Otvoreno pismo direktoru Agencije za sprečavanje korupcije Dejanu Damjanoviću

Prema obaveštenju koje mi je nedavno dostavio direktor Agencije za sprečavanje korupcije Dejan Damjanović, nema osnova da se po mojoj prijavi od 17. novembra vodi postupak protivpredsednika Republike Srbije o postojanju povrede odredaba članova 40 i 50 Zakona o sprečavanju korupcije, koji govore o sukobu interesa i nespojivosti poslova. Ne bi bilo sporno pravo direktora Agencije da donese takvu odluku, da nisu sporni i kompromitujući razlozi koji se navode u obaveštenju o njoj.

Duboko nezadovoljan takvom odlukom i njenom argumentacijom, odlučio sam da se otvorenim pismom obratim opštoj i stručnoj javnosti. Iskazujem razloge za bojazan da se Agencija – organ u čijem nazivu stoje reči „sprečavanje korupcije“, ovakvim i sličnim selektivnim tumačenjem i primenom Ustava i zakona, pretvara u zaštitnika koruptivnog delovanja sa vrha vlasti, u ovom slučaju najvišeg državnog funkcionera izvršne vlasti – predsednika Republike.

Kao svoj odgovor na neosnovan postupak Agencije, iznosim sledeće činjenice i komentare:

1. Prema pomenutom obaveštenju proizlazi da je moja prijava podneta isključivo „zbog postojanja sumnje da je vršio funkciju u političkoj stranci Srpska napredna stranka i učestvovao u političkim aktivnostima te stranke suprotno odredbama čl. 40 i 50 Zakona“. Međutim, ona se nije odnosila samo na povredu odredbe čl. 50 o „nespojivosti članstva i funkcija u političkom subjektu“, nego i na „sukob interesa Aleksandra Vučića iz Beograda kao nosioca stranačke liste i učesnika izbornih aktivnosti sa funkcije predsednika Republike“. Zatim, i na povredu odredbe članova 45-46 Zakona prema kojim javni funkcioner sa punim radnim vremenom ne može da obavlja drugu funkciju ili delatnost, pa je A. Vučić bio dužan da obavljanje funkcije predsednika SNS, ali i aktuelnu situaciju, na početku primene Zakona i prilikom novog izbora na funkciju prijavi Agenciji.

2. Bazično je sporna odluka Aleksandra Vučića da sa funkcije predsednika Republike bude ne samo nosilac svih izbornih lista vladajuće stranke, nego i da predvodi izbornu stranačku kampanju, na izborima koji jesu vanredni, prevremeni i objedinjeni, ali nisu predsednički! Podsetimo se da je te izbore on raspisao u funkciji predsednika Republike na zahtev opozicije uz predlog Vlade, nakon masovnih ubistava u OŠ „Vladislav Ribnikar“, Duboni i Malom Orašju, višemesečnih protesta i neuslišenih zahteva nezadovoljnih građana pod sloganom „Srbija protiv nasilja“.

3. Direktor Agencije na samom početku pomenutog obrazloženja, valjda po nekom šablonu od ranije, me obaveštava u pogledu Ustava da se po osnovu člana 5 st. 1 i 2 jemči i priznaje uloga političkih stranaka u demokratskom oblikovanju političke volje građana. Nije sporno, ali to nije osnovno ukazivanje iz prijave, pri čemu se selektivno izostavlja navođenje st. 4 ovog člana u kome se kaže: „Političke stranke ne mogu neposredno vršiti vlast, niti je potčiniti sebi.“

4. U obrazloženju se, a bez objašnjenja, navodi i čl. 6 Ustava. I ova odredba Ustava, uz sve druge koje navodim, ne omogućuje prošireno tumačenje nadležnosti predsedničke funkcije, nego usmerava na striktno obavljanje ustavnog položaja predsednika Republike. Sa tim nema nikakve veze navođenje čl. 55 st. 1 Ustava o slobodi političkog, sindikalnog i svakog drugog udruživanja.

5. U ovom obaveštenju se, zatim, od odredaba Ustava selektivno navodi član 112 o nadležnosti predsednika Republike koji je, pored ostalog, ovlašćen da predstavlja Republiku Srbiju u zemlji i inostranstvu, ali se on ne tumači. Ne pominje se da predsednik Republike predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade, pošto sasluša mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista. Dakle, da li i kako može biti objektivan prema listi čiji je nosilac?

6. Najveća i neoprostiva pogreška ovog akta direktora Agencije, a u stvari nezvaničnog, nekompletnog i nekompetentnog tumačenja odredaba Ustava o ulozi predsednika Republike u parlamentarnim izborima, jeste potpuno izostavljanje osnovne odredbe koja definiše položaj i ulogu predsednika Republike – člana 111 Ustava. Prema toj kapitalnoj odredbi predsednik Republike izražava državno jedinstvo Republike Srbije. Prihvatanjem da A. Vučić bude nosilac jedne od izbornih lista narušen je navedeni član Ustava jer jedna politička stranka ili grupacija ne predstavlja celokupnu državu, pa na ovaj način predsednik deli građane Republike Srbije i narušava državno jedinstvo. Da je to bitno i nedozvoljeno ukazuje i odredba čl. 115 Ustava, prema kojoj predsednik Republike ne može obavljati drugu javnu funkciju ili profesionalnu delatnost.

7. Svojim nastupima na predizbornim mitinzima SNS i u svojim učestalim izjavama na ovu temu na javnom servisu, medijima sa nacionalnom frekvencijom, pa i na društvenim mrežama, Aleksadar Vučić je kao predsednik Republike višestruko prekršio članove 40 i 50 pomenutog Zakona. Na svim tim mestima je držao stranačke govore i time pomogao da izborna lista SNS za parlament dobije što više glasova/poslanika i postigne što veći uspeh na račun drugih stranaka, a i da time sebe zaštiti od eventualne kažnjivosti za kršenje Ustava o čemu odlučuje poslanička većina. Sve to je u prijavi bilo potkrepljeno dokazima. O njima direktor navodi: „Agencija je analizirala navedene snimke i ocenila da se Aleksandar Vučić na predizbornim skupovima u Leskovcu, Pirotu i Smederevu obratio javnosti u svojstvu lica po kojem izborne liste te koalicije nose ime ’Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane’, odnosno člana SNS, što se iz sadržine tih govora nedvosmisleno može zaključiti, pri čemu je bez uticaja činjenica da je voditelj programa na navedenim predizbornim skupovima, najavljujući njegov nastup, pozivao građane ’da pozdrave predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića’“!? Posle ovih navoda o utvrđenim činjenicama i komentara koji je suprotan zakonskoj normi, još je čudnija i problematičnija odluka Agencije da se protiv predsednika Republike ne pokrene postupak.

Na kraju, iz ovog podneska direktora Agencije smo zvanično obavešteni o nekim vrlo važnim činjenicama. Prvo, da „Aleksandar Vučić, predsednik Republike nikada nije tražio mišljenje o tome da li je spojivo istovremeno vršenje navedene javne funkcije i funkcije predsednika političke stranke“. Drugo, da je do 27.11. Agencija primila tri prijave protiv A. Vučića u kojima su postupci tada bili u toku. I treće, da je na internet prezentaciji objavljeno mišljenje Agencije od 15.5.2020. pod naslovom „Istovremeno vršenje javne funkcije predsednika Republike Srbije i funkcije u političkoj stranci“ o tome da nema zakonskih smetnji da predsednik Republike istovremeno vrši funkciju u političkoj stranci i na taj način predsednik Republike ne postupa suprotno odredbama čl. 40 i 50 Zakona. Zaboravlja se da je ovaj stav donet u vreme vanrednog stanja, ne postoji ni danas na sajtu Agencije i da je izbore održane 23. juna te godine opozicija bojkotovala upravo zbog loših izbornih uslova, pa ga je trebalo preispitati septembra 2020. kada je počela primena važećeg Zakona.

Na osnovu svega iznetog, smatrao sam, a posle ovakvog postupka Agencije u to sam još više uveren, da je na činjenicama potkrepljeni način dokazano da je Aleksandar Vučić sa funkcije predsednika Republike Srbije grubo prekršio osnovne norme Ustava, povredio odredbe članova 40, 45, 46 i 50 Zakona o sprečavanju korupcije, te da u nastavku izborne kampanje za izbore 17. decembra krši i odredbu koja mu zabranjuje funkcionersku kampanju 30 dana pre izbora. Žalosno je, velika opomena i upozorenje za naše društvo i struku da se institucije koje treba da su nezavisne, da sprečavaju i sankcionišu sva koruptivna ponašanja, pa i ovo, ponašaju kao da su otete i takva postupanja – štite. Dokle?

Autor je sudija Apelacionog suda u penziji, bivši član Visokog saveta sudstva i član CEPRIS-a.

Danas, 14.12.2023.

Peščanik.net, 14.12.2023.