešavanja, opštinske vlasti Prijedora su zabranile javno okupljanje, pribegavši novim strategijama suspendovanja sećanja na žrtve rata.
VIDEO – Etničko čišćenje u istočnoj Bosni je kulminiralo formiranjem logora kroz koje je prošlo oko 30.000 ljudi. Samo tokom jedne noći njih 200 je streljano u Keratermu…
Krajem maja 1992. vlast u Prijedoru je naredila nesrpskom stanovništvu da označi svoje kuće belim čaršavima, a u narednom periodu su pri izlasku iz kuće morali da nose bele trake na rukavima.
Mladina – Razgovaralo se ovih dana u Beogradu o koncentracijskom logoru Omarska, o kulturi sjećanja i zabranama komemoriranja žrtava strašnih zločina počinjenih kod Prijedora 1992.
Zločini počinjeni 1992. u Prijedoru stravični su i u kontekstu ukupnog obima zverstava počinjenih tokom rata u BiH, i to ne samo zato što podsećaju na užase nacističke politike genocida.
List lokalne uprave Prijedora „Kozarski vjesnik“ odbio je da objavi oglas u kojem se odaje počast deci ubijenoj u tom gradu tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Magazin Stav – Za Republiku Srpsku prihvatanje istine o zločinima i njeno javno priznanje nisu samo pitanja moralnog imperativa – u pitanju je politička potreba.
Jedno takvo nemoguće mesto Bosne i Hercegovine, na kojem reči nemaju svoja konvencionalna značenja, gde se paralelni svetovi sreću samo u dogovoreno vreme, pod dogovorenim uslovima.
Vučić je na otvaranju Andrićgrada ocenio „da će Institut biti stecište umnih srpskih glava“. Na putu za Omarsku, međutim, nijedna od tih „umnih srpskih glava“, nije postavila nijedan putokaz.
U Mostu RSE Omera Karabega govore Aleksandar Trifunović i Branko Todorović.
Ova masovna grobnica se već opisuje kao najveća na tlu posleratne Evrope.
Konkretne implikacije odluke da se Karadžiću sudi i za genocid u Prijedoru.
Nije tačno da se u Prijedoru „sloboda govora i pravo na okupljanje podrazumijevaju“.
Prijedor – Gdje se krše ljudska prava, građanska neposlušnost postaje dužnost.
Za međunarodni Dan ljudskih prava marširaće samo Ravnogorski četnički pokret.
To što negdje nije donesena presuda za genocid, ne mora značiti da ga nije bilo.
U bivšem logoru smrti Omarska izveden performans u kojem je prikazan dio brutalnosti kojoj su zatočenici bili izloženi od strane logorskih čuvara.
Povorka je prolazila glavnom ulicom Prijedora. Nošene su 102 dječije torbe sa imenima djece ubijene 1992.
Prvi dobitnik je britanski novinar koji je otkrio postojanje logora Omarska, Keraterm i Trnopolje.
Krajnje je vrijeme da prihvatimo da su zločini nad civilima iznad etničkih podijela i političkog prepucavanja.
Izraziću svoju solidarnost sa Bošnjacima Prijedora svojim sećanjem na prvo saznanje šta se u Prijedoru dogodilo.
Razgovor sa bivšim logorašem Omarske i Manjače.
Emir Hodžić sa belom trakom oko ruke stoji na glavnom trgu u Prijedoru, dok se u dubini trga odvija svakodnevni život.
Gradonačelnik Prijedora zabranio obilježavanje 20. godišnjice masovnih zločina nad Bošnjacima i Hrvatima.