Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

U ponedeljak, 2. avgusta, u gostovanju na RTS, Predrag Kon izjavio je da nadležne institucije prate varijante koronavirusa prisutne u Srbiji i kako je ovde „britanski soj (alfa) još uvek dominantan“ nasuprot novijem i zaraznijem delta soju, čije je prisustvo zvanično potvrđeno još 1. jula. Dodao je da je „logično“ da će delta soj rasti u Srbiji, s obzirom na njegovo sve veće prisustvo u zemljama u regionu.

Ali na osnovu kojih tačno podataka dobijamo ovakve informacije, iz samog vrha Kriznog štaba, preko državne televizije?

Naime, delta soj je dokumentovano (za sada) najzaraznija varijanta SARS-Cov-2, po aktuelnim istraživanjima oko 50 odsto zaraznija i od tzv. britanskog soja. Tendencije širenja su gotovo iste širom sveta: delta soj ulazi u određenu državu, brzo se širi, posebno među nevakcinisanim stanovništvom i u društvima koja su olakšala mere zaštite, i „istiskuje“ ostale varijante virusa. U SAD, jednoj velikoj i relativno razuđenoj zemlji u kojoj kovid 19 živi već godinu i po dana, delta soj je za manje od mesec dana povećao svoj udeo sa oko 10 na preko 50 odsto svih zaraza (od kraja maja do polovine juna).

U međuvremenu, u zemljama u okruženju koje ažurnije i otvorenije od Srbije vrše genetička ispitivanja uzoraka virusa, kao što su Slovenija i Hrvatska, zvanični podaci kažu da je delta soj takođe postao dominantan velikom brzinom. Kako pokazuju podaci na sajtu covariants.org, na osnovu podataka iz međunarodne baze GISAID, Slovenija je od zanemarljive zastupljenosti delta soja u prvoj polovini juna stigla do njegove dominacije za manje od mesec dana (58 odsto). U Hrvatskoj delta soj tokom juna preuzima primat nad alfa varijantom i prelazi 80 odsto zastupljenosti.

Uočava se nekakav obrazac u ponašanju i brzini delta soja. Mada su podaci nepotpuni jer nije lako vršiti sekvenciranje genoma virusa u dovoljnoj meri i dovoljnom brzinom, delta soju treba svega nekoliko nedelja da istisne druge varijante kovida 19 i nametne se kao većinski. S vremenom, kao u Velikoj Britaniji, njegov udeo dostiže i blizu 100 odsto – takva je, prosto, priroda virusa.

Ali tom obrascu, iz nekog razloga, izmiče Srbija. Prisustvo delta soja potvrđeno je 1. jula, ali nema razloga da mislimo da on tada nije već bio uveliko zastupljen u zemlji, s obzirom da je u zemljama u okruženju prvi put detektovan mesec i više dana pre toga. Ali čak i da jeste „kasnio“ sa svojim dolaskom u Srbiju, zašto do sada nije postao dominantan?

***

Igor Smolić, koji se od početka pandemije bavi tumačenjem šturih podataka koje nude nadležne institucije u Srbiji, navodi da je u pitanju najverovatnije posledica zastarelih podataka. Naime, Institut za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu je istog dana kada je Predrag Kon gostovao na RTS, 2. avgusta, u međunarodnu bazu GISAID uneo prikupljene genetičke podatke iz uzoraka zaraza novim koronavirusom, među kojima nije bilo primeraka zaraze delta varijantom.

Međutim, uvid u dostavljene podatke pokazuje da je za relevantan period (prva polovina juna 2021. godine) uneto tek četiri uzorka, od kojih nijedan nije bio delta.

„Elementarna statistika kaže da je sa tako malim uzorkom šansa 50-50 da nam promakne prisustvo Delta varijante i da je njen udeo bio 16 odsto“, kaže Smolić u analizi koju je objavio na društvenim mrežama. „Čak bi i udeo od 53 odsto mogao ostati neotkriven sa nezanemarljivom verovatnoćom od 5 odsto.“

S obzirom da se u tom periodu prisustvo delta soja u zemljama okruženja kretalo između 3 odsto (Slovenija) i 27 odsto (Hrvatska), a da je u obe ove zemlje ovaj soj danas uveliko dominantan, podaci koje je u GISAID uneo Institut za mikrobiologiju i imunologiju prosto nisu dovoljno dobar pokazatelj za aktuelnu procenu zastupljenosti delta soja u Srbiji.

Da li su onda ovi (zastareli) podaci bili izvor koji je iskoristio Predrag Kon u svom gostovanju na RTS? To svakako u ovom trenutku ne znamo. Srbija je izrazito spora u sekvenciranju uzoraka SARS-Cov-2, i zbog toga se njeni podaci ne koriste u međunarodnim agregatorima kao što je covariant.org. To samo po sebi nije predmet ove kritike: možda Srbija prosto nema istraživačkih kapaciteta za tako nešto. Ali s obzirom da se zvanični podaci iz Kriznog štaba ne poklapaju sa ponašanjem delta soja širom sveta, i vrlo verovatne mogućnosti da je delta soj uveliko „nevidljivo“ dominantan u Srbiji, izazivajući novi talas zaraza, nameću se samo dve poštene opcije: ili Krizni štab može da objavi na osnovu kojih to podataka tvrdi da je u Srbiji još uvek dominantan tzv. britanski soj, ili može da otvoreno kaže da nema dovoljno ažurne podatke, i da se koristi procenama na osnovu podataka iz inostranstva.

Ovako samo nastavljamo da tapkamo u mraku, nakon što su se od početka ove pandemije mnogi drugi zvanični podaci (o broju zaraženih i umrlih, o stopi kolektivnog imuniteta) pokazali kao loši, pogrešni ili čak lažni.

Autor je urednik časopisa o nauci u društvu Odiseja.

Peščanik.net, 05.08.2021.

KORONA