Demokratizacija rada
Našim zdravljem i životom ne mogu upravljati samo tržišne sile. Hiljade akademskih radnika širom sveta peticijom upućuju na izlaz iz krize: ljudska bića koja rade nisu samo „resurs“.
Našim zdravljem i životom ne mogu upravljati samo tržišne sile. Hiljade akademskih radnika širom sveta peticijom upućuju na izlaz iz krize: ljudska bića koja rade nisu samo „resurs“.
Nova autorova knjiga „Kapital i ideologija“ koja izlazi u martu 2020. ima preko 1.200 strana i 160 grafikona koji nam pružaju nove uvide u problem nejednakosti u poslednjih 250 godina.
Nacionalni izbori će biti i evropski. Poslanici se neće izvlačiti na Brisel, već će pred svojim biračima braniti stavove koje će zastupati u evropskoj skupštini.
Dok mi pratimo teške pregovore o velikoj koaliciji u Nemačkoj, u Briselu se iza zatvorenih vrata odigravaju sastanci ministara finansija evrogrupe o obnovi izvršnog odbora Evropske centralne banke.
Verujem da će Francuska, Italija i Španija izneti predlog za stvaranje političke unije. Potreban nam je parlament evrozone koji odlučuje o visini deficita i restrukturiranju dugova.
Panamska afera 2016. još jednom je pokazala koliko je praksa prikrivanja imovine raširena među elitama severa i juga. Novinari su pokazali da rade svoj posao, za razliku od država.
To je plan. Uzimanje od bogatih i davanje siromašnima – to je bio, jeste i trebalo bi da bude put napretka eksploatisane većine u borbi protiv nedodirive koncentracije ekstremnog bogatstva i moći.
Ovaj Sanders će možda izgubiti, ali neki drugi Sanders, mlađi i manje beo, jednog dana bi mogao da postane predsednik SAD. U svakom slučaju, ovo je kraj ciklusa započetog Reganovom pobedom 1980.
Samo istinska rekonstrukcija evrozone pokrenuta od grupe zemalja spremnih da predvode promene i razviju nove političke institucije, može da zaustavi mračne nacionalističke impulse koji prete Evropi.
Prve reakcije na rezultate izbora u Grčkoj, u vezi sa Olandovim predlogom o formiranju parlamenta evrozone, u kojem bi se u javnoj i demokratskoj raspravi predstavnika država članica došlo do boljih rešenja.
U temelje Evropske zajednice ugrađen je otpis nemačkih dugova. Danas Grčkoj treba omogućiti dugoročnu otplatu smanjenog duga.
Atkinson iznosi niz predloga za transformaciju tržišta rada i kapitala uvođenjem novih prava za one čija su prava najmanja, kao što su poslovi u javnom sektoru za nezaposlene ili nova prava za sindikate.
Još jedan odgovor Mijatu Lakićeviću: Šta ako su najbolje škole pecanja skupe i nedostupne za siromašne? Šta ako bez njihovih diploma ne možemo da dobijemo ni mesto na obali?
Odgovor čitaoca: U svom članku Toma Piketić i druge bajke Mijat Lakićević ismeva tezu Thomasa Picketya o porastu nejednakosti, kao i njegov predlog o preraspodeli bogatstva.
Nije mi na kraj pameti da omalovažavam svetski poznatog francuskog ekonomistu. Asocijacija na dečiju bajku Toma Palčić je moja reakcija na domaću percepciju Piketijevog slavnog dela „Kapital u 21. veku“.
Banka – Događaj godine zbio se je nedavnim dolaskom Thomasa Pikettyja u Zagreb. Riječju, sama je knjiga ostala u pozadini (pažljivo konstruiranoga) društvenoga događaja.
Nije pitanje ko pogađa kako kapitalizam funkcioniše, Marks ili Piketi, već je u pitanju vektor njihove analize. Piketi hoće da preraspodeli plodove kapitalizma kako bi ujednačio uspone i padove, a Marks da transformiše i okonča prevlast kapitalizma.
Nemamo kontrolisani eksperiment kroz čitav 20. vek i ne možemo da repriziramo taj vek bez Prvog svetskog rata. Imamo samo zajedničko istorijsko iskustvo, ali mislim da je ono dovoljno da se izvuku neki jasni zaključci.
Tomas Piketi je izazvao veliko interesovanje knjigom „Kapital u dvadeset prvom veku“, mada više u Americi nego u Evropi.
Dve trećine Amerikanaca zarađuje više od svojih roditelja. Ali polovina njih ostaje u prihodnoj grupi rođenja. Prečage na lestvici su sve više razmaknute.
Da li se vraća nasledni kapitalizam, gde su poluge ekonomije opet u rukama porodičnih dinastija.
Oni koji tek počinju platili bi malo, a oni koji imaju milijarde – mnogo.