San o nacionalnoj suverenosti je odsanjan
Novosti – Evropska unija nije ništa drugo nego jedan još prilično utopijski projekt postnacionalne suverenosti koji realno potiskuje činjenicu novih hijerarhija.
Novosti – Evropska unija nije ništa drugo nego jedan još prilično utopijski projekt postnacionalne suverenosti koji realno potiskuje činjenicu novih hijerarhija.
Jutarnji list – O novoj knjizi: Inzistirao sam na tezi da je tzv. postkomunistička tranzicija ideološka zamka u koju je kapitalistički zapad, pobjednik hladnoga rata, uhvatio bivša socijalistička društva.
Taj takozvani čisti hrvatski jezik je jezik režima, njegov instrument, sredstvo discipliniranja i dominacije. Dakle, otvaranje pitanja jezika povlači za sobom sukob s režimom, zato je ono nužno.
Slobodni Filozofski – Osvrt na ahistorijsko i depolitizirajuće polazište Deklaracije o zajedničkom jeziku, koju je grupa lingvista i intelektualaca iz bivše Jugoslavije ponudila na potpisivanje javnosti.
Ovdje u Berlinu AfD je dobila najjaču podršku u onim dijelovima grada u kojima ima najmanje stranaca. Ali to je slično Hrvatskoj: što je Srba i komunista manje, to je mržnja prema njima veća.
Milanović nije nikakav šoven, on samo misli da se politika ne može praviti ni s čim drugim nego s nacionalizmom. Ne na primjer na socijalnim pitanjima. I onda se to zove socijaldemokracija.
Radio Slobodna Evropa – U Banjoj Luci je Tuđmanova vizija pomiješanih kostiju partizana i kolaboracionista realizirana doslednije nego u vrhovnikovoj domovini.
Hrvatska je jedna udbaško-ustaška tvorevina.
BiH je identitetski kavez u kojem samo društvena samodestrukcija savršeno funkcionira.
Fatalizam je paralizirao ne samo volju za promjenom, nego i sam osjećaj za stvarnost.
Pokazuje se da je nemoguće obračunavati se s nacionalizmom.
Fašizam je naša svakodnevica, oblik reprodukcije onoga što nazivamo mir.
Mase koje su bez ikakve moći odlučivanja o vlastitoj sudbini, eto, imaju moć da ne dopuste ćirilicu.
Preporuka za obaveznu lektiru: odlomak iz knjige o Želimiru Žilniku – Uvod u prošlost.
EIPCP: Šta znači povezati pojam „Evrope“ i „prevođenja“ kao što je učinjeno u naslovu projekta „Evropa kao prevodilački prostor“?
Šta danas znači biti Srbin? Znači imati Kosovo na način nemanja.
Zašto gastarbajteri sada? Zato što je tema postala aktualna u kontekstu današnje krize.
Što uopće znači biti objektivan kad je riječ o onome što se dogodilo devedesetih kod nas?
Fabrika knjiga – Jeromonah Ćulibrk o propasti Zapada i o ulozi koju tu ima grupa Joy Division
Kultura se ne može prevoditi zato što sâma predstavlja ultimativni prevod.
Barikade – Od najgoreg srpskog demagoškog ološa, od svih onih Martića i Babića, Mladića i Karadžića, Ćosića i Miloševića, Oluja je u jedan mah stvorila dalekovidne vizionare srpskog naroda.
U čudnom svetu postkomunizma, demokratija se javlja i kao cilj i kao izgubljeni objekat. Pomisao na bolju budućnost decu komunizma ispunjava melanholijom.
Strategija infantilizacije u odbrani anarhosindikalista je u harmoniji sa stavom državnog tužitelja.
Ako je točno što Marx piše o Robinsonu, naime da svaka epoha izmišlja svoga Robinsona, onda je moguće zamisliti i jednog postkomunističkog Robinsona.
Htio bih komentirati pokušaj da se studentski protest delegitimira insinuacijom kako njegov zahtjev za besplatnim obrazovanjem pripada vremenu propalog komunističkog sustava.
Veoma dobro znamo od koje bolesti pati Srbija, šta je prouzrokovalo tu bolest i ko ju je prouzrokovao, u čemu se sastoji lečenje i na šta bi ozdravljenje moralo izaći.
Problem vjernosti opće je mjesto teorije prevođenja. Čak i najbolji prijevod može biti prevladan razvojem svoga jezika i na kraju se izgubiti u njegovoj povijesti.
Problem vjernosti opće je mjesto teorije prevođenja. Čak i najbolji prijevod može biti prevladan razvojem svoga jezika i na kraju se izgubiti u njegovoj povijesti.
Problem vjernosti opće je mjesto teorije prevođenja. Čak i najbolji prijevod može biti prevladan razvojem svoga jezika i na kraju se izgubiti u njegovoj povijesti.
Problem vjernosti opće je mjesto teorije prevođenja. Čak i najbolji prijevod može biti prevladan razvojem svoga jezika i na kraju se izgubiti u njegovoj povijesti.
Opšte mesto postmodernog diskursa jeste čuvena priča o mnoštvu naracija, odnosno o tobožnjem odsustvu velike istorijske naracije, takozvane master narrative.
Radio emisija 29.06.2007, govore: Ivan Čolović, punoletstvo Gazimestana, retrospektiva sedme sezone: Vesna Pešić, Boris Buden, Nikola Vitas, Teofil Pančić, Milutin Petrović, Vladimir Todorić, Miša Vasić, Srđa Popović, Slobodan G. Marković i Desimir Tošić.