Evro kriza svakog dana otkriva sve dublje podele u Evropi. U petak smo bili svedoci dve ovakve podele: na sastanku ministara finansija EU u Luksemburgu razgovori o porezu na finansijske transakcije završeni su neuspehom – Nemačka i još osam zemalja će nastaviti da se zalažu za ovaj predlog, a postoji mogućnost da se ovaj porez uvede samo u ovim zemljama bez obzira na stav ostalih; a sastanak četvorke u Rimu obeležen je očiglednim nesporazumima sa kancelarkom Merkel.

Za Evropu ovo sigurno nisu dobre vesti. U svakom slučaju na sastanku održanom u Luksemburgu se pokazalo da se formira „Koalicija voljnih“ za uvođenje poreza na finansijske transakcije – baš onako kako je to Angela Merkel dogovorila sa SPD-om i Zelenima prilikom glasanja za ratifikaciju Fiskalnog pakta. Pored Nemačke, Austrije i Francuske koje podržavaju ovaj predlog biće potrebno još najmanje 6 zemalja.

Sporna tema poreza na finansijske transakcije pomerena je za sledeći evro samit koji se održava krajem sledeće sedmice u Briselu – kao što je to slučaj i sa ostalim delikatnim temama u evro krizi. Tokom jučerašnjeg pripremnog sastanka u Rimu dogovor se nije mogao ni nazreti: Angela Merkel je potpuno izolovana.

Domaćin, italijanski premijer Mario Monti, predsednik Francuske Fransoa Oland i premijer Španije Marijano Rahoj vršili su pritisak na Angelu Merkel kako bi se nešto više uradilo protiv špekulacija na finansijskim tržištima i time sprečio dalji porast kamata na španske i italijanske obveznice. Ona je ponovo bila protiv predloga o zajedničkim evro obveznicama, a čak je bila i protiv do sada nespornih planova za bankarsku uniju.

Stavovi su se razmimoišli i oko trenutno najvećih problema evrozone, Španije i Grčke. Nova vlada u Atini je zahtevala dvogodišnje prolongiranje za ispunjenje „kvote“ reformi. Međutim za odluku o ovom pitanju moraće se sačekati da Trojka odputuje u Atinu kako bi analizirala situaciju. Nakon toga bi Evropljani mogli da izađu u susret Grčkoj, ali i ovde Berlin zateže.

Španiji je takođe potrebna pomoć. Evro grupa je već pre dve nedelje Madridu stavila na raspolaganje hitne kredite u visini od 100 milijardi evra predviđenih za sanaciju banaka. U četvrtak su objavljena dva ekspertska izveštaja po kojima su za ove svrhe potrebne „samo“ 62 milijarde evra. Uprkos tome, investitori i dalje očekuju da će Španija morati da zatraži pomoć, što je kamate na španske obveznice lansiralo nebu pod oblake.

Madrid namerava da bez odlaganja Evro grupi podnese zahtev za pomoć, saopštio je ministar finansija Španije. Njegova zemlja bi onda bila četvrta posle Grčke, Potrugala i Irske koja je makar delimično stala pod finansijski kišobran. Očekuje se da će sledeće nedelje i Kipar podneti zvanični zahtev za pomoć.

 
Eric Bonse, TAZ, 22.06.2012.

 
 
Mere za rast

Na jučerašnjem sastanku su dogovorene i mere za rast u visini od 130 milijardi evra, čije finansiranje ne bi trebalo da ugrozi javne finansije. Ove mere bi trebalo da se finansiraju na sledeći način:

1. Program bi trebalo da stvori nova radna mesta, da unapredi konkurentnost Evropljana, da oživi krizom pogođene branše i stimuliše ekonomiju, i sve to bez stvaranja novih dugova. Jedan deo novca bi trebalo da dođe od strane Evropske investicione banke, i to između 50 i 60 milijardi, za šta je potrebno dokapitalizovati osnovni kapital EIB-a za 10 milijardi evra, što moraju da ratifikuju parlamenti svih zemalja članica. Što bi moglo da potraje, a i ove dodatne milijarde su novi dugovi, za koje na kraju opet garantuju države EU.

2. Druga finansijska inekcija bi trebalo da dođe iz Brisela, i to iz neiskorišćenih fondova. Novac koji bi sada trebalo vratiti zemljama koje su ga i uplatile, ali uz obavezu da ga ulože u projekte koji podstiču rast.

3. Treći, manji deo bi takođe trebalo da obezbedi Brisel: projekti privatnih firmi i investitora trebalo bi da se delimično finansiraju evropskim projektnim kreditima ili makar da se njima osiguravaju, kao na primer razvoj novih elektro ili brzih internet mreža, ili ulaganja u razvoj i istraživanje.

 
Hans-Jürgen Schlamp, Spiegel, 22.06.2012.

Izbor i prevod Miroslav Marković

Peščanik.net, 24.06.2012.