O Rusiji i Ukrajini
AUDIO i transkript – Razgovor Dejana Jovića, urednika Tragova: časopisa za srpske i hrvatske teme sa Milanom Subotićem, autorom knjige „Napred, u prošlost: studije o politici istorije u Poljskoj, Ukrajini i Rusiji“.
AUDIO i transkript – Razgovor Dejana Jovića, urednika Tragova: časopisa za srpske i hrvatske teme sa Milanom Subotićem, autorom knjige „Napred, u prošlost: studije o politici istorije u Poljskoj, Ukrajini i Rusiji“.
VIDEO – Sa online panel diskusije o 25 godina Dejtonskog sporazuma, govore: Senada Šelo Šabić, Ivo Komšić, Aleksandar Popov, Robert Hajden, Gzavije Bugarel, Šaćir Filandra, moderira Dejan Jović.
VIDEO i transkript – O operaciji Oluja govore Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, novinar Boris Pavelić i Tihomir Ponoš iz Arhiva Srba u Hrvatskoj.
VIDEO i transkript razgovora o populizmu i ratnom narativu održanog 28.11. u Domu sindikata. Govore Dejan Jović, Dino Mustafić, Srđan Milošević, Mirko Klarin; razgovor vodila Danica Vučenić.
Novosti – Ona nije bila sasvim slučajna država, ali je mnoge zatekla i nisu znali što zapravo s njom da rade. To se vidjelo u njenim prvim godinama kada su se pojavile različite koncepcije jugoslavenstva.
Prikaz knjige Dejana Jovića „Rat i mit“: Možda bi se moglo pokazati da Srbija nije nikakva tranziciona zemlja. Da je nedavna istorija ove zemlje uspeo pokušaj da se demokratske promene izbegnu…
VIDEO i transkript o ulozi Jugoslovenske narodne armije (JNA) u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, govore Nemanja Stjepanović, Dejan Jović, Jovana Kolarić i Ivana Žanić.
Mit o Domovinskom ratu glavna je prijetnja slobodi Hrvatske, jer bez nje nema napretka. Društvo u kojem je od sve proizvodnje najveća ona straha i mržnje dugoročno je nestabilno i razara se iznutra.
U novom Mostu RSE o mogućnostima prekrajanja granica na zapadnom Balkanu govore dva profesora političkih nauka – Dejan Jović iz Zagreba i Nerzuk Ćurak iz Sarajeva.
Autograf
Hrvatsko-slovenski odnosi ulaze u još jednu od svojih “najgorih” faza, kakvih je dosad bilo mnogo, i ni iz jedne nisu uspjeli izaći.
Politička misao
Ne želi svaki narod državu. Mnoge države su nastajale, a da ih njihovi narodi nisu htjeli. Nisu znali što bi s njima: ni kako da ih osiguraju i obrane, ni kako da njima upravljaju u korist javnog dobra.
Politička misao
Tekst zbog kojeg je autor razrešen s mesta savetnika predsednika Hrvatske: Naši referendumi o nezavisnosti bili su – osim crnogorskog iz 2006. – vrlo neliberalni.
S najvećim problemima političari, popisivači i opća javnost suočit će se u dvije najkompleksnije države Zapadnog Balkana – u Makedoniji i BiH.
Kako u socijalističkoj Jugoslaviji nijedna etnička grupa nije bila većina, bilo je prilično lako objasniti prednosti sustava koji se temeljio na ideji “nema većinâ, nema manjinâ”.
Na temelju brojnosti, i više nego na temelju povijesne ili tradicionalne pozicije, stječe se status, a etnički status određuje prava na kolektivnoj, a često i na individualnoj razini.
Koje motive imaju SAD i njeni evropski prijatelji da tako uporno inzistiraju na priznanju Kosova?
Mislim da takvo rješenje postoji, pa ću ovdje iznijeti jedan prijedlog, svjestan naravno da on ima vrlo male (zapravo – vjerojatno: da nema nikakve) šanse da bude prihvaćen. No, bit će dovoljno ako potakne druge na razmišljanje o mogućim rješenjima.
Radio emisija, 28.09.2007, govore: narodni poslanik Žarko Korać, novinar Miloš Vasić, profesor političke istorije Dejan Jović i Nadežda Milenković iz Peščanika.