Foto: Slavica Miletić
Foto: Slavica Miletić

Tekući mesec najavljuje godinu promena u pravosuđu. Tokom aprila Vrhovni kasacioni sud je u ubrzanoj proceduri dobio novu predsednicu, sudiju Jasminu Vasović. Vlada pompezno najavljuje promene Ustava i to onih njegovih delova koji se odnose na sudstvo i tužilaštvo. Zadržimo se još jednom na postupku izbora predsednice najvišeg suda.

O pojedinim njegovim segmentima već je bilo reči na Peščaniku. Tada smo zaključili da je crkva izborom patrijarha postavila standarde otvorenosti koji su nedostižni za pravosuđe. SPC je u demokratičnosti izbora ostavila u prašini najviše sudske instance koje su se, u različitim oblicima, izjašnjavali o Vasović. Izbor je obeležilo tajno izjašnjavanje sudija Vrhovnog kasacionog suda o kandidatkinji. Paradoksalno, tajno izjašnjavanje sprovedeno je javnim glasanjem. O njemu se i danas na sajtu VKS-a može pronaći samo jedna rečenica, objavljena 6 dana nakon održane sednice. Ova rečenica glasi: Opšta sednica Vrhovnog kasacionog suda na sednici održanoj 26. februara 2021. godine, pružila je jednoglasnu podršku kandidatu za predsednika Vrhovnog kasacionog suda, sudiji Jasmini Vasović.

Kao što vidimo, Opšta sednica ne navodi razloge jednoglasne podrške. Možda se odsustvo ovih razloga može objasniti odsustvom predloga Visokog saveta sudstva. Naime, ustavna i zakonska procedura propisuju da predsednika VKS-a bira Narodna Skupština na predlog VSS, po pribavljenom mišljenju Opšte sednice Vrhovnog kasacionog suda i nadležnog odbora Narodne skupštine. Kako predlog VSS nikada nije stigao do Opšte sednice, ostaće tajna o čemu su se sudije jednoglasno izjasnile.

Predlog je zakasnelo sačinjen u VSS i zatim upućen Narodnoj skupštini. Čitalac bi pomislio da će u njemu konačno pronaći razloge koji Vasović preporučuju za najvišu poziciju u sudstvu. To ipak nije slučaj. Jedino što se u ovom dokumentu može pročitati jeste da kandidatkinja „ispunjava sve kriterijume i merila za izbor“. Ne saznajemo o kojim kriterijumima i merilima se radi.

Trenutak kada ovaj događaj naglo zaokreće iz tragedije u tragikomediju, odvija se na 12. sednici Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu. Ovaj odbor, kao što smo videli, u postupku izbora sačinjava mišljenje o predloženom kandidatu.

Predstavnik predlagača, sudija Jovičić, konstatovao je da je „predlog jako kvalitetan“. Za podršku Opšte sednice Jovičić kaže da „je sada saznao“, od prisutnih. Iako temeljno neobavešten, on poslanike precizno podseća ko bira predsednika VKS-a, ko sačinjava predlog, ko mišljenja i kojim redosledom. Međutim, iako se propisano u stvarnosti nije desilo, zaključuje da je postupak „zaista bio u skladu sa Ustavom i zakonom“. Kao da je naslutio ono što će se desiti.

Zatim je otvorena diskusija čiji je učesnik bio samo jedan poslanik. Iza hirurške maske oglasio se član odbora, Marijan Rističević. Ako ste pomislili da je on bio zadužen da obavi partijski zadatak i bespogovorno podrži Vasović, prevarili ste se. Isto se desilo i sudiji Jovičiću koga je zainteresovani poslanik zatekao pitanjem:

Da li je to u skladu sa Ustavom? Da ne dođemo u poziciju da menjamo predsednika VKS-a jer postupak predlaganja nije bio u skladu sa Ustavom!

Rističević se zatim prisetio ranijih sličnih događaja u kojima su se poslanici „preganjali ceo dan“ jer je došlo do povrede procedure „otprilike kao kada bismo prvo izabrali predsednika Narodne skupštine, a zatim poslanike“.

Rističević ne samo da je postavio odlično pitanje, već je izveo i solidno poređenje. Inverzija učinjena u postupku predlaganja odgovara primeru koji je naveo.

Sudija Jovičić je laika Rističevića zatim uveravao da je „postupak ispoštovan sto posto“, a da se samo „igrom slučaja“ za mesto predsednika prijavila jedino koleginica Vasović. Tvrdio je da se predsednik VKS-a bira kao i svaki drugi predsednik suda i da postupak „nije nigde propisan“. Ovo je naravno sve netačno – Ustav i zakon su predvideli posebnu proceduru, koju je i sam Jovičić izdeklamovao na početku sednice. Da je postupak povređen, već je više puta rečeno. Kada je o igri slučaja reč – ova tvrdnja stoji samo ako su igra slučaja i podrška SNS-a sinonimi. Naime, poslanici su u plenumu izabrali Vasović sa 185 glasova za i nijednim glasom protiv.

Ali vratimo se sednici odbora na kojoj je nenadano zasijao jedan poslanik. Nakon uveravanja predlagača da nema razloga za zabrinutost i da je postupak bio čak potpuno otvoren za javnost, diskusija je zaključena, a poslanici, njih ukupno 9, glasali su ZA. Za šta? To ne znamo, jer je o kandidatkinji Vasović trebalo da daju mišljenje. O izboru predsednice VKS-a se na ovoj sednici razgovaralo ukupno 6 i po minuta.

Poseban junak odborske tragikomedije je neidentifikovani poslanik čiji se glas čuje, ali mu ne vidimo lik i ne saznajemo ime. Sumnjamo da je u pitanju član odbora Toma Fila, koji sedi pored predsedavajuće Biljane Pantić Pilje i tako izmiče kameri. On, kao iz pozorišne kulise, dobacuje – dok se ne promeni Ustav neka ide kako ide.

Zaista je tako i teklo, nekako. Izabrali smo predsednicu najvišeg suda sa mandatom od 5 godina. To je urađeno proceduralno sumnjivo, bez stvarnih argumenata, uglavnom jednoglasno. Ne znamo da li će neko iz vladajuće koalicije dati pošten pravni odgovor jedinom diskutantu – u kakvom je mandatu osoba koja je izabrana na ovakav način? Ono što znamo jeste da je, igrom slučaja, kako kaže sudija Jovičić, poslanik Rističević postavio pravo pitanje.

Peščanik.net, 19.04.2021.

Srodni linkovi:

Sofija Mandić – Dostojna!

Savo Đurđić – Sporan postupak predlaganja kandidata za izbor predsednika Vrhovnog kasacionog suda

VIDEO – Mali obračun među prijateljima

Vesna Rakić Vodinelić – Jedina kandidatkinja

REFORMA PRAVOSUĐA

The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2021), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvuje u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena.

Latest posts by Sofija Mandić (see all)