JASENOVAC
Hrvatski i srpski autori o upotrebi i zloupotrebi jednog zločina.
Šoa posle Gaze
Samo oni koje je potresla Gaza mogu spasiti Šou od Netanyahua, Bidena, Scholza i Sunaka i ponovo univerzalizovati njen moralni značaj; oni će obnoviti ravnotežu svetskog morala.
Poremećaj sećanja
U posleratnoj Nemačkoj cvetao je strateški filosemitizam koji je parazitirao na istim antisemitskim stereotipima, ovog puta iskorišćenim za sentimentalne prikaze života Jevreja.
U senci Holokausta
Nemačka pozicionira Holokaust kao događaj koji Nemci moraju zauvek da pamte, bez straha da će se ponoviti, jer se on razlikuje od bilo čega što se ikada dogodilo ili će se ikada dogoditi.
Nova memorija na žrtve NDH u Zagrebu
U Zagrebu je postavljen ‘kamen spoticanja’ atletičaru Borisu Hanžekoviću koji je odbio nastupati za reprezentaciju NDH pa potom poginuo u pokušaju proboja logoraša iz Jasenovca.
Misa u bordelu
Novosti – Vijest o tome da Hrvatska ove godine predsjedava Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust jedva da je doprla do čitatelja. Na portalu Vlade RH stvar je primjereno razglašena…
Holokaust i licemjerstvo nacionalizma
Svi se prave da s Holokaustom nemaju ništa i da su domaći kolaboracionisti bili heroji nacionalne stvari, a partizani suspektni Jugoslaveni, kojih se neće sjetiti ni na Dan sjećanja na Holokaust.
Lekcije o sećanju
Osam decenija od završetka Drugog svetskog rata, Izrael još uvek ima nerašćišćene račune sa Poljskom, dok je s nekim državama koje takođe nose krivicu na savesti odnos normalizovan.
Povratak kamenja
Pražani i turisti su hodali po Vaclavskom trgu ne sluteći da gaze po kockama na kojima su s donje strane urezana imena i prezimena, zanimanja, godine rođenja i smrti čeških Židova.
Genocid na slikama
Deo Uvoda iz knjige „Genocid u nezavisnoj državi Hrvatskoj na slikama. Fotografije zverstava i sporno sećanje na Drugi svetski rat u Jugoslaviji“, koja uskoro izlazi u izdanju Fabrike knjiga.
27. januar – Dan sećanja na žrtve Holokausta
Jedno školsko veće u SAD je izbacilo iz lektire strip „Maus“ Arta Spiegelmana, priču o stradanju autorovog oca u nacističkim konc logorima.
Ljudskost u mračnim vremenima
Dirigent je hor dece logoraša učio da peva Odu radosti iz Betovenove 9. simfonije. Jedan dečak se kasnije sećao „strašnog čuda“ izvođenja te pesme naspram krematorijuma u Aušvicu.
Aplauz
Na Konferenciji Američko-izraelskog saveta Aleksandar Vučić je dobio aplauz na otvorenoj sceni. Ko god da je Vučiću aplaudirao, nije upoznat sa sudbinom Jevreja na tlu Srbije u 2. svetskom ratu.
Demokratizacija fašizma. I obrnuto
Dok jedna Italija peva u San Remu, druga, neskrivenih fašističkih karakteristika, diže glavu i preti da će preuzeti vlast. Treća, ona demokratska i civilizovana, počinje da se odupire povratku fašizma.
Bizarni konstrukt
Mladina – Ovih dana čitav se svijet podsjeća holokausta i nacističkih zločina kojima je mala Hrvatska dala značajan obol, uništavanjem čitave svoje židovske zajednice, plus one srpske i romske.
Suočavanje sa prošlošću i demokratija
Razlog za pobedu AfD-a u bivšem DDR-u pre je nesrećno nasleđe ujedinjenja nego loše sprovedena denacifikacija. Isto važi i za vezu između Trampa i suočavanja sa ropstvom u SAD.
Jugoslovenski paviljon u Aušvicu i dalje prazan
Države naslednice ne mogu da se dogovore kako da predstave Holokaust u Jugoslaviji. Muzej u Aušvicu održava ovaj prostor i nada se zajedničkoj izložbi.
Holokaust, spomenici, sjećanje
Tačno.net – Za Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran je 27. siječanj, datum na koji je prije 75 godina, 1945. Crvena armija ušla u Auschwitz i oslobodila oko 7.000 logoraša.
Poseta Aušvicu
Povodom 75 godina od oslobođenja Aušvica i Dana sećanja na žrtve holokausta: fotoreportaža o poseti Krakovu i logoru Aušvic-Birkenau u organizaciji Ujedinjeni protiv fašizma (UAF).
Marš na Berlin
Lupiga – U interpretaciji zagrebačkih funkcionara masovni zločin ispada nekom vrstom elementarne nepogode (poput tsunamija) koja je „odnijela brojne živote“.
Kameni spoticanja
Mladina – Gunter Demnig je boravio u Rijeci gdje je u asfalt pred zgradama u kojima su živjeli Židovi umetnuo svoje „kamene spoticanja“ s imenima osoba koje su odatle odvedene u logore.
Slučaj Kusturica: Mozak na službenom putu
Tačno.net – Kusturičin film o Jasenovcu će biti umjetnički doprinos ekonomiji nacionalne srdžbe: on će žrtve genocida investirati u buduća krvoprolića.
Tuđe dvorište
Mladina – Rekla je hrvatska predsjednica: „Izrugivanje žrtvama na mjestu zločina civilizacijski je poraz za jedno društvo“. Referirala se na mahnitanje ratnog zločinca Vojislava Šešelja u Hrtkovcima…
Vježbanje pomirenja
Balkanski neprijatelji ozbiljno se misle pomiriti i na tome rade. Posle požeškog ekumenskog susreta i osude ustaških zločina kardinala Bozanića, biskupi i episkopi su se našli s Židovima i muslimanima u Jasenovcu.
Mrzimo se kao ljudi
Sa tribine „Anatomija hrvatsko-srpske mržnje“ u Zagrebu: Slažem se sa onima koji misle da ratovi devedesetih u Jugoslaviji nisu gotovi i da nas naši političari i dalje drže u mentalnom ratnom stanju.
Javna kuća
Mladina – Dječji dom u Jastrebarskom bio je ustaški logor kojega je otvorila ustaška država da bi u suradnji s Crkvom ustaški preodgojila male Srbe i usadila im dogme nacističke države.
Poljska: diktatura mita
Poljski sejm na brzinu je izglasao novi amandman na Zakon o nacionalnom sećanju. Zahvaljujući tom amandmanu, optuživanje Poljske za učešće u nacističkim zločinima više se neće kažnjavati trogodišnjom robijom.
Neizreciva istina
Oni koji su bili prisiljeni na poricanje Holokausta uviđaju da je opet moguće otvoreno slaviti genocid. Tako lider Kju-kluks-klana danas kaže: „Ubili smo 6 miliona Jevreja – 11 miliona imigranata i nije neki izazov.“
Spotaknice
Šestog avgusta biće postavljene 23 spotaknice u Ljubljani. Reč je o projektu nemačkog umetnika Gintera Demniga da se pred kuće zadnjeg boravka žrtava nacizma postave kamenovi spoticanja.
O genocidu u NDH
Iako se ne slažem sa Aleksandrom Korbom da u NDH nije bilo genocida nad Srbima, ne smatram da je njegova namera (ili da je makar i nenameravana konsekvenca) omalovažavanje srpskih žrtava…
Antisemitizam – fejslifting na poljski način
U poslednjih 10 godina postotak Poljaka koji veruju da Jevreji otimaju hrišćansku decu porastao je sa 11 na 25 odsto, dok 43 odsto veruje da Jevreji „žele da zavladaju svetom“.
Toponimi zaborava
Mladina – Mala je to, slučajna, ulica u centru Zagreba. U njoj kafić-dva, a između šljaštećih reklama i bankomata jedva vidljiv, skromni spomenik dvjema istinskim heroinama hrvatskog antifašističkog pokreta.
