Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Juče smo čuli da je Narodna skupština objavila falsifikovani transkript sa skupštinske sednice. Prema pisanju medija, Skupština je iz originalnog teksta izbacila, odnosno cenzurisala rečenicu poslanika SNS-a Nebojše Bakareca, koji je poslaniku Zavetnika Zoranu Zečeviću dobacio da „ubija penzionere u Aranđelovcu“.

Podsetimo, skupštinski transkripti (ili steno beleške) jesu zapisi izlaganja narodnih poslanika tokom plenarnih sednica koje se beleže u izrečenom obliku, bez ikakvog izostavljanja reči ili izraza. Ovi transkripti su važni jer su osnov političke odgovornosti za javno izrečenu reč (ne i pravne odgovornosti, jer su poslanici zaštićeni imunitetom). Dugoročno gledano, steno beleške su i neprocenjiv istorijski izvor koji verno odslikava politički trenutak u društvu.

Beleške izgovorenog obuhvataju i ono što je u sali izrečeno, čak i ako to nije učinjeno u mikrofon – dovoljno je da se poslanik obraća drugom poslaniku. To će biti zabeleženo u zagradi. Obraćanja u tzv. offu se uglavnom odnose na dobacivanja u sali koja gledaoci skupštinskog televizijskog prenosa ne čuju.

Međutim, šta se dešava kada se u ideju o vernom beleženju skupštinskih reči umešaju naprednjaci? Dešava se, kao što vidimo, falsifikat.

Iako je slučaj brisanja dela transkripta o kome je ovde reč dovoljno zabrinjavajući, ne možemo da ne primetimo da je ono što je Bakarec rekao od makar iste (a izvesno i manje) važnosti u odnosu na govor mržnje i laži koji vladajuća koalicija svakodnevno servira građanima u Narodnoj skupštini. Dakle, Bakarec se izjavom da opozicioni poslanik „ubija penzionere“, ma šta da je pod tim mislio, ne razlikuje znatno od svojih partijskih kolega.

Podsetimo, nije prošlo ni mesec dana kako je predsednica Vlade tresnula skupštinski mikrofon, a opoziciji dobacila da su „govnari odvratni“. Ovaj prostakluk prošao je bez ikakvih političkih ili drugih posledica po Anu Brnabić. Nije prošlo ni nedelju dana kako je ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić tvrdio da nije rekao ono što smo svi čuli da je rekao – da je ubica Olivera Ivanovića poznat i da je pod zaštitom Nemačke. Gašić se od date izjave branio upravo steno beleškama u kojima je navodno „upisan“ znak pitanja koji menja značenje njegovoj izjavi. O tome je bilo reči i na Peščaniku. Iako se u stvarnom transkriptu sa sednice nije pojavio znak pitanja u Gašićevom govoru, deluje da se kod vladajuće većine pojavila ideja da svoja verbalna nepočinstva ubuduće jednostavno izbrišu iz skupštinske evidencije. Nema transkripta – nema ni problema.

Falsifikovanje službenih evidencija je krivično delo, a ne samo primer neetičnosti, nedemokratičnosti i loše parlamentarne prakse kako smo juče čuli u jednoj izjavi. Dakle, onaj ko je izvršio intervencije u steno beleške ili naložio da takve intervencije budu izvršene, za tako nešto bi mogao i morao da odgovara. Kada bismo imali funkcionalno tužilaštvo, razume se.

Upravo nas nefunkcionalnost tužilaštva vodi direktno ka zaboravljenom skupštinskom slučaju iz 2021. godine. Naime, tada je poslanica SNS-a i predsednica Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Jelena Žarić Kovačević uhvaćena u prvom ili skupštinskom pra-falsifikatu za koji je – ruku na srce – optužila skupštinsku službu. Naime, Žarić Kovačević je na sednici odbora pogrešno formulisala referendumsko pitanje („da li ste za utvrđivanje akta o promeni Ustava“ umesto „da li ste za potvrđivanje akta o promeni Ustava“). Nakon javno upućenog upozorenja o ovoj grešci, referendumsko pitanje je na sajtu Skupštine izmenjeno, dok je video snimak sa sednice odbora u odsudnom momentu „zamrznut“ i postoji sumnja da je taj snimak u audio delu „prelepljen“poželjnim tekstom.

Međutim, tada je politički trenutak mnogima delovao važno, trebalo je izmeniti Ustav i napraviti neverovatan skok u evropskim integracijama i vladavini prava. Sada se ispostavlja da se taj skok ne samo nije dogodio (što ćemo videti kroz odsustvo reakcije tužilaštva u slučaju Bakarec), već i da je slučaj audio prepravki sednica bio odlična uvertira za nesmetano mešetarenje po steno beleškama. Neko bi čak rekao da je prva operacija bila tehnički složenija.

Dakle, deluje da su naprednjaci dobili novu igračku u friziranju stvarnosti. To je (za sada) intervencija u audio i pisane zapise. Ako bi se radovi iz 2021. godine logično spojili sa novim intervencijama, lako nam se može dogoditi i audio/video upodobljavanje poželjnih izjava. Time bi ceo krug bio zatvoren, a oni koji su svedočili određenom ponašanju ili određenoj izjavi predstavnika vlasti mogli bi samo uzaludno da dokazuju da su oni čuli nešto drugo, da nije bilo tako. Slika je slika, ton je ton – slegli bi ramenima naprednjaci.

Možda takav razvoj događaja deluje preterano, ali zapravo nije tako. Šta tačno sprečava vladajuću koaliciju da objedine dva metoda koje su već nekažnjeno koristili? I ovako su najavili da novinari ubuduće neće dobijati steno beleške nakon skupštinskog dana, već da će im one biti dostupne sutradan. Da li se praksa menja radi unapređenja sistema falsifikovanja, ostaje da vidimo. Do tada, izvesno je da svako, pa i najmanje odsustvo reakcije na nezakonito postupanje, vladajućoj koaliciji daje signal da može da uradi više i da ode korak dalje. U ovom slučaju da može da bude brža, jača i bolja u kreiranju stvarnosti koja se nije dogodila.

Peščanik.net, 29.06.2023.

Srodni link: Rodoljub Šabić – Skupština ili fabrika skandala?


The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2021), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvuje u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena.

Latest posts by Sofija Mandić (see all)