Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Nema sumnje da je pandemija korona virusa proizvela ozbiljnu globalnu krizu. I nema sumnje da će nosioci vlasti pokušati da iskoriste priliku da prošire svoja ovlašćenja. Neki verovatno neće hteti da se odreknu novih ovlašćenja kada pretnja prođe.

Veoma je važno da opozicione partije budu uključene u razmatranje mera za upravljanje zdravstvenom krizom kakva se javlja jednom u sto godina. Ali linija koja razdvaja vlast i opoziciju ne sme se zanemariti u ime „nacionalnog jedinstva“. Kritike koje iznose lideri opozicije ne treba kvalifikovati kao štetno „podsticanje unutrašnjih sukoba“. Mehanizmi kojima opozicija poziva na odgovornost predstavnike vlasti sada se moraju jačati, a ne slabiti.

Vanredne situacije proizvode dve vrste efekata: u demokratskim državama dolazi do koncentracije moći u rukama izvršne vlasti. Lideri koji zahtevaju dodatna ovlašćenja u takvim situacijama obično imaju podršku građanstva. Čak i predsednik SAD Donald Trump, koji je od početka povlačio katastrofalne poteze, ima koristi od dinamike okupljanja oko zastave.

Druga vrsta efekata je očigledno opasnija: u zemljama uveliko zahvaćenim procesom opisivanim kao „autokratizacija“ (suprotno od demokratizacije) lideri će iskoristiti pandemijsku krizu da demontiraju preostale prepreke svom trajnom ostanku na vlasti.

Ruski predsednik Vladimir Putin se sprema da proizvede sebe u doživotnog predsednika. Izraelski premijer Benyamin Netanyahu je uspeo da oslabi Kneset i izraelske sudove. Mađarski premijer Viktor Orbán, pionir „autokratizacije“ u Evropskoj uniji, upravlja dekretima i želi da suspenduje izbore i referendume i dozvoli hapšenje novinara.

Autoritarni lideri ponekad izmišljaju lažne krize ako im je to potrebno; kada nastupi prava kriza, mere koje u nastaloj situaciji nije teško opravdati oni koriste za obračun sa političkim protivnicima. Odredbe antiterorističkih zakona usvojenih u SAD posle napada 11. septembra 2001. rutinski se koriste za suzbijanje legitimnih oblika izražavanja drugačijeg političkog mišljenja.

Osobenost pandemijske krize je u tome što je najčešće korišćeni oblik protesta protiv nosilaca vlasti sada onemogućen. Demonstracije posle Putinove najave ustavnih promena su zabranjene, jer bi okupljanje doprinelo širenju virusa. Ako odluči da ukine izbore, Orbán može da se pravda merama distanciranja koje ne dozvoljavaju okupljanje velikog broja ljudi na istom mestu u istom danu. Autokrati mogu iskoristiti sasvim razumne mere predostrožnosti za nastavak sprovođenja svojih planova bez ikakve kontrole i protivljenja.

Šta se može preduzeti? U funkcionalnim demokratijama parlamenti i sudovi bi morali nastaviti sa radom. Ako kompanije i škole mogu da rade na daljinu, nema razloga da i parlament i sudovi ne praktikuju „demokratiju na daljinu“.

Parlamenti – koji već decenijama gube moć u odnosu na izvršnu vlast – mogu pristati na upravljanje dekretima, ali samo selektivno i na strogo ograničeno vreme, isključivo u situacijama u kojima bi konvencionalna načela vladavine prava usporila usvajanje mera za prevazilaženje krize. Vladavina zakonima – kao suprotnost vladavini dekretima – može imati nedostataka u situacijama kada treba brzo angažovati resurse i proizvesti vakcinu, ali apsolutno nema osnova za suspenziju vladavine prava kao opšteg načela (suprotno tvrdnjama istaknutih teoretičara vanrednih stanja kao što je bio nemački pravnik Carl Schmitt).

Što je najvažnije, opozicija treba da podrži vladu, ali takođe mora predlagati alternative i kontrolisati njen rad. Često se zaboravlja koliko je ispravno definisana i institucionalizovana uloga opozicije važna za funkcionisanje svake demokratije.

Mehanizmi kojima se to ostvaruje mogu se razlikovati. Neke od mogućnosti su procedure koje opozicionim liderima dozvoljavaju da odmah odgovaraju na izlaganja ministara i predlažu alternative, pojednostavljeni postupci za formiranje istražnih tela, uvođenje dana opozicije kada opozicione stranke utvrđuju dnevni red ili postavljanje opozicionih figura na čelo važnih skupštinskih odbora (kroz koje se obavlja veliki deo redovnih skupštinskih poslova). Vlada ima mandat da postupa onako kako misli da je najbolje, ali i opoziciji se mora pružiti prilika da iznese svoje stavove.

Novozelandska premijerka Jacinda Ardren je ponudila solidno rešenje za period vanredne situacije i privremene suspenzije parlamenta. Umesto formiranja velike koalicije i zanemarivanja legitimnih drugačijih mišljenja u ime „nacionalnog jedinstva“, predložila je formiranje specijalnog odbora kojim će predsedavati lider opozicije, sa pravom da preispituje odluke vlade i poziva je na odgovornost.

Da bi se sprečila mogućnost da se vanredna situacija pretvori u trajno stanje – kada jednog dana pažnju javnosti privuku neke druge teme – američki teoretičar prava Bruce Ackerman predlaže ingeniozni mehanizam „rastuće kvalifikovane većine“: usvojeni zakoni i uredbe mogu se periodično produžavati, ali prilikom svakog produženja potrebna većina se mora uvećati za određeni broj glasova. Tako se fokus političke debate usmerava na najvažnije pitanje: da li je došao trenutak za izlazak iz nove normalnosti i povratak na staro stanje stvari? Tako se ističe i pitanje zaštite osnovnih prava (setimo se pokušaja Donalda Trumpa i Borisa Johnsona da isposluju pravo da pritvaraju građane za vreme pandemije).

Šta ćemo s autokratima? Lideri opozicije i predstavnici civilnog društva moraju iskoristiti prostor koji im je preostao da pruže otpor. Predstavnici vlasti će ih svakako napadati, šta god da rade, jer je i pre krize svako drugačije mišljenje proglašavano za izdaju.

Takođe je važno da u doba kada se čini da međunarodnu javnost ne interesuje ništa osim pandemije podignemo glas protiv svih putina, kaczyńskih i orbána ovog sveta. Njihovi podanici će uskoro i sami dobiti priliku da se uvere koliko su ovi kleptokratski režimi ugrozili sopstvene sisteme zdravstvene zaštite. Konačno, zbog nastalih okolnosti danas je važnije nego ikada da institucije poput Evropske komisije nastave da pomno prate mere preduzete povodom vanredne situacije u zemljama EU.

Project Syndicate, 31.03.2020.

Preveo Đorđe Tomić

Peščanik.net, 21.04.2020.

KORONA