JUGOSLAVIJA
Povodom 100 godina od nastanka Jugoslavije čitajte Dubravku Stojanović, Svetlanu Slapšak, Srđana Miloševića, Viktora Ivančića, Srđu Popovića, Dubravku Ugrešić…
Kresovi i bjesovi
Mladina – Šef proustaške partije naredbodavno traži od gradonačelnika Zagreba da ugasi Trnjanske kresove, uz izravnu prijetnju neka „ne pali plamen čije posljedice ne može kontrolirati“.
Dan pobede antifašizma
Da pobeda antifašističkog opredeljenja nije konačna i definitivna bilo je jasno već te 1945. godine svakome ko je društvo posmatrao uz učešće razuma, bez obzira na tada opravdan entuzijazam.
O predstavljanju nasilja
Prikaz izložbe u Berlinu povodom 80 godina od pobede nad fašizmom: reč je o izložbi o izložbama koje su odmah posle Drugog svetskog rata od 1945-48. bile održane u Londonu, Parizu, Varšavi…
Fašizam na visokim petama
Mladina – Bezinovićev film „Fiume o morte“ nije samo film o otporu Riječana prototipu fašističke talijanske države na tlu Rijeke, nego korespondira s današnjim stanjem u Hrvatskoj.
Izjednačenje komunizma s nacizmom u Češkoj
Mašete li zastavom sa srpom i čekićem na prosvjedima? Time činite kazneno djelo. Tako češki mediji i političari tumače izmijene Kaznenog zakona.
Fašizam, ovde i sada!
Novi film Igora Bezinovića Fiume o morte! (2025), upravo nagrađen u Berlinu, bavi se događajima iz 1919. kada je italijanski ultranacionalista D’Annunzio sa svojom paravojskom okupirao Rijeku.
Bauk Jugoslavije kruži Hrvatskom
Iznenađujuća je vulgarnost komentara vodećih hadezeovaca, na čelu s Plenkovićem, nakon što su se proteklog vikenda suočili s masovnim prosvjedima ljudi koji ne žele živjeti u fašističkom društvu.
Dan ustanka na margini
Možda je baš zaborav ustanka 27. srpnja 1941. prilika da se iznova izgradi priča o zajedničkoj borbi Hrvata i Srba u partizanskom pokretu, te da im je Hrvatska domovina jednima i drugima.
Koliko antifašizma?
Mladina – Ima nešto kancerogeno u činjenici da se Hrvatska oglušila o dan kada su u njen glavni grad ušle partizanske jedinice na čelu s Kočom Popovićem, vođom Druge proleterske brigade.
Večni fašizam
Iz arhive, povodom 80 godina od kraja 2. svetskog rata: Danas smo ovde da bismo se sećali onoga što se dogodilo i da bismo svečano obznanili da „oni“ više ne smeju to da čine. Ali ko su „oni“?
80 godina od dana pobjede nad fašizmom
Novosti – Napad na mukotrpno izgrađene institucije presudne za očuvanje demokracije, na sve što nije podčinjeno izvršnoj vlasti, prepoznatljive su značajke puta u totalitarizam.
San o podignutoj ruci
Petog novembra 2024. zatekla sam se u avionu nad Atlantikom. Nisam imala Wi-Fi i našla sam se u situaciji Šredingerove mačke u kojoj Tramp pobeđuje i ne pobeđuje dok ja sedim iznad oblaka.
80. godišnjica
DwP – Svaki put kad u kalendaru dođe dan oslobođenja Beograda od fašizma, posebno kad se radi o nekoj okrugloj godišnjici, čovjek sa strahom čeka kako će taj dan biti službeno obilježen.
Crna konjica
Partizanska obeležja i antifašistička tradicija više nisu poželjni u Beogradu. Ostaje nam Putinova revizionistička amblematika kojom je prekodirao Drugi svetski rat u svoje vojevanje protiv celog sveta.
Nacionalizacija antifašizma
VIDEO – Praznik oslobođenja Beograda ukinut je posle Petog oktobra, kada su novi oslobodioci stare proglasili okupatorima. Uvek aktuelan razgovor: Dubravka Stojanović i Srđan Milošević.
REVIZIJA ISTORIJE
Izbor tekstova iz velike teme Peščanika.
Francova „Dolina palih“ u Hercegovini
Nije to nitko tako formulirao, a vjerovatno bi javno i negirao, ali spomen-groblje na Bilima služi kao pandan i antipod Partizanskom groblju u Mostaru i kao simbol konačne pobjede nad partizanima.
Jesu li Bosna i Hercegovina u istoj državi?
Dio javnosti koji se pobunio zbog najave bleiburške mise u sarajevskoj katedrali podnosi mnogo gore stvari koje se događaju u Hercegovini, od Širokog Brijega, preko Mostara do Gacka i Stoca.
Leševi na službenom putu
Školegijum – „Komemoracija za žrtve bleiburškoga križnog puta“ kardinala Puljića je šamar i Ivanu Goranu Kovačiću, čiju sam jednu pjesmu tim povodom prilagodio blajburgačenju Sarajeva.
Krivo srastanje na Partizanskom groblju
Napadi na spomenik su se dogodili u noćima uoči 14. februara, dana oslobođenja Mostara od fašizma, te uoči 10. aprila, dana proglašenja ustaške države. Zašto se to radi u trenutku borbe s koronom?
Dresden i Mostar: Sličnosti i razlike
Riječ je o zaokruženoj ideološkoj paradigmi po kojoj se, ukoliko govorimo o HDZ-u, bilo hrvatskom, bilo bosanskohercegovačkom, pokušava prodati priča kako je antifašizam uvijek stvar onih drugih.
Pajdaši
Mladina – Srpski predsjednik je trebao doći na kongres Evropske pučke stranke u Zagreb, pa je odustao, ali nije on strašljiv nego ne želi svojim dolaskom kvariti položaj Srba u Hrvatskoj.
Gusta magla iznad stožera
Novosti – Obična vojska koristi konvencionalno naoružanje, puške, metke, granate, a stranačka vojska sere gelere. I to čini složno, kao kompaktna masa, kao zbijena smjesa, kao fašizirano meso.
Snovi pod diktaturom
Goebbels je došao u moju fabriku. Morao sam da izvedem hitlerovski pozdrav. On mi je rekao: „Nije mi potreban tvoj pozdrav“ i otišao, a ja sam ostao podignute ruke među radnicima. Onda sam se probudio.
Dan pobede nad antifašizmom
Šta Miloševićevi saradnici i četničke vojvode s političkim sinovima na vlasti imaju s antifašizmom? Kako se posle fašističkih orgijanja u parlamentu i u jednom selu može obeležiti pobeda nad fašizmom u Srbiji?
Antifašistički maj u znaku Ive Lole Ribara
Povodom 102 godine od rođenja Ive Lole Ribara, glumci Reflektor teatra su u KC Parobrod Ivinim rečima govorili o pravdi, dužnosti, odgovornosti, antifašizmu i slobodi.
Toponimi zaborava
Mladina – Mala je to, slučajna, ulica u centru Zagreba. U njoj kafić-dva, a između šljaštećih reklama i bankomata jedva vidljiv, skromni spomenik dvjema istinskim heroinama hrvatskog antifašističkog pokreta.
Danas je praznik
Na današnji dan virtualna Jugoslavija, slobodarska Srbija i antifašistički Beograd obeležavaju jedan od „praznika slobode“ – 27. mart. Jedan od praznika koji simbolizuju stupanje naroda na istorijsku pozornicu…
Udruženi postjugoslovenski revizionizam
Danas – Iz autorove poslednje knjige „Doba kontrarevolucije“: Na prostoru bivše Jugoslavije postoji potreba potpune dekonstrukcije nasljeđa socijalizma.
Živjeti u Hrvatskoj
Mladina – Vijeće sastavljeno od intelektualaca sa zajedničkom karakteristikom moralne bijede iznjedrilo je jedan revizionistički dokument, pa je u državi u kojoj fašizam buja do granica neizdržljivosti čak i Ustav podređen ustaštvu.
Zrenjanin i Petrovgrad – dve politike
Mašina – Grad Zrenjanin je ministarstvu za lokalnu samoupravu prosledio inicijativu o promeni svog imena u Petrovgrad. Time je vladajuća politička kasta otvoreno stala na stranu istorijskog revizionizma.
