plavi mozaik

Foto: Peščanik

Nakon brojnih drugih oblasti Srbija postaje regionalni lider i u IT industriji. Tako nas barem obaveštava Kancelarija za saradnju s medijima Vlade Srbije nakon obavljenog prijemnog ispita neophodnog za upis u odeljenja đaka nadarenih za informatiku. Ne treba sumnjati da će i najnovija misija Vlade Srbije uroditi (gorkim) plodovima. Imajući u vidu da je izvršilac od poverenja Ministarstvo prosvete, (ne)uspeh je skoro zagarantovan.

Kao i kod svih poteza naše Vlade i ovde su uzrok zahtevi Evropske unije, nalozi bankarskog sektora ili korporativni interesi. Tržište rada informiše banke: „Prema podacima Narodne banke Srbije IKT sektor jedan je od najperspektivnijih sa godišnjim rastom izvoza od 20 odsto u poslednjoj deceniji“. Banke instruiraju Vladu: „Razvoj IT sektora jedan je od prioriteta Vlade Republike Srbije“. Vlada onda uposli (odgovarajuće?) ministarstvo. Tako smo dobili zvaničnu misiju Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja: „Odeljenja učenika sa posebnim sposobnostima za računarstvo i informatiku jedan su od načina na koji obrazovni sistem nastoji da odgovori na potrebe tržišta rada“.

Američki Vašington post preneo je rezultate studije o državama koje obrazuju najbolje programere. Na prvom mestu je Kina, na drugom Rusija. U 5 prvoplasiranih su i Poljska, Švajcarska i Mađarska. Ključ uspeha je u dobrom obrazovanju od najranije dobi. U Kini se programiranje uči već u predškolskom uzrastu. Na rusku izvrsnost u matematici ne treba trošiti reči. Temelji naše solidne matematičke pismenosti postavljeni su dobrim delom zahvaljujući ruskim školama koje su završavali naši matematičari.

Matematika se najbolje predaje u Singapuru. On je 13. na listi zemalja sa najboljim programerima. Ispred njega su Češka, Ukrajina i Bugarska. Iza Singapura je Nemačka, od koje je naš obrazovni sistem tradicionalno preuzimao dosta elemenata. Ali od 2000. naše obrazovanje se gradi po ugledu na američki i britanski sistem. A na pomenutoj listi SAD zauzima 28, a Britanija 29. mesto od ukupno 50 rangiranih država. Srbija (za sada) nije među tih prvih 50.

***

Obuku nastavnika informatike koji će predavati u specijalnim informatičkim gimnazijskim odeljenjima Vlada Srbije je uvrstila među 35 ovogodišnjih prioritetnih aktivnosti vezanih za razvoj informacionih tehnologija u zemlji. Ove obuke stavljene su na prvo mesto prioriteta Ministarstva prosvete i za njih je iz budžeta odvojeno 7 miliona dinara.

Ministarstvo prosvete je 2. i 3. jula počelo sa realizacijom uskostručnih obuka nastavnika informatičkih predmeta koji će školske 2018/19. predavati u gimnazijskim IT odeljenjima. Prva od više obuka održana je u Računarskoj gimnaziji u Beogradu. Odluka o tome doneta je samo nedelju dana ranije, pa su pomereni već zakazani termini obuke kolega koji treba da predaju matematiku u prvom razredu gimnazija (u skladu sa reformom gimnazija koja je trebalo da bude sprovedena do tekuće 2018). Kako bi se sve stiglo, mnoge kolege i koleginice su nakon dvodnevne posete Beogradu već sutradan hitali ka Nišu ili nekom drugom gradu gde su ih čekale sledeće obuke.

Naravno, obavešteni smo da Ministarstvo neće pokrivati putne troškove. Zamoljeni smo (najlepše) da potraživanja regulišemo sa svojom školom ili lokalnom zajednicom. Ministarstvo nije u mogućnosti da obezbedi čak ni kafu i sokove. Srećom, dom učenika srednjih škola „Jelica Milovanović“ u Krunskoj 8 ispratio je učenike na raspust. Tako smo pomogli Ministarstvu da uštedi dodatnih 1.155 dinara po glavi nastavnika.

Od zvaničnog lica dobili smo nezvaničnu informaciju da obučene kolege ne dobijaju sertifikat, niti potvrdu (čak ni jalove poene za stručno usavršavanje). Saznali smo da bi zbog izdavanja potvrda ovakva obuka morala da bude na listi prioriteta. Pitamo se: zar nije? Od predavača iz Novog Sada saznajemo da još nije počelo pisanje udžbenika.

Prisutne nastavnike privuklo je i obećanje da će nedeljna radna norma predavača biti umanjena (što je za očekivati u odeljenjima specijalizovanog tipa, sa specifičnim uslovima rada). Onda smo saznali da ove godine norma u tim odeljenjima neće biti manja. Ministarstvo se hvali da je ove godine 1.300 osmaka položilo prijemni neophodan za upis u odeljenja đaka nadarenih za informatiku. Budući da je planirano da broj učenika u IT odeljenjima ne bude veći od 20, to znači da će srpske gimnazije umesto dosadašnjih 9 dobiti – 65 novih razreda za obrazovanje mladih programera.

Šta smo još čuli? Ministarstvo narednih godina ne planira dodatne obuke kolega za rad u prvom razredu gimnazije. Nove nastavnike će obučavati prethodno obučene kolege, u svoje slobodno vreme, o svom trošku, svojom dobrom voljom. Kako, koliko i kad nađu za shodno.

Autor je profesor matematike i informatike u Matematičkoj gimnaziji u Kraljevu.

Peščanik.net, 02.10.2018.

RAZGOVOR O OBRAZOVANJU