Laureat Nobelove nagrade za mir Marti Ahtisari sa dozom humora je primio vest o časti koju mu je ukazao norveški komitet. “Iznenađen sam što su Norvežani doneli takvu odluku. Imam 12,5% norveške krvi i to bi trebalo da me diskvalifikuje za Nobela”, našalio se finski diplomata – koji ima pradedu Norvežanina – u intervjuu koji je dao norveškoj radio-televiziji NRK u petak, tek što je objavljena vest o nagradi.

Prisetivši se svojih posredničkih akcija, Marti Ahtisari je procenio da je njegova najveća borba bila za nezavisnost Namibije. To “delo” je “najznačajnije, zato što je zahtevalo veoma mnogo vremena”, objasnio je laureat, dodajući i da je to što je radio na postizanju mirovnog sporazuma sa bivšim pobunjenicima iz Pokreta za slobodni Aceh (GAM) u Indoneziji, kao i na nezavisnosti Kosova “podjednako važno”.

Indonezija je pozdravila izbor za Nobelovu nagradu 2008, nazvavši Martija Ahtisarija “šampionom mira”, zato što je doprineo završetku sukoba u pokrajini Aceh. Indonežani veoma cene ovog Finca zbog toga što je priremio i kumovao mirovnom sporazumu koji su vlasti i pobunjenici potpisali 15. avgusta 2005. u Helsinkiju. Tim sporazumom je okončan jedan dugotrajan sukob (1970–2005), tokom kojeg je ubijeno 15.000 ljudi, većinom civila.

U Finskoj je naslednica Martija Ahtisarija Tarja Halonen čestitala prvom laureatu Nobelove nagrade za mir iz ove zemlje. “Kao Finci, možemo samo da budemo ponosni što je rad naše zemlje na uspostavljanju mira u svetu dobio najveće moguće priznanje”, radosno je izjavila Tarja Halonen.

U Francuskoj je predsednik Nikola Sarkozi pozdravio taj “neumorni lični angažman koji traje čitav jedan život”. “Uvek i svuda, Marti Ahtisari je znao da realno i odvažno odgovori na teške situacije, kao što je i nedavno pokazao, u svojstvu specijalnog izaslanika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za status Kosova”, podvukao je predsednik zemlje koja predsedava Evropskom unijom.

Francuski ministar spoljnih poslova Bernar Kušner rekao je da je “veoma srećan” zbog izbora Nobelovog komiteta. “Već dugo gajim duboko poštovanje prema odvažnom i odlučnom delovanju Martija Ahtisarija u Namibiji, na Kosovu, u Acehu i na mnogim drugim mestima u svetu na kojima su se naši putevi ukrstili”, izjavio je Kušner u saopštenju koje je objavilo francusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Disonantan glas čuo se od Borislava Miloševića, brata bivšeg srpskog predsednika Slobodana Miloševića i bivšeg ambasadora Jugoslavije u Rusiji, koji je u petak osudio to što je nagrada dodeljena bivšem specijalnom izaslaniku UN za Kosovo. “Retko se dešava da Nobelova nagrada bude iskorišćena za ostvarivanje političkih ciljeva”, prokomentarisao je on za radio Eho iz Moskve. “Ožalošćen sam ovom odlukom i smatram da Ahtisari nije zaslužio ovu nagradu”, zaključio je brat bivšeg srpskog predsednika koji je preminuo 2006. u pritvoru Haškog tribunala, gde mu je suđeno za zločine počinjene tokom ratova u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu. Tokom pregovora o statusu Kosova (koje je proglasilo nezavisnost od Srbije u februaru), koje Srbi smatraju kolevkom svoje nacije, Beograd i Moskva su neprestano kritikovali postupke laureata ove ugledne nagrade.

U Rusiji, gde ga optužuju da je doprineo “cepanju Srbije”, takođe je veoma loše primljena vest o dodeli Nobelove nagrade. “To me nadahnjuje samo na upotrebu teških reči”, izjavio je za radio Eho iz Moskve ruski ambasador pri NATO-u Dmitrij Rogozin. “U stvari, on je autor niza akcija čiji je cilj bilo kršenje međunarodnog prava i odluka Saveta bezbednosti UN”, dodao je on, a prenela agencija Interfax. Šef spoljnopolitičkog odbora Saveta federacije (Gornji dom ruskog parlamenta) Mihail Margelov izjavio je da dodela Nobelove nagrade Martiju Ahtisariju ostavlja “gorak ukus u ustima”.

 
Le Figaro, 10.10.2008.

Prevela Olja Petronić

Peščanik.net, 13.10.2008.