Čini se da akcije poput blokade fakulteta intenzivno polarizuju mišljenja otežavajući dijalog sa nekim sa strane po principu „ako nisi sa nama 100%, onda si protiv nas“. Time se uskraćuje eventualna podrška onih koji se ne uklapaju u ovu formulu. To je, naravno, štetno za one koji se bore za nešto, jer sami umanjuju kapacitet svoje borbe.

Stavljanje teksta „Znanje je na ceni“ koji eksplicitno poziva na široku studentsku inicijativu, mada ne nužno u aktuelnom obliku, u isti koš sa pozivom na nasilje prema studentima je očigledno neuspešan pokušaj diskreditacije. Nekome bi ova zamena teza usled površnosti ili namere možda čak bila uvredljiva. Međutim, nauka nas uči da u razmeni mišljenja ništa ne treba shvatiti lično.

Tekst Jane Baćević (“Domovina se brani znanjem”: prizivanje države, 2.11.2011) koristan je u onom delu koji se odnosi na negativne implikacije ideje da opravdanje za besplatno studiranje ne treba tražiti u javnosti znanja nego u interesu države da ima što više visoko-obrazovanog stanovništva. Iako zdrav razum i benevolentnost iza pomenute ideje u svojoj suštini nisu negativni, tumačenje ideje zavisi u velikoj meri od ugla posmatrača.

Izazovi 21. veka nisu samo ekonomski, već su mnogo raznovrsniji. Osim medicinskih, tehnoloških ili ekoloških, tu su recimo i kulturološki, sociološki, religijski izazovi multietničkog društva koji zahtevaju akcije koje se ne završavaju na bojnom polju. Postoje i istorijski izazovi da društvo shvati i prihvati odgovornost za propuste iz prošlosti. Društvena potreba da se odgovori na pomenute izazove čini neophodnom edukaciju stanovništva. Primera radi, na Univerzitetu u Edinburgu postoji preko 600 do-diplomskih programa, od kojih neki svakako imaju i ekonomski predznak.

Neoprezni čitalac bi mogao zaključiti da samo stručnjaci sa društvenih smerova umeju da misle. Sugeriše se da država ima interes da gasi takve programe jer predstavljaju potencijalnu opasnost za državu, a uz to su i ekonomski neisplativi. Moguće da državi, posebno autoritarnoj, nisu potrebni pojedinci koji misle. Društvu svakako jesu; i to ne samo filozofi, već i lekari i radnici i svi građani i građanke bez obzira na bilo koju svoju karakteristiku. Društvu su najpotrebniji oni koji, osim što misle, i izražavaju svoje mišljenje bez straha od autoriteta države ili snage mase. Argumentu koji ima dovoljnu jačinu nisu potrebni prateći vokali. Razumevanje i podrška u širenju ideje su svakako potrebni, jer samo širenje energije u koncentričnim krugovima može da poremeti ravnu površinu bare.

Nijednom naučniku ne bi palo na pamet da ponavlja eksperiment koji je dokazano neuspešan. Ipak, korisno je podsećanje na neuspešan projekat usmerenog obrazovanja. U svojoj neinventivnosti da vidi i druge mogućnosti, neko bi mogao ponovo da dođe na ovu ideju.

Država može biti mnogo toga, ali je sigurno da ne može biti vrhovna mudrost. Sâm korpus države, državni aparat, ukazuje na odsustvo procesa samostalnog mišljenja, a pogotovo mudrosti. Naša država, osim toga, podseća i na odnarođeni objekat koji levitira iznad nas. Iako nije u kontaktu sa nama, svojom senkom nas drži u mraku i ograničava vidike.

Država nema kapacitet da sagleda potrebe društva. Zato joj u tome pomažu razne grupe i pojedinci, kao na primer stručnjaci angažovani kao analitičari u nauci. Na osnovu povratnih informacija, država formira nekakvu strategiju. Oni subjekti koje država angažuje da procene potrebe društva nikako ne bi smeli da budu i jedini koji se pitaju u tom vitalnom poduhvatu. Tu bi trebalo da budu i univerziteti, nevladine organizacije, studentske inicijative i razne druge grupe. Svest i savest tih zainteresovanih činilaca bi trebalo da ih upute na adekvatnu akciju u korekciji propusta u procenama. Važno je shvatiti da je adekvatna procena potreba društva u pogledu obrazovanja pre svega u interesu onih koji treba da steknu obrazovanje. Vidimo da učenje radi učenja vodi višegodišnjem boravku na birou za nezaposlene; vreme je da promenimo pristup ako želimo drugačije rezultate.

 

Autorka je asistent na Stomatološkom fakultetu u Beogradu. Doktorirala je na Univerzitetu u Edinburgu, gde se trenutno nalazi na post-doktorskom usavršavanju.

 
Peščanik.net, 05.11.2011.