U ovogodišnjoj aprilskoj povorci za zabranu pobačaja „Hod za život“ u češkoj prijestolnici sudjelovalo je preko 4.000 ljudi. S druge strane, isti dan preko 2.000 građana došlo je podržati ženska i ljudska prava u okviru kampanje „Prag je feministički“. Gradom su kružile stotine policajaca i specijalaca u punoj opremi, a nad glavama sudionika prelijetao je policijski helikopter.
Broj pobačaja u Češkoj na povijesno je niskim razinama, ali u društvu je na snazi sve oštrija politička retorika. Nedavne ulične demonstracije u Pragu „za“ i „protiv“ pokazuju rastuće napetosti oko reproduktivnih prava u ovoj tradicionalno liberalnoj i jednoj od najsekulariziranijih evropskih zemalja.
U posljednjih 15 godina u Češkoj je bilo najmanje sedam pokušaja ograničenja prava na pobačaj. Gotovo svake dvije godine u parlamentu postoji pritisak da se izglasa neka vrsta ograničenja. Štoviše, konzervativci povezani s organizacijama koje sustavno potkopavaju reproduktivna prava dolaze na vlast ili postaju suradnici ljudima bliskim vlastima.
Organizacija „Pokret za život“ koja organizira povorku „Hod za život“ zbog prošlogodišnje blokade od strane građana i aktivista tužila je policiju, jer je, navodno, nedovoljno intervenirala protiv aktivista. Bilo je napeto, policija je razdvajala dvije strane, a povorka nije došla do cilja, po planu trase. Policija je uhapsila tridesetak aktivista.
„Pokret za život“ ove godine kod gradskih vlasti isposlovao je zabranu protuakcija za ovogodišnju povorku, ali nisu uspjeli na sudu.
U posljednjih nekoliko godina „Hod za život“ suočava se sa sve brojnijim blokadama i nailazi na sve veći otpor građana, i broj policajaca i specijalaca svake godine sve je veći.
Organizatori su ovogodišnje sudionike podijelili na male skupine kako bi izbjegli lanjsko blokiranje od strane građana i aktivista. Hodajući od Hradčana, nakon mise u katedrali Sv. Vita, prema centru, ka Vaclavskom trgu, lako su se stopili s turistima i prolaznicima. Pratio ih je veliki broj policajaca, često ih je bilo više nego samih sudionika u skupinama od nekoliko desetaka ljudi. Ta je taktika na kraju djelomično uspjela, većina sudionika stigla je do trga, ali kao jedna kolona istomišljenika zapravo nije prošla kroz Prag.
Češka je odličan primjer teze da kršćanska desnica postaje ključna podstruja unutar evropske krajnje desnice (teza eseja pod nazivom „Uspon kršćanske desnice u Evropi“ iz pera Gionathana Lo Mascole, politologa, novinara i aktivista i sociologinje Kristine Stoeckl) i da su reproduktivna prava, odnosno prava žene da odlučuje o svom tijelu sve ugroženija, pa i u zemlji koja se smatra najateističkijom u Evropi. Indikativno je da u Češkoj, jednoj od rijetkih EU članica, još uvijek nije ratificirana Istanbulska konvencija upravo zbog uspješnog lobiranja i utjecaja ultrakonzervativnih kršćanskih organizacija.
Prosvjedi protiv pobačaja održavaju se u vrijeme drastičnog pada prekida trudnoća u Češkoj. Podaci Češkog statističkog zavoda pokazuju da je broj zabilježenih pobačaja pao od kraja komunističke ere, sa 113.730 u 1988. na 15.088 u 2023. Stopa je pala s oko 110 na 10.000 stanovnika na otprilike 14 u istom razdoblju. Iako brojke sugeriraju stalno dugoročno smanjenje stope pobačaja, politička retorika oko tog pitanja sve je napetija, a pokušaji ograničenja sve agresivniji.
Prošle godine nekoliko čeških zastupnika pokušalo je progurati na glasanje amandman na Zakon o zdravstvenom osiguranju, prema kojem bi testovi za trudnoću trebali imati obavezno upozorenje, odnosno kontakt na web stranice organizacija koje podržavaju očuvanje trudnoće (čitaj: koje se protive pobačaju), a sve pod izlikom pravno-ekonomske pomoći i savjetovanja. Proizvođačima testova bi u protivnom slijedila kazna od oko 80.000 eura.
Kad je procurilo u javnost da je ideja proizašla iz ultrakonzervativnog „Pokreta za život“ dvoje predlagača iz stranaka tadašnje konzervativno-liberalne koalicije povuklo je svoja imena ispod prijedloga.
„Pokret za život“ povezan je s organizacijom „Agenda Europe“, a ona je povezana s ultrakonzervativcima i milijarderima iz Rusije i Amerike. „Agenda Europe“ mreža je više od 400 ultrakonzervativnih organizacija iz Europe i SAD-a, koje se bore protiv prava na pobačaj, istospolnih brakova, razvoda, kontracepcije, umjetne oplodnje, seksualnog obrazovanja u školama, rodne tematike…. Europski parlamentarni forum za seksualna i reprodukcijska prava svojedobno je objavio podatak da je od 2009. do 2018. na račun evropskih ultrakonzervativnih organizacija pristiglo preko 80 milijuna dolara iz Amerike i 180 milijuna iz Rusije.
U Pragu se „Hod za život“, u organizaciji „Pokreta za život“, održava od 2001. Koliko su uspjeli u transformaciji zahvaljujući potpunoj promjeni imidža u javnosti, govori i podatak da su 2017. dobili podršku tadašnjeg predsjednika Miloša Zemana i praških vlasti koji su im bili pokrovitelji. Sve su to postigli tako što su umjesto plakata s krvavim embrijima i križevima, postavili billboarde s pozitivnim porukama i nasmijanim mladim ženama. I u reklamama i u povorkama fokus je bio na sretnoj i zdravoj obitelji i veselim bojama. Ništa nije bilo usmjereno „protiv“ nečega, sve je bilo „za“ nešto.
Svojedobno je Neil Datta, osnivač Evropskog parlamentarnog foruma za seksualna i reprodukcijska prava izjavio za češki tjednik „Respekt“ da su ultrakonzervativni pokreti preuzeli vjerska stajališta i vrijednosti, ali ih propagiraju preko aktera građanskog društva – nevladinih organizacija, think-tankova i pravnih organizacija. Djeluju protiv ljudskih prava koristeći alate ljudskopravaških organizacija.
Najuspješnija kampanja češkog „Pokreta za život“ bila je „Ne osuđujemo. Pomažemo“, u kojoj su pozivali trudne djevojke i žene u nezavidnoj situaciji da im se obrate za pomoć, posebno žene koje se ne usuđuju roditi treće dijete. Tako su od krajnje marginalne organizacije ultrakonzervativnih čudaka u očima mnogih građana postali savjetodavna i dobrotvorna organizacija koja pomaže ženama u nevolji. Kampanju „Ne osuđujemo. Pomažemo“ podržale su brojne javne ličnosti. Svi su nasjeli na retoriku podrške ženama u neželjenoj trudnoći.
A onda je preko noći, u aprilu 2022. otkrivena prava priroda pokreta i njegovi ciljevi kada je jedan češki aktivist organizirao pomoć za silovane žene u ratnoj Ukrajini gdje je bio akutni nedostatak pilula za dan poslije. Pokrenuo je kampanju za prikupljanje sredstava hitne kontracepcije, a organizacija „Pokret za život“ pokrenula je lavinu svojom Facebook objavom: „Tako izgleda funkcionalna pomoć? Pilule za dan poslije? Stvarno nas zanima kako će to spriječiti daljnja silovanja?… Zašto Česi umjesto toga ne daju novce za kupnju zviždaljki, paprenog spreja i elektrošokera?“
Netko ih je u komentarima upitao zar zaista misle da će papreni sprej u ratu spasiti ženu od bande naoružanih muškaraca, a netko iz organizacije je odgovorio da bi bilo najbolje u rizičnim područjima žene naoružati pištoljima i kalašnjikovima. Objavu su kasnije izbrisali, ali bilo je kasno. Mnoge pristalice su tek tada shvatile da organizacija propagira totalnu zabranu pobačaja, pa su mnogi iz krugova konzervativnih političara, liječnika, sveučilišnih profesora, umjetnika i novinara javno povukli svoju podršku ne želeći da ih se više dovodi u vezu s ultrakonzervativnom organizacijom.
Šef Pokreta za život Radim Ucháč prije nekoliko godina je kolegama iz „Agenda Europe“ u jednoj email prepisci napisao da je njihov dugoročni cilj uvođenje obaveznog registra za žene koje žele pobaciti kako bi se time odvojile „zle žene i kučke od ostalih“. U jednom televizijskom intervjuu, između ostalog, rekao je i da pro-life ne znači samo zabranu pobačaja, već uključuje i pitanja umjetne oplodnje, seksualnosti i odgoja djece. Ucháč je predsjednik Pokreta za život od 2016. Dok je predstavljao organizaciju pod nazivom Exodus, tvrdio je da je homoseksualnost mentalni poremećaj i da se može izliječiti. Izrazio je podršku ruskom zakonu koji zabranjuje izražavanje homoseksualnosti unutar Ruske Federacije.
Nijedna stranka vladajuće koalicije (Babišova populistička stranka ANO i dvije ekstremne stranke, SPD i Automobilisti) nije javno podržala aprilski „Hod za život“, ali su u povorkama viđeni pojedini članovi. Josef Nerušil iz rasističke, antiimigrantske i homofobne stranke SPD (Stranka slobode i izravne demokracije) u razgovoru s protuprosvjednicima, među kojima su bili LGBTQ+ aktivisti, rekao je: „Nadam se da nijedna od ovih dijagnoza (misleći na LGBTQ+ aktiviste) neće imati djecu, jer vaša djeca ne bi bila od koristi našem društvu.“
I u vrlo liberalnoj zemlji poput Češke zabrinjava infiltracija ultrakonzervativaca u politiku. U prošloj vladi je demokršćanski ministar rada i socijalne skrbi u timu savjetnika imao predsjednicu organizacije Savez za obitelj, izrazito homofobne organizacije koja želi u ustav unijeti definiciju braka kao zajednicu muškarca i žene. Ta inicijativa nije prošla u parlamentu prije nekoliko godina. Potpredsjednik ove organizacije Jan Gregor bio je savjetnik u Ministarstvu pravosuđa, a sada je u Babišovoj vladi imenovan za šefa svih savjetnika u Ministarstvu rada i socijalne skrbi.
Aktivistice i feministice u Češkoj upozoravaju da se mora biti na oprezu, jer bi pravo na pobačaj kao temeljno ljudsko pravo, bez obzira koliko sada to moglo izgledati apsurdno, moglo biti ograničeno ili vremenom u potpunosti nestati, kao što se to već dogodilo u nekim evropskim zemljama. Takvi napori ne događaju se preko noći, razvijaju se polako, ponekad i neprimjetno.
Do 2023. godine Malta je bila jedina zemlja EU s potpunom zabranom pobačaja. Te je godine uvedena iznimka u slučaju da je život žene u neposrednoj opasnosti. U Andori je pobačaj zabranjen pod svim okolnostima. Usprkos promjeni konzervativne vlasti u Poljskoj 2023. i obećanjima Donalda Tuska i njegove Građanske koalicije da će u roku od 100 dana reformirati restriktivni zakon, pobačaj se i danas u Poljskoj može obaviti samo kad je u pitanju život ili zdravlje trudnice ili kada je trudnoća posljedica silovanja ili incesta. Pro-life pokreti su u Slovačkoj, daleko religioznijoj zemlji od Češke uspjeli izlobirati zabranu istraživanja na embrijima i blokirati narodni program za zaštitu seksualnog zdravlja. U Mađarskoj, na primjer, žena prije pobačaja mora poslušati srce ploda, a uvelo se i razdoblje za razmišljanje.
U februaru je Evropska komisija objavila da države članice mogu koristiti sredstva EU-a za podršku pristupu uslugama pobačaja, uključujući pokrivanje putnih troškova, nakon evropske građanske inicijative „Moj glas, moj izbor“ koja je prikupila više od 1,2 milijuna potpisa. Tako bi građanke država članica EU koje imaju otežan pristup pobačaju u svojim zemljama zbog restriktivnih politika ili raširene prakse priziva savjesti kod ginekologa (Hrvatska, Slovačka) trebale imati u Češkoj pravo na abortus kao i državljanke Češke. Pobačaj u Češkoj legalan je od 1957. ali zakon o pobačaju usvojen je 1986. davno prije ulaska zemlje u EU. To stvara zakonodavnu zbrku; neki liječnici ili cijele zdravstvene ustanove tumače zakon na svoj način ignorirajući pravo građanki EU.
Stalni napadi ultrakonzervativaca na češki liberalni pristup pobačaju razlozi su što je češki ogranak Amnesty Internationala u suradnji s organizacijom Konsent prošle godine pokrenuo kampanju „Pobačaj u ustav“. Pretprošle godine Francuska je postala prva zemlja koja je zaštitila pravo na pobačaj u ustavu. Zaboravlja se da je Jugoslavija pravo na pobačaj upisala u svoj ustav još 1974., godinu prije nego što ga je Francuska uopće legalizirala zakonom.
Peščanik.net, 30.04.2026.
FEMINIZAM
