Mladićev ruski plan
Ostavimo za sada po strani uslove u kojima su žrtve Ratka Mladića boravile u zatočeništvu tokom rata u BiH i razmotrimo njegov zahtev za privremeno oslobađanje iz Haškog tribunala.
Ostavimo za sada po strani uslove u kojima su žrtve Ratka Mladića boravile u zatočeništvu tokom rata u BiH i razmotrimo njegov zahtev za privremeno oslobađanje iz Haškog tribunala.
Nikolić, Vučić, Milorad Dodik i Mladen Ivanić poručuju da je podnošenjem zahteva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde Bakir Izetbegović vratio region „25 ili 22 godine unazad“.
VIDEO i transkript, o masovnim grobnicama u Srbiji govore Milica Kostić i Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo.
Predsednik opštine Inđija je izjavio da su aktivisti sami sebi razbili kola i da su se sami udarili u vrata. Sličnu izjavu je 1997. dao Šešelj pošto je njegovo obezbeđenje pretuklo advokata Nikolu Barovića.
Krajišnik je Nikolića nazvao predsednikom Miloševićem, a onda pojasnio da je davnih dana tu redovno dolazio kod Slobodana Miloševića i dodao: „Predsednici se menjaju, zgrade ostaju, a srpski narod je večit.“
The parliamentary majority believes that her testimony in the Hague has freed Slobodan Milosevic and his police and army officials from any accountability for Racak.
Većina u skupštini Srbije očigledno veruje da je Danica Marinković svojim svedočenjem u Hagu oslobodila od odgovornosti za Račak Slobodana Miloševića.
Vučić je izjavio da ćemo sa ovim migovima 14 godina biti prvi u regionu. Nije jasno zašto baš 14, ali je motiv za ovu nabavku jasan: „Da naš narod nikada više ne doživi sudbinu iz 1995. i 1999.“
Štiteći načelnika generalštaba naše pravosuđe štiti sve kriminalce od iznošenja dokaza o njihovim nedelima: ratne zločince, dilere i lopove.
U novom Mostu RSE Omera Karabega o ulozi Ivice Dačića u zaoštravanju tenzija u regionu govore Dejan Ilić iz Fabrike knjiga i Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo.
Na sličan način Srbija nije učestvovala u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine i zalagala se za mir. „Srbija nije u ratu“, ponavljao je uporno njen tadašnji predsednik i još upornije ratom upravljao.
Reči pomirenja izgovorene su pred potpredsednikom Bajdenom, ali ne bi bilo prvi put da se pred visokim inostranim zvaničnicima govori jedno, a kad oni zamaknu za ćošak – radi sasvim drugo.
U Srbiji su otkrivene 4 masovne grobnice sa blizu 1000 tela albanskih žena, dece i muškaraca, koje su 1999. ubile snage pod kontrolom Miloševića i po njegovom nalogu premestile sa Kosova u Srbiju.
Državni vrh Srbije je čekao skoro pet meseci da iz daleke Amerike (preko Rusije) stigne vest da im je (bivši) predsednik oslobođen svih optužbi za zločine u BiH.
Možda ga grize savest jer izbeglicama tada nisu pomogli najtvrđi nacionalisti kojima je i sam pripadao, nego „izdajnici“ (još češće „izdajnice“) iz nevladinih i drugih organizacija.
Do medija u Srbiji pre su, čini se, stigle reakcije domaćih političara na poništavanje presude Glavašu nego sama vest o tome. Kao da je verbalni plotun vlasti već unapred bio pripremljen.
Students in Serbia will know every detail about the Srebrenica genocide – from textbooks and through school excursions to the Memorial Centre, where we stand today.
Činjenice o Srebrenici i ratu u BiH neće se više prećutkivati u udžbenicima, javnim dokumentima i nastupima državnih zvaničnika Srbije.
REKOM – Specijalni sud za Kosovo bi trebalo da počne sa radom do kraja godine, u vreme kada Haški tribunal privodi kraju svoj višedecenijski posao, što sa sobom nosi određenu simboliku.
Obraćanje Savetu bezbednosti UN-a predsednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Ađusa i glavnog tužioca ovog suda Bramerca u Srbiji je propraćeno ćutanjem.
Na području sarajevske opštine Ilijaš tokom 1992. počinjeni su najteži zločini nad nesrpskim civilnim stanovništvom. Izmenjena je predratna etnička slika: 45% Srba, 42% Bošnjaka, 7% Hrvata…
List lokalne uprave Prijedora „Kozarski vjesnik“ odbio je da objavi oglas u kojem se odaje počast deci ubijenoj u tom gradu tokom rata u Bosni i Hercegovini.
U vreme na koje se odnose neke tačke optužnice protiv Jojića, Ostojića i Radete premijer Aleksandar Vučić bio je Šešeljev pravni savetnik, a predsednik Tomislav Nikolić šef pravnog tima.
Tri i po godine po izlasku iz haškog pritvora, umirovljeni general se vratio kao predsednik Veća za domovinsku sigurnost Ureda predsednice Republike Hrvatske.
Now that we have agreed that the Hague Tribunal is no good and brings only quarrels and not reconciliation, the time has come for a brighter topic – national war crimes trials.
Ostaju otvorena pitanja o odgovornosti 37. brigade za masovna ubistva u opštinama Glogovac, Srbica i Vučitrn. I koja je uloga Dikovićeve brigade u ubistvu 72 civila u selima Rezala i Staro Čikatovo…
Sada kada smo se svi složili da Haški tribunal ne valja, jer osuđuje i oslobađa bez dovoljno dokaza i uz loš nacionalni balans osuđenih, vreme je za vedrije teme – domaća suđenja za ratne zločine.
Vlada Srbije se suprotstavlja ovoj presudi i zapravo brani Republiku Srpsku onakvu kakva je tokom rata zamišljena – etnički čistu i, ako je moguće, bez granice na Drini.
„Šta da očekujem od Tribunala koji je oslobodio Gotovinu, Markača i Haradinaja? Najmanje što mogu je da ne očekujem ništa“, odgovorio je Selaković na pitanje o presudi Karadžiću 24. marta.
VIDEO i transkript, CZKD, 7. marta 2016: Škola znanja – Srebrenica mapiranje genocida i post-genocidno društvo, FAMA Metodologija i Galerija 11/07/95. Govore Dubravka Stojanović, Branka Prpa, Nenad Dimitrijević, Dejan Ilić, Nemanja Stjepanović, Svjetlana Nedimović, razgovor vodi Svetlana Lukić.
Zločin u Gruborima je tipičan primer zločina nad Srbima nakon Oluje. Ući u selo i pobiti starce koji nisu pobegli od hrvatske vojske i policije bila je takoreći stvar folklora.
Pretres na suđenju Pavlu Gavriloviću i Rajku Kozlini, optuženima za ubistvo albanskih civila u kosovskom selu Trnje 25. marta 1999. otkazan je zbog lošeg zdravlja prvooptuženog. Šesti put.