Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Nakon pogibije dvoje sugrađana od strujnog udara, građani Bačke Palanke zahtevaju da danas do deset časova ostavke podnesu predsednik opštine i istovremeno komandant štaba za vanredne situacije Branislav Šušnica, kao i svi drugi članovi štaba za vanredne situacije. Tragedija koja je pogodila Bačku Palanku velika je sama po sebi, ali je još veća jer su poginule dve osobe iz iste porodice, na istom mestu i jer je jedna od te dve osobe dete. Dok čekamo ishod zahteva građana i dalje odzvanja izjava predsednice Vlade Ane Brnabić data pre nekoliko dana: Šta vi tačno spočitavate nama, odnosno predsedniku opštine? Po već dobro uvežbanom modelu, proteste u Bačkoj Palanci Brnabić je proglasila političkim, a isto tako je nazvala i odgovornost na koju je pozvan predsednik opštine – političkom odgovornošću.

Brnabić je u nesuvisloj odbrani krenula od onoga što je nabubala i ponavljala dva meseca u skupštinskoj raspravi – da ministar Gašić nije i ne može biti kriv za masovna ubistva u Beogradu, Mladenovcu i Smederevu, te da samim tim ne treba da snosi ni političku odgovornost za propuste u sistemu unutrašnjih poslova.

Međutim, situacija u Bačkoj Palanci je daleko drugačija. Predsednik opštine i komandant štaba za vanredne situacije nije samo politički odgovoran za bezbednost građana. On je, baš kao i svi drugi članovi štaba za vanredne situacije, direktno i pravno odgovoran za stanje pre, tokom i nakon elementarne nepogode u lokalnoj zajednici. Sve ovo bi znala i Ana Brnabić da se ikada zaista bavila svojim poslom i da je pre izlaska pred novinare u Futogu makar malo pažnje obratila na Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama. Ovaj zakon je 2018. godine predložila njena Vlada, a usvojila vladajuća većina koja je i danas održava na funkciji koju obavlja.

Branislav Šušnica i njegovi saradnici su prekršili gotovo svaki član zakona koji se odnosi na odgovornost lokalne samouprave tokom elementarne nepogode. Imajući na umu obim povreda zakona, ovde možemo navesti samo neke od njih. Primera radi, nije poštovano načelo prema kom zaštita i spasavanje ljudskih života ima prioritet u odnosu na sve druge zaštitne i spasilačke aktivnosti (čl. 3). Prekršena je i obaveza lokalne samouprave da obezbedi upotrebu drugih snaga i sredstava sa teritorije Republike Srbije, uključujući policiju i Vojsku Srbije kada je to potrebno (čl. 6). Isto se odnosi i na povredu obaveze informisanja javnosti o rizicima od katastrofa i merama koje se preduzimaju radi upravljanja ovim rizicima (čl. 9).

Ako ni ovo nije dovoljno da Anu Brnabić uveri da građani ne traže političku, već pravnu odgovornost, možemo da nastavimo dalje. Opštinski štab za vanredne situacije direktno odgovara za stanje na terenu nakon elementarne nepogode – odgovoran je za organizaciju civilne zaštite (koja u Bačkoj Palanci nije postojala), a štab je takođe u obavezi da stavi u pripravnost i angažuje subjekte od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje (čl. 44). U akcijama zaštite i spasavanja nadležne službe imaju niz ovlašćenja koje nisu koristile – od pregleda mesta, preko zabrane pristupa mestima koje izazivaju opasnost, do isključenja dovoda struje (čl. 52). Posledica neadekvatne reakcije je takva da su, nakon 27 poziva građana, na istom mestu život izgubile čak dve osobe.

Ponovimo još jednom – predsednik opštine je po zakonu komandant štaba za vanredne situacije, odnosno njime rukovodi i odgovara za njegovo delovanje. Dakle, predsednik opštine Bačka Palanka nije neko ko je, prema rečima predsednice Vlade „eto, bio na čelu opštine kada su se desile najgore vremenske nepogode“. Radi se o osobi koja je (doslovno) komandno odgovorna za sve prethodno navedeno – bilo da je preduzeo potrebne mere za zaštitu građana, bilo da je propustio da ih preduzme, u skladu sa zakonom.

Obaveze iz Zakona o o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama vode direktno i ka Krivičnom zakoniku koji nepostupanje po propisima ili tehničkim pravilima o merama zaštite koje učine službena ili odgovorna lica prepoznaje kao krivično delo izazivanje opšte opasnosti (čl. 278, st.2). Ukoliko kao posledica ovih dela nastupi smrt jednog ili više lica, radi se o teškom delu protiv opšte sigurnosti (čl. 288, st. 5). Zaprećene kazne za teška dela protiv opšte sigurnosti su zatvorske i dugotrajne.

Toliko o političkoj, a zapravo pravnoj odgovornosti predsednika opštine Bačka Palanka. Odgovornost će u srpskim uslovima biti politička – ali na sasvim drugi način od onog o kom govori Brnabić. Ona će to biti u onoj meri u kojoj tužilaštvo postupa po političkoj direktivi, o čemu smo toliko puta ovde govorili.

Kada je – misli ona – završila sa Bačkom Palankom, predsednica Vlade se okrenula vedrijim temama. Zajedno sa predsednikom države je maštala o 2027. godini kada će, izgleda oboje veruju, i dalje biti na vlasti. Tada će, kaže Brnabić, Srbija postati globalni lider u oblasti upravljanja vozilom bez vozača. Nema potrebe da toliko čekamo na ovu titulu. Već sada je jasno da Srbija nema konkurenta kada je reč o sumanutoj vožnji bez vozača. Vozimo se na podivljalom autopilotu. Masovna ubistva dece, elementarne nepogode i smrtni ishodi usled njih nam se događaju jer je mesto vozača u našem vozilu odavno upražnjeno, dok se na zadnjem sedištu odvija dobra žurka. Ta zabava će, kažu glavni akteri, kulminirati 2027. godine. Da li građani Srbije imaju hrabrosti i strpljenja da se i dalje voze u tim uslovima, pokazaće predstojeće reakcije i događaji, uključujući i one u Bačkoj Palanci.

Peščanik.net, 11.08.2023.


The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2021), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvuje u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena.

Latest posts by Sofija Mandić (see all)