JASENOVAC
Hrvatski i srpski autori o upotrebi i zloupotrebi jednog zločina.
U Zagrebu je postavljen ‘kamen spoticanja’ atletičaru Borisu Hanžekoviću koji je odbio nastupati za reprezentaciju NDH pa potom poginuo u pokušaju proboja logoraša iz Jasenovca.
Novosti – Vijest o tome da Hrvatska ove godine predsjedava Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust jedva da je doprla do čitatelja. Na portalu Vlade RH stvar je primjereno razglašena…
Svi se prave da s Holokaustom nemaju ništa i da su domaći kolaboracionisti bili heroji nacionalne stvari, a partizani suspektni Jugoslaveni, kojih se neće sjetiti ni na Dan sjećanja na Holokaust.
Osam decenija od završetka Drugog svetskog rata, Izrael još uvek ima nerašćišćene račune sa Poljskom, dok je s nekim državama koje takođe nose krivicu na savesti odnos normalizovan.
Pražani i turisti su hodali po Vaclavskom trgu ne sluteći da gaze po kockama na kojima su s donje strane urezana imena i prezimena, zanimanja, godine rođenja i smrti čeških Židova.
Deo Uvoda iz knjige „Genocid u nezavisnoj državi Hrvatskoj na slikama. Fotografije zverstava i sporno sećanje na Drugi svetski rat u Jugoslaviji“, koja uskoro izlazi u izdanju Fabrike knjiga.
Jedno školsko veće u SAD je izbacilo iz lektire strip „Maus“ Arta Spiegelmana, priču o stradanju autorovog oca u nacističkim konc logorima.
Dirigent je hor dece logoraša učio da peva Odu radosti iz Betovenove 9. simfonije. Jedan dečak se kasnije sećao „strašnog čuda“ izvođenja te pesme naspram krematorijuma u Aušvicu.
Na Konferenciji Američko-izraelskog saveta Aleksandar Vučić je dobio aplauz na otvorenoj sceni. Ko god da je Vučiću aplaudirao, nije upoznat sa sudbinom Jevreja na tlu Srbije u 2. svetskom ratu.
Dok jedna Italija peva u San Remu, druga, neskrivenih fašističkih karakteristika, diže glavu i preti da će preuzeti vlast. Treća, ona demokratska i civilizovana, počinje da se odupire povratku fašizma.
Mladina – Ovih dana čitav se svijet podsjeća holokausta i nacističkih zločina kojima je mala Hrvatska dala značajan obol, uništavanjem čitave svoje židovske zajednice, plus one srpske i romske.
Razlog za pobedu AfD-a u bivšem DDR-u pre je nesrećno nasleđe ujedinjenja nego loše sprovedena denacifikacija. Isto važi i za vezu između Trampa i suočavanja sa ropstvom u SAD.
Države naslednice ne mogu da se dogovore kako da predstave Holokaust u Jugoslaviji. Muzej u Aušvicu održava ovaj prostor i nada se zajedničkoj izložbi.
Povodom 75 godina od oslobođenja Aušvica i Dana sećanja na žrtve holokausta: fotoreportaža o poseti Krakovu i logoru Aušvic-Birkenau u organizaciji Ujedinjeni protiv fašizma (UAF).
Lupiga – U interpretaciji zagrebačkih funkcionara masovni zločin ispada nekom vrstom elementarne nepogode (poput tsunamija) koja je „odnijela brojne živote“.
Mladina – Gunter Demnig je boravio u Rijeci gdje je u asfalt pred zgradama u kojima su živjeli Židovi umetnuo svoje „kamene spoticanja“ s imenima osoba koje su odatle odvedene u logore.
Tačno.net – Kusturičin film o Jasenovcu će biti umjetnički doprinos ekonomiji nacionalne srdžbe: on će žrtve genocida investirati u buduća krvoprolića.
Mladina – Rekla je hrvatska predsjednica: „Izrugivanje žrtvama na mjestu zločina civilizacijski je poraz za jedno društvo“. Referirala se na mahnitanje ratnog zločinca Vojislava Šešelja u Hrtkovcima…
Balkanski neprijatelji ozbiljno se misle pomiriti i na tome rade. Posle požeškog ekumenskog susreta i osude ustaških zločina kardinala Bozanića, biskupi i episkopi su se našli s Židovima i muslimanima u Jasenovcu.
Sa tribine „Anatomija hrvatsko-srpske mržnje“ u Zagrebu: Slažem se sa onima koji misle da ratovi devedesetih u Jugoslaviji nisu gotovi i da nas naši političari i dalje drže u mentalnom ratnom stanju.
Mladina – Dječji dom u Jastrebarskom bio je ustaški logor kojega je otvorila ustaška država da bi u suradnji s Crkvom ustaški preodgojila male Srbe i usadila im dogme nacističke države.
Poljski sejm na brzinu je izglasao novi amandman na Zakon o nacionalnom sećanju. Zahvaljujući tom amandmanu, optuživanje Poljske za učešće u nacističkim zločinima više se neće kažnjavati trogodišnjom robijom.
Oni koji su bili prisiljeni na poricanje Holokausta uviđaju da je opet moguće otvoreno slaviti genocid. Tako lider Kju-kluks-klana danas kaže: „Ubili smo 6 miliona Jevreja – 11 miliona imigranata i nije neki izazov.“
Šestog avgusta biće postavljene 23 spotaknice u Ljubljani. Reč je o projektu nemačkog umetnika Gintera Demniga da se pred kuće zadnjeg boravka žrtava nacizma postave kamenovi spoticanja.
Iako se ne slažem sa Aleksandrom Korbom da u NDH nije bilo genocida nad Srbima, ne smatram da je njegova namera (ili da je makar i nenameravana konsekvenca) omalovažavanje srpskih žrtava…
U poslednjih 10 godina postotak Poljaka koji veruju da Jevreji otimaju hrišćansku decu porastao je sa 11 na 25 odsto, dok 43 odsto veruje da Jevreji „žele da zavladaju svetom“.
Mladina – Mala je to, slučajna, ulica u centru Zagreba. U njoj kafić-dva, a između šljaštećih reklama i bankomata jedva vidljiv, skromni spomenik dvjema istinskim heroinama hrvatskog antifašističkog pokreta.
Mladina – Vijeće sastavljeno od intelektualaca sa zajedničkom karakteristikom moralne bijede iznjedrilo je jedan revizionistički dokument, pa je u državi u kojoj fašizam buja do granica neizdržljivosti čak i Ustav podređen ustaštvu.
Na godišnjicu oslobađanja Aušvica vlada Poljske je usvojila zakon koji zabranjuje upotrebu fraze „poljski logori smrti“, iako niko ko je koristi – uključujući i Obamu – to ne čini iz zle namere prema Poljskoj.
Stranačko „obeležavanje memorijalnog kompleksa“ palo je baš na Dan sećanja na žrtve Holokausta i pokopilo se sa izložbom „Jasenovac – pravo na nezaborav“ u UN-u.
Ministarstvo branitelja je prije neki dan donijelo odluku da Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac dodijeli sumu od 50.000 kuna za daljnje aktivnosti…