Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Ovo je gotovo trivijalno, ali je reč o čestim greškama. Naime: „Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da ima dovoljno hrane i nafte i da građani ne treba da žure sa kupovinom, a da je problem samo cena te robe“.

Prvo, količina ima dovoljno po datim cenama, što znači da svako može da kupi po postojećoj ceni, a da se ona zbog toga neće promeniti. Ako se ne zna cena, kao što se kaže, ne može se ništa reći o tome da li robe ima ili nema dovoljno. Pa će svako zaključiti da se zapravo ne zna ima li „svega dovoljno“ jer se ne zna cena. A zapravo bi verovatno trebalo razumeti da se nagoveštava racionisano snabdevanje kako se ne bi utvrdila cena, zapravo kako se ne bi cena utvrdila u prodaji, ili kako se kaže na tržištu, jer bi svega bilo dovoljno, ali po višim cenama. Dakle, verovatni smisao ovog dela izjave je da svega ima dovoljno za racionisano snabdevanje, samo je potrebno utvrditi po kojim cenama ili se naprosto najavljuje značajno povećanje cena. Ne znam šta od toga dvoga gospodin Vučić kaže jer, da ponovim, nema smisla reći da svega ima ako se ne zna cena.

Drugi deo izjave nosi upravo suprotnu poruku od preporuke koja se daje. Naime, ako se ne zna cena, ona može da bude viša ili niža od one koja se sada zna, a kako je verovatnije da će biti viša, bar na osnovu opšteg stanja stvari, poručuje se, mada se ne želi, da se požuri sa kupovinom. U kom slučaju će zaista problem postati cena robe. Jer je neće biti dovoljno po sadašnjim cenama, a neće je svakako biti dovoljno ukoliko se pređe na racionisano snabdevanje, jer bi cena po kojoj bi robe bilo dovoljno bila suviše visoka da bi svima bila dostupna u potrebnim količinama, dakle u količinama koje bi oni hteli da kupe, a neće moći zbog viših cena.

Da je rečeno da svega ima dovoljno po postojećim cenama, to bi bila izjava kao one koje dolaze iz centralne banke – ima dovoljno stranog novca u rezervi uz stabilan kurs. Da li ga zaista ima, to može da bude pitanje koje ovakve izjave iz centralne banke podstiču. Jer je jedna od mogućih poruka, mogućih u tom smislu da bi tako ova izjava mogla biti shvaćena, da zapravo nema dovoljno stranog novca u rezervi ukoliko bi se masovno menjali dinari za strani novac, po postojećem kursu evra za koji je dinar vezan. Pa bi verovatno trebalo razumeti da se poručuje da ima dovoljno stranog novca u rezervi po postojećem kursu ukoliko „građani ne… žure sa kupovinom“ stranog novca, i zapravo evra.

Pa se iz ovih izjava može zaključiti da postoji problem snabdevanja i kursa dinara.

Peščanik.net, 10.03.2022.

UKRAJINA

The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija