Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Pre nego što je postao retrogradan, Merkur je bio starorimski bog trgovine. Naš domaći bog trgovine bio je retrogradan i pre nego što je postao vlast.

Astrolozi svako malo upozoravaju da se pazimo jer nam „opet stiže retrogradni Merkur“, kao da nam samo on fali za malere i nesreće i kao da nam sve ostalo nije ionako nazadno. Nasuprot nazivu vladajuće stranke, toliko nazadujemo da ne samo što ne napredujemo ka EU nego hrlimo ka srednjem veku.

Dok nam je predsednik Srbije prodavao leteće automobile za pileće nogice još je i ličilo na entuzijazam iz Titovih petoljetki i vreme posleratne obnove i izgradnje. Sad je spao na pileći parizer, bez piletine. Zato džabe predsedniku Srbije sve to imitiranje nesvrstanih, nikada od njega Tito. Crveni Tito je delio stanove, ovaj deli „crvene“. Džabe mu i faksimil potpisa na bilbordima (ćirilični za razliku od Titovog), džabe mu paraf kao logo i lično ime i prezime umesto naziva stranke, ništa od toga se neće jednog dana štampati na majicama, neće ući u modu niti će ta ikonografija ikome biti retro stil.

Biće samo retrogadni period u našoj istoriji koji je započeo sloganima o „našoj deci“ a završio perspektivom da deca mogu biti samo narko-dileri bez mogućnosti da napreduju ni do narko-bosova ako nemaju pravilnu člansku kartu; period kolonizacije Srbije u kojem je vlast a ne država širila svoj suverenitet, ugnjetavala domoroce i raseljavala one koje nije mogla da potčini; period u kojem se lopovi predstavljaju kao žandari, a u Jovanjici ne uzgaja organski paradajz nego organski kriminal i organska korupcija.

Domaći bog trgovine koji trguje nekretninama ko teritorijama, budućnošću ko oružjem, sad prodaje bele bubrege za bubrege. Spušta cene u slobodnoj prodaji a podiže državne akcize. „Njegov narod“ će platiti skuplje na mostu nego na ćupriji, ali, bože moj, važno je da se kapital obrće kao u onom starom vicu.

I mada retrogradniji od Merkura, ipak prati moderne trendove u trgovini. Nikad ne pominje mogućnost da je režim kvaran (kvaran je onaj bivši, onaj između ovog i istog ovog devedesetih) nego samo da u režimu rada proizvod eventualno može da „nije saobrazan“. Biti saobrazan u trgovačkom novogovoru ne znači „biti sa obrazom“ već naprotiv – biti dovoljno kvaran da ne koristiš reč „ispravan“. A ako se za nekog baš i utvrdi da je pokvaren, skloni ga sa javne scene, samo ne na Brione, Babiću, pobogu. Ili mu, ko Živka ministarka, pripreti da je viđen za Ivanjicu, čuj mene Jovanjicu.

Peščanik.net, 11.09.2023.


The following two tabs change content below.
Nadežda Milenković, kreativna direktorka, školovala se da radi sa delinkventima, a završila kao „samohrana majka srpskog advertajzinga“. Smislila neke od najboljih slogana: „Ili jesi ili nisi“ (Lav pivo) , „Izgleda šašavo, ali mene leđa više ne bole“ (Kosmodisk), „Ako vam je dobro, onda ništa“ (Peščanik)... Radila u reklamnim agencijama: Mark-plan, Sači, Mekken, Komunis. Sve manje radi komercijalne kampanje i okreće se goodvertisingu. Na Fakultetu za medije i komunikacije vodila master kurs: Idejologija. Autorka bestseler knjige „Kako da najlakše upropastite rođeno dete“, dugogodišnje rubrike „Pun kufer marketinga“ u nedeljniku Vreme i kolumne ponedeljkom na portalu Peščanik. Poslednja knjiga: „Ponedeljak može da počne“, 2020.

Latest posts by Nadežda Milenković (see all)