Foto: Predrag Trokicić
Beograd, 15.3.2025, foto: Predrag Trokicić

Gledam proteste u Beogradu i mnogo mi je žao ljudi koji vapiju za nečim što nazivaju političkim rešenjem, ili prekorevaju studentski pokret zato što im ga još nije priuštio. Da li je moguće da ste toliko navikli da se vama upravlja da ne prepoznajete autonomiju čak ni kada vam je neko pokloni?

Nije dužnost studentskog pokreta da nametne novu vlast. Niti je njegova dužnost da ispregovara tranziciju sa starom vlašću, po mogućstvu sa sve lustracijom i restitucijom, e da bismo kroz pet ili deset ili petnaest ili pedeset pet godina ponovo imali isti problem – jer ko god da dođe na vlast vremenom će početi da je gomila, a u zemlji dvostruko, trostruko i petostruko zaduženoj moći će da bira kome će prodavati litijum.

Studentski pokret pokazao je kako izgleda kada se preuzme odgovornost za sopstveni život i sopstvenu budućnost. On je pokazao, primerom plenuma, kako izgleda kada se odluke donose autonomno, nehijerarhijski i direktno-demokratski. Studentski pokret pokazao je, primerom blokada, kako takvo donošenje odluka obezbeđuje elementarnu društvenu infrastrukturu (prenoćište, ishranu, obrazovno-kulturni program) pravednije nego bilo koji kapitalizam, tržišni ili državni. Studentski pokret pokazao je, primerom marševa, da je moralnim usmerenjem moguće ujediniti tobože neusaglasive struje (patriotizam i kosmopolitizam, ruralno i urbano, prvu, drugu, treću i trideset treću Srbiju) čije usitnjavanje je bilo glavna ideološka odlika političkog pluralizma u poslednjih trideset godina.

Najvažnije, studentski pokret pokazao je da je Vučić tigar od papira. Možda mu, poput Miloševića u interregnumu posle 5. oktobra, još niko nije javio da više nije na vlasti, ali stotini hiljada ljudi jeste. Nemojte se plašiti praznine, ma koliko je se režim užasavao do tačke da će tišinu ispuniti zvučnim topovima samo da je ne oslušne. To je zvuk slobode.

Autorka je društvena teoretičarka na Univerzitetu u Daramu (Durham) u Velikoj Britaniji i sabornica na privremenom radu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Peščanik.net, 16.03.2025.

NADSTREŠNICA

The following two tabs change content below.
Jana Baćević (Beograd, 1981) je vanredna profesorka na Odeljenju za sociologiju Univerziteta u Daramu, Velika Britanija. Osnovne (2004) i magistarske (2006) studije završila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktorat iz antropologije odbranila je 2008. na UB, a iz sociologije 2019. na Univerzitetu u Kembridžu. Bila je postdoktorantkinja-istraživačica i saradnica u nastavi na Univerzitetu u Kembridžu (2018-20), Marie Sklodowska-Curie postdoktorantkinja na Univerzitetu u Arhusu, Danska (2013-5), predavačica na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti (2010-3) i docentkinja na Univerzitetu Singidunum u Beogradu (2008-10). Autorka je preko 20 naučnih članaka objavljenih u međunarodnim naučnim časopisima i desetine eseja. Knjigu „From class to identity: the politics of education reforms in former Yugoslavia / Od klase do identiteta: politika obrazovnih reformi u bivšoj Jugoslaviji“ 2014. je objavio CEU Press.

Latest posts by Jana Baćević (see all)