„Danas si spomenik, sutra – hrpa kamenja“, piše u knjizi „Brnjica za vještice“ Dubravka Ugrešić aludirajući na uništavanje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj. Skrnavljenje Partizanskog groblja u Mostaru, raskošnog djela Bogdana Bogdanovića iz kojeg se nekad iščitavala svjetla budućnost, još je jedan put koji prostore naše bivše zemlje vodi u najmrkliju prošlost.
Ima, međutim, dijelova Evrope gdje se barbarska djela pokušavaju ispraviti. Dio najvećeg praškog trga Václavské náměstí bio je sve do 2020. godine popločan kamenim kockama napravljenim od razrezanih nadgrobnih ploča sa židovskih grobova. Hodali su tako Pražani i turisti desetljećima po granitu i mramoru ne sluteći da gaze po kockama na kojima su s donje strane imena i prezimena, zanimanja, godine rođenja i smrti čeških Židova. Za vrijeme nacističke okupacije i komunističkog režima uništeno je na desetine židovskih grobalja. Nacističku praksu korištenja židovskih nadgrobnih ploča za popločavanje ulica i u građevinskoj industriji preuzeli su i komunistički režimi u zemljama istočne Evrope. Puno prije otkrića praškog slučaja dobrovoljci su po ulicama Poznanja, Lavova i Vilniusa tražili ostatke židovskih grobova.
Za vrijeme rekonstrukcije Vaclavskog trga 2020. izvađeno je 6.000 kocki, težine 7 tona, koje su nekad bile dijelovi nadgrobnih ploča. Radove su nadgledali predstavnici Praške židovske općine koja je preuzela kamene kocke u dogovoru s gradskim vlastima. Slučaj je htio da sam knjigu Dubravke Ugrešić i njezinu opasku o spomenicima koji su pretvaraju u kamenje čitala na dan kad sam u češkim medijima naišla na vijest da se od kamenih kocki, nekadašnjih nadgrobnih ploča, počeo praviti spomenik na starom židovskom groblju pod nazivom Povratak kamenja.
Autori spomenika, češki kipar i slikar Jaroslav Róna sa suprugom Lucijom, spomenik su zamislili kao horizontalnu leću – oko, koje će se sastojati od dvjestotinjak kamenih kocki na kojima se vide ostaci hebrejskih i čeških nadgrobnih natpisa. Od leće će se u krug kao sunčeve zrake širiti niski stupovi nejednake visine od kamenih kocki na kojima nije bilo natpisa. Spomenik je zamišljen tako da se u slučaju nalaza daljnjih kocki od uništenih nadgrobnih ploča može dopuniti. Pretpostavlja se da su i dvije praške ulice koje se nalaze pored Vaclavskog trga popločane kockama razrezanim od židovskih nadgrobnih spomenika.
Prvi su u zloupotrebu ploča posumnjali ljudi iz Praške židovske općine i to prije Baršunaste revolucije 1989. Direktor Praškog židovskog muzeja Leo Pavlát u drugoj polovici 80-ih godina prošlog stoljeća, prilikom preuređivanja Vaclavskog trga ugledao je kamene kocke čudnog izgleda. Ostao je u šoku kad je video da se radi o dijelovima židovskih nadgrobnih ploča. Zgrabio je dvije kocke i strpao ih u džep. Trg se uređivao prije posjeta sovjetskog lidera Gorbačova Pragu 1987.
Tada Pavlát, međutim, nije mogao ništa učiniti. Židovi su bili posebna meta za vrijeme komunističke vlasti. Praško proljeće 1968. sovjetska propaganda i češki režimski poslušnici nazivali su „cionističkom zavjerom u službi Amerike“. Brojna uništena i zapuštena židovska groblja ostala su prepuštena sebi zbog nedostatka sredstava, ljudi i volje, dok ih nisu otkrili špekulanti kao odličan izvor zarade. Otkrilo se i da je najpoznatiji češki mafijaš František Mrázek, likvidiran 2006, židovske nadgrobne ploče izvozio u inozemstvo uz blagoslov komunističkih dužnosnika iz ministarstva kulture i čehoslovačke tajne službe StB.
Ubrzo je ilegalni posao prerastao u legalnu djelatnost u koju su, po istraživanjima čeških novinara, bili uključeni i neki državni organi, kamenoresci, špekulanti i pojedini predstavnici židovskih općina. Ono što se nije prodalo završilo je na praškim trgovima i ulicama. Ovaj fenomen je posebno bio raširen u nacističko doba, za vrijeme Holokausta. Nakon Drugog svjetskog rata po češkim gradovima nalaženi dijelovi nadgrobnih ploča u podovima obiteljskih kuća.
Kada sam prije dvije godine za portal Lupiga pisala da su dijelovi židovskih nadgrobnih ploča pronađeni na najvećem praškom trgu, sociolog i jedan od lidera slovačke baršunaste revolucije Fedor Gal, slovačko-češki Židov rođen 1945. u logoru Terezin, rekao mi je: „Da gazim po židovskim nadgrobnim pločama saznao sam tek prije nekoliko dana iz medija… U nekim mjestima, na primjer u selu Hostouni, ljudi su sa židovskih grobova uzimali nadgrobne ploče i stavljali ih u temelje svojih domova. Ko im je kriv, nisu se vratili kućama, a grobovi su zarastali u korov“.
Nakon baršunaste revolucije direktor Židovskog muzeja u Pragu Pavlát obavijestio je nekoliko puta gradske vlasti kako postoji velika mogućnost da Pražani i turisti u starom dijelu grada šetaju po ostacima židovskih grobova. I pored izraženog žaljenja i suosjećanja, nijedna vlast se nije usudila raskopati pješačku zonu sve dok nije došlo vrijeme za obnovu Václavských náměstí.
Predsjednik Židovske općine u Pragu František Bányai nedavno je izjavio da mu je drago da je grad Prag pristao na dogovor, da su predstavnici Židovske općine mogli nadgledati radove, da su im predane kamene kocke i da nisu završile na smetlištu. Židovska općina zatražila je od Praga i vanredna sredstva za financiranje spomenika, ali bez uspjeha. Obratili su se građanima i pokrenuli crowdfunding kampanju. Građani koji su do nedavno ne znajući gazili po nadgrobnim pločama sada imaju mogućnost simbolično im vratiti dostojanstvo.
„Podržite ovaj projekt koji će ispraviti vandalizam i cinizam prethodnog režima koji je barbarski iskoristio popločavanje reprezentativne pješačke zone kamenim kockama od razrezanih nadgrobnih ploča… Molimo sve vas kojima je važno da to kamenje kao svjedok nepravdi iz prošlosti dočeka izgubljeno poštovanje“, napisao je Bányai pozivajući građane na doprinos.
Spomenik će biti podignut na starom židovskom groblju u praškoj četvrti Žižkov koje ima svoju mračnu priču. Godine 1960. srušen je veliki dio obodnog zida groblja, a uništeni su i nadgrobni spomenici. Tri četvrtine groblja preuređeno je u park pod nazivom Mahlerovi vrtovi. Sačuvan je samo najstariji dio groblja.
Nova devastacija događa se prilikom izgradnje televizijskog tornja i parka 1985. Staro židovsko groblje ponovo je bilo oskrnavljeno i raskopano. Tadašnje vlasti nisu ispoštovale dogovor sa Židovskom općinom da se nadgrobne ploče evidentiraju i premjeste na novo groblje. Nadgrobne ploče su zdrobljene i odvezene na deponiju, usprkos tome što je groblje od 1958. bilo kao spomenik kulture pod zaštitom države. Ostao je mali dio groblja, obnovljen 1999, na kojem će na jesen ove godine stajati memorijal Povratak kamenja kao podsjetnik da riječ barbara i zločinaca nije posljednja.
Autorica je novinarka i književnica koja živi u Pragu.
Peščanik.net, 17.06.2022.
HOLOKAUSTREVIZIJA ISTORIJE
