Stajanje Žena u crnom, Beograd, 10.7.2023, foto: Srđan Veljović
Stajanje Žena u crnom, Beograd, 10.7.2023, foto: Srđan Veljović

Radio televizija Republike Srpske je na svom sajtu, pozivajući se na agenciju Srna, 7. jula objavila vest da u Kulturnom centru Srebrenica počinje manifestacija Petrovdanski dani, u znak sećanja na stradanje Srba 1992. godine u selima oko Srebrenice i Bratunca.

Manifestacija se održava već nekoliko godina i njom se podseća na zločin pripadniika Armije BiH, koji su 12. jula 1992. godine u te dve opštine ubili 69 vojnika i civila srpske nacionalnosti. Od tada se još 22 osobe vode kao nestale.

U agencijskoj vesti se navodi i da je tokom Petrovdanskih dana za 10. juli planirano književno veče posvećeno nedavno preminuloj novinarki Ljiljani Bulatović, koja je „posljednjih 30 godina svog rada posvetila istraživanju i objavljivanju istine o stradanjima u Srebrenici i oko nje“.

Do takvog suda o radu Ljiljane Bulatović autor ove vesti nesumnjivo je došao imajući u vidu neke od njenih knjiga, među kojima su General Mladić, Oreol ili omča za Ratka Mladića i Srebrenica – laž i podvala srpskom narodu.

Promocija ove poslednje knjige bila je zakazana pre šest godina u Narodnoj biblioteci u Srebrenici, ali je otkazana. Naime, tada su članovi udruženja žrtava genocida u Srebrenici oštro reagovali, ne samo zato što se u knjizi negira genocid, nego i jer je njeno promovisanje bilo zakazano tri dana uoči 11. jula, kada se u Potočarima održava komemoracija za 8.372 bošnjačke žrtve ubijene u julu 1995. godine.

Svako ko je želeo da oda počast Ljiljani Bulatović, koja je umrla početkom maja ove godine, imao je na to puno pravo. Ali saopštenje Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SBKD) „Prosvjeta“ iz Srebrenice, organizatora književne večeri posvećene Ljiljani Bulatović, navodi na zaključak da se tu manje radilo o odavanju pošte toj novinarki i publicistkinji, a mnogo više o prećutnom neodavanju pošte ubijenim ljudima u i oko Srebrenice. Zanemarene su ne samo žrtve srebreničkog genocida, nego i žrtve zločina Armije BiH iz 1992. godine, zbog kojih se Petrovdanski dani i održavaju; nisu oni tu bili mnogo važni, osim kao sredstvo za novo širenje ili održavanje mržnje.

I odavanje počasti umrloj publicistkinji ostalo je u senci plasiranja jednog uverenja – da je genocid u Srebrenici obična laž. Ispada da je poslovicu „o mrtvima sve najbolje“, SBKD promenilo u – o uverenjima mrtvih sve najbolje.

SBKD to nije ni pokušalo da prikrije; u njihovom saopštenju povodom ove večeri, piše i da je u knjizi Srebrenica – laž i podvala srpskom narodu „demontirana propagandna uloga Srebrenice, čiji je cilj demonizacija i satanizacija celokupnog srpskog naroda“.

Društvo ističe da je Bulatović jedna od najznačajnjijih „zadužbinara Istine o srpskom narodu“, jer je učinila „vidljivim mučenički oreol srpskih majki, stravična stradanja i svirepa ubistva nad civilima“. Takav ton saopštenja više navodi na mržnju prema počiniocma, nego na empatiju prema žrtvama zločina koje su počinile snage Armije BiH. Tako se jedan događaj koji je trebalo da bude vrsta komemoracije i Ljiljani Bulatović i žrtvama srpske nacionalnosti 1992. u opštinama oko Srebrenice i Bratunca, pretvorio u prećutni poziv na nove podele između „nas“ i „njih“.

Ali nije jedan mali kulturni centar kakav je SBKD jedini koji je smrt Ljiljane Bulatović iskoristio da još jednom negira presude međunarodnih sudova, a ratni zločin genocida, gotovo trideset godina od kada se dogodio, svede na priču o zaveri protiv srpskog naroda.

List Politika je u vesti o njenoj smrti od 9. maja sebi dao slobodu da oceni kako je Bulatović poslednje decenije života posvetila „razotkrivanju laži o događajima tokom rata u BiH, a posebno događajima u Srebrenici“.

Pod lažima o događajima u Srebrenici mislilo se očigledno na genocid – to je ovaj list potvrdio u svom štampanom izdanju od 11. jula ove godine u kojem, po pravilu da je nekada važnije ono što se ne kaže, ni reči nema o tome šta se u Srebrenici i oko nje dogodilo 11. jula 1995. godine.

Obeležavanja godišnjica tj. sećanja na žrtve ratnih zločina tako se sve više obesmišljavaju i postaju samo opravdanje za prećutni poziv na mržnju, dok se poštovanje prema mrtvima svodi na poštovanje prema njihovim uverenjima – koja se savršeno uklapaju u već poznate i nerešive podele na „njihove zločince“ i „naše žrtve“.

Realizovano u saradnji sa forumZFD-om.

Peščanik.net, 13.07.2023.

SREBRENICA