Kako je neoliberalizam proizveo Trumpa
Iz arhive, 2016: Sve je duži spisak onih koji se dive nesputanoj drskosti novih lidera. Trump je postao predsednik SAD jer je Amerikancima jasno stavio do znanja da će biti upravo onakav vođa kakvog žele.
Iz arhive, 2016: Sve je duži spisak onih koji se dive nesputanoj drskosti novih lidera. Trump je postao predsednik SAD jer je Amerikancima jasno stavio do znanja da će biti upravo onakav vođa kakvog žele.
Uzrok krize politike je osipanje javnih servisa izazvano etosom privatnog interesa. Političari se ponašaju u skladu sa svojim ličnim interesima i to se od njih očekuje.
Kada je 2018. generalna sekretarka britanskog Kongresa radničkih sindikata rekla da je četvorodnevna radna nedelja ambicija sindikata za 21. vek, nismo znali koliko brzo će ta ideja zaživeti.
Previše je nagomilanih dugova da bismo nastavili po starom, a uz to smo previše zavisni od ugljenika. Kreditori i vlasnici prava na emisiju ugljenika moraće da bankrotiraju, inače nam preti klimatski kolaps.
Uzroci su dvojni: proces globalizacije koji je saznanja o razlikama u dohotku između zemalja učinio opšte poznatim i ogromne razlike u dohotku između zemalja EU i zemalja Bliskog istoka i Afrike.
Izmeštanje većeg dela nastave CEU iz Budimpešte u Beč čini se neizbežnim. Upravljački odbor univerziteta je 25. oktobra saopštio da će novi polaznici CEU verovatno studirati u Beču od akademske 2019/20.
Odgovor na pitanje zašto se evrozona još nije raspala – glasi: još se ne mogu tačno utvrditi posledice koje bi odvajanje od siromašnog juga Evrope imalo i na njenom bogatom severu.
Da bi se otpor protiv globalizacije preokrenuo, potrebne su aktivne politike u dva oprečna pravca: jačanje demokratije iznad nivoa nacionalne države i ulaganje u lokalni ekonomski razvoj.
Vrednost turske lire se prepolovila. Turske banke i kompanije su zadužene u stranoj valuti, pa lira u slobodnom padu preti da za sobom povuče i veliki deo privatnog sektora.
Švedskoj levici se ne piše dobro na izborima 9. septembra. Ankete pokazuju da će dve trećine budućeg parlamenta popuniti partije nesklone radničkim pravima. Pet desnih partija predlažu izmene zakona o radu…
Bilo je to teško veče za Karla Marksa. Sa svog postolja u istočnonemačkom gradu bio je svedok skupa na kojem su se izvikivale fašističke parole.
Finansijski kapitalizam je proterao etiku iz novčanih pitanja. Važno je samo ono što se ljudima sviđa. Postali smo društvo emotikona, dok u svetu investicija trijumfuje pasivno investiranje kojim upravlja kompjuter.
Evropa i Kina sada treba da budu primer svetu. Trebalo bi da odbiju uvlačenje u trgovinski rat i poruče Trumpu: samo ti ruši svoju ekonomiju; mi ćemo se držati politika koje nam donose najbolje rezultate.
Istraživanja su otkrila indikatore zajedničkog evropskog identiteta kod građana EU i neočekivano visoku spremnost da se podrže evropske politike koje bi podrazumevale redistribuciju preko državnih granica.
Roditelji na radu u Austriji dobijaće porodičnu pomoć u iznosu koji zavisi od troškova života u mestu u kome žive njihova deca. Mnogim građanima istočne Evrope koji rade u Austriji to će bitno umanjiti primanja.
Ključni konflikt ove decenije može se definisati kao nacionalizam protiv globalizma, a ne kao populizam protiv elitizma. Jačanje nacionalnih osećanja je glavni pokretač političkih događaja.
SAD od Kine traže da ona promeni svoje industrijske politike i propise o intelektualnoj svojini, kao i da se ne protivi Trumpovom uvođenju jednostranih tarifa na uvoz kineskih proizvoda. To neće uspeti.
Nemački Spiegel je nedavno preneo izjavu Trumpovog bivšeg političkog savetnika Stevea Bannona: „Sve dok se demokrati budu držali identitetske politike, imaćemo kontrolu nad njima“. I to je tačno.
Uzroci i posledice onoga što se često opisuje kao „uspon populizma“ predmet su dubokih neslaganja. Ali ako postoji jedna stvar oko koje se svi slažu, to je da je populizam pre svega napad na liberalizam.
Ideje kao što je osnivanje Evropskog monetarnog fonda treba da nas zabrinu. Možda u ime principa “više Evrope” nastaje jedna EU koja bitno odstupa od idealizovanog projekta proevropske imaginacije.
Umesto lamenta nad plimom iracionalnog populizma, levica treba da ustane u odbranu svojih temeljnih vrednosti – pre svega ideje o primatu politike u odnosu na ekonomiju, centralnog načela svoje tradicije.
Posle brexita i Trampove pobede, izbori u Italiji na kojima su najveći uspeh ostvarili populisti i ekstremna desnica – sigurno će samo učvrstiti uverenje liberala da su građani sami krivi za vlast koju biraju.
Kada elite steknu moć, slabi njihov interes za uvažavanje javnosti. Kada se mase mobilišu, izostaje zaštita prava onih koji nisu sedeli za pregovaračkim stolom.
Ako se članstvo SPD-a izjasni protiv velike koalicije sa strankom Angele Merkel – novi izbori su neizbežni. Vođstvo SPD-a će verovatno podneti ostavku, a kancelarka se možda neće opet kandidovati.
Govor održan u Varšavi 12. februara: Neoliberalna elita, politički centar i delovi levice neprekidno se čude: šta se dešava sa svetom, ekonomijom i stavovima ljudi? Zašto događaji više ne prate naša očekivanja?
Na godišnjicu oslobađanja Aušvica vlada Poljske je usvojila zakon koji zabranjuje upotrebu fraze „poljski logori smrti“, iako niko ko je koristi – uključujući i Obamu – to ne čini iz zle namere prema Poljskoj.
Teoretičari su prvo govorili o krajnjoj desnici, pa o ekstremnoj i radikalnoj desnici, a od skoro govore o populizmu. Ova podvala zasnovana na zloupotrebi naučnog objektivizma sasvim je prevladala.
U Mađarskoj bi morala postojati opozicija koja ukazuje na pogubne greške u politici Orbanove vlade i nudi alternative. Ali nje nema. Problem je u tome što ni mađarska opozicija nije dovoljno evropska.
Jean-Claude Juncker je najtoplije primio novog austrijskog kancelara. Ovaj potez je radikalno drugačiji od reakcije EU na prošlu ekstremno desnu austrijsku vladu 2000.
Mladi glasači su posebno nezainteresovani za tradicionalne partije, jer ih vide kao previše birokratske, dakle dosadne. Setimo se dosetke Oscara Wildea o problemu sa socijalizmom: oduzima suviše večeri.
Yanis Varoufakis i njegov arhineprijatelj Wolfgang Schauble su se sukobljavali oko grčkog duga, ali su obojica smatrali da monetarna unija Evrope mora postati i politička unija i da nema srednjeg puta.
Globalizacija je okvir u kome se odvijaju promene nivoa nejednakosti. Neke su dobre, kao pad nejednakosti u svetu zbog rasta u Kini i Indiji, a neke loše, kao propast srednje klase u većini bogatih zemalja.