Srpska vlada je po kratkome postupku smijenila direktora Narodne biblioteke i pisca Sretena Ugričića s dužnosti. Otpuštanje je apsurdni kraj jedne drame u kojoj glavnu ulogu igraju ignorancija i zloba. Sve je počelo člankom crnogorskog spisatelja Andreja Nikolaidisa. On se osvrće na proslavu 20-ogodišnjice „Republike Srpske“, jednog dijela Bosne i Hercegovine. U svečanoj dvorani u Banjoj Luci, dan prije priredbe na kojoj su se, uz lokalne odličnike, pojavili i predstavnici državnog vrha Srbije, pronađen je eksploziv. Tamo ga je deponirao jedan namještenik. U svome tekstu Nikolaidis pretjerujući tvrdi da bi, s obzirom na povijest nastanka „Republike Srpske“ koja počiva na genocidu i pretjerivanju, paljenje eksploziva bilo „civilizacijski iskorak“. Pored spisateljske djelatnosti Nikolaidis je i savjetnik predsjednika crnogorskoga parlamenta. Beogradski tisak, na čelu s vladi bliskom Politikom, počeo je ispuštati osvetničke pokliče protiv crnogorskoga provokatora. Srpska je vlada intervenirala u susjednoj Crnoj Gori, dok je tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da ne dijeli Nikolaidisove stavove.

Zgađeni histeričnom medijskom kampanjom članovi su srpskoga Foruma pisaca, jedne labave skupine intelektualaca, sročili otvoreno pismo. U njemu se kritizira hajka na crnogorskoga autora, a prominentna uloga Politike u njoj tumači kao hegemonijalno presezanje srbijanske elite za Crnom Gorom. „Fatva“ se medija protiv Nikolaidisa mora ukinuti, veli se. Umjesto toga njegov tekst treba navesti u cjelini kako bi čitatelji mogli steći dojam o čemu se u njemu radi. U skupini od dvadeset i pet potpisnika ovoga pisma nalazi se i Ugričić. Tek tada je rulja namirisala bulevarsku krv. „To postoji samo u Srbiji. Direktor Narodne biblioteke podržava ubojstvo predsjednika Tadića“, pisao je bulevarski list Press. Stoga je Ugričićevo ostajanje u službi neodrživo. Medijima nije bilo stalo do činjenice, do doslovnog sadržaja teksta. Radilo se samo o kreiranju javnoga mišljenja. Vladajuće se mišljenje ubrzo razotkrilo kao mišljenje vladajućih: ministar unutrašnjih poslova Dačić rekao je da Ugričić može pisati što hoće, ali ne u svome uredu, već u zatvoru.

U roku od 24 sata Sreten Ugričić razriješen je dužnosti. To što je on ustrajnim radom od ruševine Narodne biblioteke izgradio instituciju ugodnu za korisnike, doveo tehniku na najviši standard i integrirao biblioteku u evropski sistem – za to se nije interesirao nitko. Strahovanja nekih intelektualaca da će se vratiti olovne devedesete su pretjerana. Ali sve dok se svaka diskusija o prošlosti u Srbiji svodi na resantimanom nabijena svrstavanja na prijatelje i neprijatelje, sjenke se tih godina neće povući.

Andreas Ernst, Neue Zürcher Zeitung, 27.01.2012.

Preveo sa nemačkog Davor Beganović

Peščanik.net, 02.02.2012.

SLUČAJ SRETEN UGRIČIĆ