Upoznaj Evropu da bi je više voleo
Uz desetu godišnjicu glasanja za brexit, u Britaniji oživljava rasprava o povratku u Evropsku uniju. Ali kao i u većini prethodnih britanskih rasprava o Evropi i u ovoj nema – Evrope.
Uz desetu godišnjicu glasanja za brexit, u Britaniji oživljava rasprava o povratku u Evropsku uniju. Ali kao i u većini prethodnih britanskih rasprava o Evropi i u ovoj nema – Evrope.
Blanko pristanak na sve američke hirove ne može biti legitimna evropska odbrambena strategija. Zato su sve glasniji pozivi da se ustanovi odbrambeni savez EU, uz Norvešku i Britaniju.
Povodom 100 godina od nastanka Jugoslavije čitajte Dubravku Stojanović, Svetlanu Slapšak, Srđana Miloševića, Viktora Ivančića, Srđu Popovića, Dubravku Ugrešić…
Stidi li se Srbija svog antifašizma? Tekstovi od anti-anti fašizma do ur-fašizma…
U poslednje vreme sve se češće čuje primedba da se u Evropi ne obeležava Dan pobede nad fašizmom i da je taj dan zanemaren iz nekakvih sumnjivih ideoloških razloga.
Mnogi bi želeli budućnost bolju od one koju nam nude američki i kineski model. Ako želimo stabilan, multipolarni svet u kome ima prostora za demokratiju, vođstvo će morati da preuzme Evropa.
Kraj liberalnog poretka se sada konačno dogodio. Više ne možemo da se pravimo da nama poznati svet i dalje postoji. Za Evropu je to posebno bolno, jer je ona u tom svetu imala uticajnu ulogu.
Ovo je bila godina u kojoj su srušeni poslednji stubovi poretka s kraja prošlog veka, što je razotkrilo prazninu u središtu onoga što smo nazivali globalnim sistemom. Za to su bila dovoljna tri udarca.
Levica i zeleni u evropskom parlamentu više ne padaju na laž o Srbiji koja se suprotstavlja velikima; na to su još naletali u doba Miloševića. Sad su srpskog uzurpatora branili desničari.
Sećanje na Sarajevske sveske: U Evropi je kroz istoriju učvršćena predstava o Balkanu kao o periferiji koju treba nadzirati, kojom treba upravljati i kojoj je potrebna pomoć evropskih centara moći.
EU sa nesimpatijom gleda na studente, jer ima kolonijalističke dogovore sa našim vlasnikom, pa ako se studenti ne raduju ulasku u evropsku porodicu – možda je to uzvraćena odbojnost.
Demostatovo istraživanje pokazuje da je 52 odsto studenata protiv članstva Srbije u EU. Kroz šta su prošli, ko ih je učio i vaspitavao, čudo je i da je trećina njih (tako je pokazala anketa) za Evropu.
Ursula von der Leyen je na Trumpovim terenima za golf u Škotskoj potpisala sporazum koji je nazvan trgovinskim da bi se prikrila činjenica da je Evropa dala sve a nije dobila ništa sem poniženja.
Mada većina Evropljana veruje da je Tramp loš i za Ameriku i za njihovu zemlju, kao i za svetski mir, većina evropskih desničara tvrdi da je američki politički sistem uspešan a da je evropski propao.
Unutrašnja politika osetno se menja. Istočna Evropa je sada podjednako naklonjena Americi kao i zapadna, ali ne zahvaljujući proameričkom konsenzusu, već zbog krajnje desničarskih stranaka.
Predsednik nemačke vlade hteo je da kaže da, okrvavivši ruke u Iranu, napavši mimo svakog prava tu zemlju, Izrael čini uslugu ostatku sveta, a zapravo je mislio samo na zapadni svet.
Govor u Evropskom parlamentu: Prekasno je za lamente. Ratno-huškački govor je osvojio celu EU, uvukao se u njene politike i zarazio evropske stavove. Zašto je Evropa odabrala taj put?
Teško se EU ogrešila o stradale Palestince u Pojasu Gaze. Pokazala je licemerje prema Ukrajini. Od njih ne možemo da očekujemo da se ponašaju razumno i pošteno u vezi sa kopanjem litijuma u Srbiji.
Ogromna većina građana Rumunije podržava EU i NATO (90%), ali odbacuje tzv. proevropsku političku elitu koja je uvela zemlju u ekonomsku stagnaciju, uz korupciju i izneverena obećanja.
Bez obzira na to šta se događa s Ukrajinom i koliko god da je Trump prevrtljiv u svojim hirovima, obeležavanje EU kao neprijateljske sile podrazumeva prihvatanje logike i puta s kog nema povratka.
Zašto EU ćuti o studentskim blokadama u Srbiji – Izostanak podrške javnost najčešće se povezuje sa tiho sklopljenim dogovorima sa Aleksandrom Vučićem, posebno oko eksploatacije litijuma.
Tri slovenačke institucije osudile su u otvorenom pismu ponašanje komesarke za proširenje EU i zatražile da Marta Kos javno izrazi solidarnost sa pokretom za pravnu državu u Srbiji.
„Uskoro dolazim u Niš i razjuriću batinaše koji misle da mogu da prave red u Srbiji!“ – zapretio je razjareni gost hotela nadomak rodnog mesta rimskih imperatora. Otišao je međ finiji svet u Brisel.
Za manje od dva meseca otkako je mandat preuzela nova administracija u Vašingtonu, evropska politička scena se transformisala u poprište sukoba između Trampovih saveznika i protivnika.
Rani potezi Trampovog tima signaliziraju da je novi predsednik SAD odlučio da demonstrira svoju moć ne tako što će se suprotstaviti američkim neprijateljima, već pokoravanjem saveznika Vašingtona.
Pritisnuti posrnulom ekonomijom i paralisani strahom od migracija, uz Trampovu pobedu i ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, Evropljani podsećaju na junaka iz filma „Dobro došli, mister Čens“.
Picula je održao govor u Evropskom parlamentu i izrazio saosećanje za žrtve u Novom Sadu. Ali je izrekao i dve rečenice koje su jasno pokazale čuvarima ovdašnje distopije ko je u stvari on.
Hvalospevi i divljenje kojima je Ursula fon der Lajen obasula preljubaznog domaćina Vučića ne idu ni u kola ni u sanke: biti tako neobavešten ili biti toliko obmanut nije moguće.
Iz arhive, na 12. godišnjicu smrti Vojina Dimitrijevića: Pretpostavimo da Evropska unija ne postoji. Šta bi onda bilo sa Balkanom?