Beograd, 9.6.2023, foto: Peščanik
Beograd, 9.6.2023, foto: Peščanik

Vlast se nasiljem bori protiv protesta protiv nasilja. Vučić je jako uzdrman mirnim, upornim, masovnim otporom. Ali On je već davno rasklaćen, a sada i dodatno izbezumljen. Ništa ne ide kako je zamislio, vidi se da mu nimalo nije dobro. Sve je teže da smišlja uverljive laži, najbolje i najgore od njih je već proćerdao.

Među onima koji hodaju gradom ili govore na velikom saboru, traži svoje protivnike i pretura po njihovim rodoslovima. Jako se boji slobodnih ljudi i beskrajno ih mrzi. Traga za bezazlenim gresima iz njihove mladosti i donosi javne presude koje su moguće i pored vlasništva nad sopstvenom mračnom biografijom. Crna je da crnja ne može biti.

Sarajevskog glumca Feđu Štukana je proglasio mudžahedinom „koji se pridružio protestu pritiv njega i Srbije“, a Štukan mu u Danasu odgovara da je „teško biti kriminalac Vučićevog kalibra“. Prostački je napao profesora Miodraga Jovanovića.

Na severu Kosova građani otkazuju bezuslovnu veru u Acu Srbina. Vođe političke grupacije stvorene s onu stranu zakona u njegovo ime, (Srpska lista) jedva su izbegli linč. I tamo, a i na košarkaškom derbiju čulo se horsko klicanje: Vučiću, pederu! Svedočimo ponižavajućoj nemoći da se zaustave masovni usklici upućeni vladaru.

U skupštini je Miroslav Aleksić razorio bilo koju ideju o tragovim razuma u komandnom centru vladajuće klike. Ogoljeno je sve od čega je sastavljena ta paklena mašina. Vučićev birov Milenko Jovanov je lišen čak i ostataka kontrole nad sobom i svojim uznemirujućim falsetom. Ideja koju su neki dobrodušni glumci izneli, a tiče se širenja ljubavi, nemoćna je pred nerazumnom mržnjom koja je zahvatila narodni dom.

Premijerka je u svojoj dugoj besedi govorila o svemu što nije razumela u govorima koji joj se ne dopadaju, ali nije bilo razumljivo o čemu je govorila. Osim da ne razume šta je kome kriv Bratislav Gašić? I da su fizički napadi na Lava Pajkića, nekog Vujačića i Bakareca znak da je počela „jurnjava po ulicama“. Brnabić je, koristeći svoju osobenu misaonu strukturu, postala stub odbrane vlasti i pokazala da se tu više ništa ne može odbraniti.

Protesti će biti nastavljeni u subotu. Inače je najavljeno da to više neće biti obične šetnje. Mirni otpor će biti nastavljen „u novom formatu“. To jest, biće radikalizovan. To bi moglo da znači ubrzavanje procesa i pooštavanje zahteva, pa i preduzimanje potrebnih mera da se neki problem – u ovom slučaju ispunjavanje zahteva – temeljno razreši.

Temeljno razrešavanje je ispunjavanje zahteva. Ako padne Bata, a Pink i Hepi ostanu bez frekvencije, to bi značilo da vladar priznaje da je sasvim slab. Do prve subote koja dođe, nije ispunjen ni jedan zahtev. Ako svi saznaju da je toliko slab, onda njegov opstanak nema smisla, pa nije ni moguć. Njegov opstanak nema smisla ni sada, ali ako ne ispuni zahteve on ne priznaje besmisao. Zato nije verovatno da će to uraditi do subote. A kada će morati, još se ne zna.

Zanimljiv je njegov pokušaj da nepriličnim jezikom dovede u red slovenačkog novinara na konferenciji za medije sa predsednicom Slovenije Natašom Pirc Musar. Čovek mu je postavio neko pitanje o protestima i tragedijama u Srbiji i to je ovoga jako razjarilo.

Govorio je pokrivajući ljutnju ciničnim paralelama. Navodno, oni na Zapadu „ubijaju boga“ u demonstrantima kad demonstracija bude, a on to ne čini. Održao je čoveku predavanje o njegovom poslu, i to je bila propoved puna neprijatnih trivijalija. Rekao je otprilike da u Srbiji ovi koji su na ulicama mogu tu da budu dok su mirni i on neće da posegne za silom, i „izbegavaće je do poslednjeg trenutka“. Musar je morala da ga upozori na pristojnost i pomogne mu oko poimanja demokratskih tekovina i prava na slobodno mišljenje i proteste. Ali njena intervencija njemu nije bila od pomoći.

Ne zna se šta je za Vučića „poslednji trenutak“, mada je njegova policija, pojačana Miletovim trupama, već „ubijala boga“ u ljudima. Šetnje i blokade mogu da traju vrlo dugo, ali ne i beskrajno. Koji je to nivo pritiska koji vladar ne bi mogao da podnese? Da li je to broj ljudi, ili model otpora? Ili građanska neposlušnost koja vodi paralizi vladajućeg sistema.

Analogiju sa padom Miloševića nije moguće uspostaviti u traganju za kritičnom masom. Vučićeva autoritarna vlast koja postaje tiranija u haosu, možda je zloćudnija od one iz devedesetih kojoj je pripadao kao medijski inkvizitor. Milošević je imao pored sebe srpsku Ledi Magbet koja je uklanjala političke protivnike. Ulica je postala presudno biračko mesto, posle izbora koje je Milošević već izgubio.

Još se ne može znati kakvi su Vučićevi bilansi u uklanjanju nepodobnih, kako stoji sa ostacima nerava i koliko dugo može da istrpi desetine hiljada ljudi na ulici. Naročito ako započne opšta blokada svega što je već porušio. U potrazi za slobodom, ljudi mu poručuju da je bilo dosta i da je vreme da ode.

Protesti mogu da opstanu dok su mirni i odlučni, a učesnici istraju u otporu besprizornoj industriji nasilja. Za njega nema nade da će se to rasplinuti ili utrnuti. U biti, on je gotov.

Ako pokuša da izvede policiju i bije, tada je stvarno gotov.

Peščanik.net, 16.06.2023.

3. MAJ 2023.

The following two tabs change content below.
Ljubodrag Stojadinović (1947, Niš), gde se školovao do velike mature u gimnaziji „Svetozar Marković“. Studirao u Skoplju, i magistrirao na Institutu za sociološka i političko pravna istraživanja, odsek za masovne komunikacije i informisanje u globalnom društvu (Univerzitet Kiril i Metodi 1987). Završio visoke vojne škole i službovao u mnogim garnizonima bivše Jugoslavije, kao profesionalni oficir. Zbog javnog sukoba sa političkim i vojnim vrhom tadašnjeg oblika Jugoslavije, i radikalskim liderima i zbog delikta mišljenja – odlukom vojnodisciplinskog suda od 1. marta 1995. kažnjen gubitkom službe u činu pukovnika. Bio je komentator i urednik u Narodnoj Armiji, Ošišanom ježu, Glasu javnosti, NIN-u i Politici. Objavljivao priče i književne eseje u Beogradskom književnom časopisu, Poljima i Gradini. Dobitnik više novinarskih nagrada, i nagrada za književno stvaralaštvo, i učesnik u više književnih projekata. Nosilac je najvišeg srpskog odlikovanja za satiru, Zlatni jež. Zastupljen u više domaćih i stranih antologija kratkih i satiričnih priča. Prevođen na više jezika. Objavio: Klavir pun čvaraka, Nojev izbor, Više od igre (zbirke satiričnih priča); Muzej starih cokula (zbirka vojničkih priča); Film, Krivolak i Lakši oblik smrti (romani); Ratko Mladić: Između mita i Haga, Život posle kraja, General sunce (publicističke knjige); Jana na Zvezdari (priče za decu); Masovno komuniciranje, izvori i recipijenti dezinformacije u globalnom sistemu (zbirka tekstova o komunikacijama). Zastupljen u Enciklopediji Niša, tom za kulturu (književnost). Za Peščanik piše od 2016. godine. U decembru 2021. izbor tih tekstova je objavljen u knjizi „Oči slepog vođe“.

Latest posts by Ljubodrag Stojadinović (see all)